{"id":1001710,"date":"2014-09-20T08:56:20","date_gmt":"2014-09-20T06:56:20","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1710"},"modified":"2014-09-20T08:56:20","modified_gmt":"2014-09-20T06:56:20","slug":"foto-na-kerametalu-uspjesno-odrzan-projekta-her-cul","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/foto-na-kerametalu-uspjesno-odrzan-projekta-her-cul\/","title":{"rendered":"FOTO: Na Kerametalu uspje\u0161no odr\u017ean projekt HER.CUL"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Nakon \u0161to je u Dubrovniku, 05. rujna u \u010ditaonici Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku u pala\u010di Sponza odr\u017ean prvi u nizu okruglih stolova pod nazivom \u201eValorizacija ste\u0107aka u turizmu\u201c, spomenuti okrugli stol nastavio je svoj put za Ljubu\u0161ki u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dio je to projekta HER.CUL \u010diji je osnovni cilj o\u010duvanje izuzetno vrijedne i jedinstvene kulturno-povijesne ba\u0161tine ste\u0107aka na podru\u010dju \u010detiriju dr\u017eava, a \u010diji je nositelj regionalna razvojna agencija DUNEA.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Okrugli stol pod nazivom \u201eValorizacija ste\u0107aka u turizmu\u201c odr\u017eao se u Ljubu\u0161kom u petak, 19. rujna 2014. u prodajnom centru \u201eKerametal\u201c s po\u010detkom u 16.00 sati. &nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na okruglom stolu su sudjelovali g. Vjekoslav Vierda, kreator i moderator, g. Ivan Mati\u0107, predsjednik Turisti\u010dke zajednice \u017eupanije zapadno-hercegova\u010dke, ispred Razvojne \u017eupanijske agencije DUNEA sudjelovala je gca. Marija Radovanovi\u0107, koordinatorica projekta Her.Cul, po struci povjesni\u010darka umjetnosti, etnolog i kulturni antropolog, zatim profesor Radoslav Dodig, te direktor TZ \u017dupanije zapadno-hercegova\u010dke g. Grgo Mikuli\u0107. Nakon stru\u010dnog izlaganja, moderator, g. Vjekoslav Vierda prezentirao je sponu izme\u0111u znanstvene podloge i prakti\u010dne primjene u turizmu, \u010dija je zapravo i svrha ovog vrijednog projekta. Prezentirao je mogu\u0107nosti valorizacije ste\u0107aka u turisti\u010dkoj ponudi. A nakon toga, turisti\u010dka struka je ispri\u010dala svoja prakti\u010dna iskustva sudjelovanjem g\u0111e Mili Bijavica iz turisti\u010dke agencije Fortuna Tours.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>NA KERAMETALU OTVORENA ME\u0110UNARODNA IZLO\u017dBA \u201eSTAZAMA STE\u0106AKA\u201c<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Odmah nakon Okruglog stola, u 18,30 sati u Prodajnom centru \u201eKerametal\u201c otvorena je me\u0111unarodna izlo\u017eba Stazama ste\u0107aka. Autorica ove izlo\u017ebe je g\u0111a Ivona Mich, arheologinja i zaposlenica Dubrova\u010dkih muzeja, autorica brojnih izlo\u017ebi u Dubrovniku, te me\u0111unarodnih, putuju\u0107ih izlo\u017ebi, poput gore spomenute.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na otvorenju se prigodno obratio g. Grgo Mikuli\u0107, kao i g\u0111a Melanija Mili\u0107, direktorica razvojne agencije DUNEA&nbsp; koja je pozdraviv\u0161i sve prisutne, kao i autore izlo\u017ebe, istaknula kako je projekt HER.CUL dogovoren direktno s Europskom komisijom, a a financiran iz fondova EU.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">G\u0111a Helena Lon\u010dar, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta \u017dupanije zapadno-hercegova\u010dke&nbsp; je na kraju ove ceremonije i otvorila ovu me\u0111unarodnu izlo\u017ebu \u201eStazama ste\u0107aka\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U sklopu izlo\u017ebe nastupilo je hrvatsko kulturno-umjetni\u010dko dru\u0161tvo \u201eVrilostica\u201c iz Vitine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Izlo\u017ebene fotografije djelo su poznatog i me\u0111unarodno priznatog dubrova\u010dkog fotografa Zorana Marinovi\u0107a, koji je nedavno okrunio svoj dugogodi\u0161nji rad humanitarnom izlo\u017ebom u presti\u017enoj galeriji War Photo limited kao jedini Hrvat koji je izlagao u spomenutoj galeriji, a autor glazbe koja prati ovu izlo\u017ebu je mo. Jo\u0161ko \u0106aleta, etnomuzikolog. Glazba je&nbsp; sastavljena&nbsp; od \u0161est glazbenih slika s podlogama svakodnevnih zvukova iz prirode (vjetar, voda, ljetna \u017eega, vatra, zvona, ki\u0161a, grmljavina\u2026) preko kojih komunicira bivanje na ovim prostorima \u2013 od pastoralnih, radosnih \u017eivotnih situacija do misti\u010dnih, tu\u017enih priprema za odlazak te napokon glasova s onog svijeta koja prostorom odzvanjaju kroz medij ste\u0107ka. &nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ova me\u0111unarodna izlo\u017eba, nakon Dubrovnika i Ljubu\u0161kog, BIH izlo\u017eit \u0107e se od 06. \u2013 09. listopada u Bruxellesu, Belgija od 14. \u2013 23. listopada u Prijepolju, Srbija, od 24. listopada \u2013 07. studenoga u Pljevlji, Crna Gora, nakon \u010dega \u0107e se ponovo vratiti u Dubrovnik, u pala\u010du Sponza od 14. \u2013 24. studenoga 2014. godine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>O PROJEKTU HER.CUL<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">O\u010duvanje izuzetno vrijedne i jedinstvene kulturno-povijesne ba\u0161tine ste\u0107aka na podru\u010dju \u010detiri dr\u017eave osnovni je cilj projekta HER.CUL&nbsp; &#8211; Valorizacija kulturne ba\u0161tine srednjovjekovnih ste\u0107aka na zapadnom Balkanu. <br \/>Ste\u0107ci, kameni nadgrobni spomenici, vrijedni su ostatci&nbsp; ba\u0161tine kasnog srednjeg vijeka i nijemi svjedoci pogrebnih obi\u010daja stanovnika \u0161ireg podru\u010dja zapadnog Balkana. Njihovim o\u010duvanjem, kroz razne oblike istra\u017eiva\u010dkih, za\u0161titnih i dokumentacijskih radova te popularizaciju i prezentaciju, doprinosi se i oboga\u0107ivanju turisti\u010dkih potencijala.<br \/>Projekt HER.CUL obuhva\u0107a \u010detiri dr\u017eave, a u svakoj su na jednom lokalitetu obavljeni stru\u010dni radovi. U Hrvatskoj je obra\u0111en lokalitet Novakovo greblje u \u010cepiku\u0107ama, op\u0107ina Dubrova\u010dko primorje, gdje su&nbsp; obavljena arheolo\u0161ka istra\u017eivanja i iskopavanja ve\u0107eg dijela lokaliteta, dokumentacijski radovi, konzervacija i restauracija svih ste\u0107aka te prezentacija lokaliteta. U Bosni i Hercegovini izabran je lokalitet Bija\u010da kod Ljubu\u0161kog gdje je pored dokumentacijskih radova obavljena konzervacija i restauracija ste\u0107aka, dok su u Srbiji na lokalitetu Gr\u010dko groblje u selu Hrta kod Prijepolja te u Crnoj Gori na lokalitetu Marina \u0161uma kod Pljevlja provedeni dokumentacijski radovi.<br \/>U okviru projekta HER.CUL izra\u0111ena je i Strategija za o\u010duvanje ste\u0107aka \u010diji je glavni cilj na kvalitetan na\u010din objediniti dosada\u0161nja konkretna znanja o ste\u0107cima i njihovom stanju na prostoru \u010detiriju regija uklju\u010denih u projekt. Temeljem takvih saznanja napravljene su i razli\u010dite analize kojima su definirani konkretni na\u010dini i ciljevi daljnjeg upravljanja lokalitetima sa ste\u0107cima s dono\u0161enjem akcijskog plana za provedbu aktivnosti. Strategijom za o\u010duvanje ste\u0107aka obuhva\u0107eno je 190&nbsp; lokaliteta sa ste\u0107cima na \u010detiri podru\u010dja uklju\u010dena u projekt, s ukupnim brojem od 3321 ste\u0107ka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Do kraja projekta u planu je jo\u0161 i uspostava Staze ste\u0107aka s uklju\u010dene 32 lokacije u \u010detiri dr\u017eave. Ovom turisti\u010dkom stazom, koja mo\u017ee funkcionirati kao zajedni\u010dka, ali i kao \u010detiri odvojene cjeline, omogu\u0107it \u0107e se i gospodarska valorizacija kulturnih dobara na tom podru\u010dju. U Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji najvi\u0161e je uklju\u010denih lokacija, njih \u010dak 19 od Neretva do Konavala, gdje se u Dubravci, uz crkvu svete Barbare nalazi jedan od dva hrvatska lokaliteta, kandidata za uvr\u0161tavanje na popis svjetske kulturne ba\u0161tine UNESCO-a, kao i lokalitet Novakovo greblje u Dubrova\u010dkom primorju jedno od najsa\u010duvanijih i najljep\u0161ih lokaliteta sa ste\u0107cima u nas. <br \/>Jedan od vidova prezentacije ste\u0107aka u okviru projekta HER.CUL je i me\u0111unarodna izlo\u017eba fotografija ste\u0107aka, okrugli stolovi na temu valorizacije ste\u0107aka u turizmu te promotivni film o ste\u0107cima u \u010detiri uklju\u010dena podru\u010dja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nositelj projekta je Regionalna razvojna agencija DUNEA, a partneri projekta su: Dubrova\u010dko-neretvanska \u017eupanija, Turisti\u010dka zajednica \u017eupanije Zapadnohercegova\u010dke \u2013 BiH, Sveu\u010dili\u0161te u Sarajevu \u2013 BiH, Republi\u010dki zavod za za\u0161titu spomenika kulture Beograd &#8211; Srbija, Op\u0107ina Pljevlja \u2013 Crna Gora te pridru\u017eeni partneri Dru\u0161tvo za za\u0161titu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajce, Udruga &#8220;Krug 99&#8221; Sarajevo te Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. A koordinator projekta je agencija Dubrovnik PartneR.<br \/>Ste\u0107ak (sinonimi: bilig, k\u00e2m, mramor, zlamen, ku\u0107a, poznati i kao mramorje, ma\u0161eti, gr\u010dko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika. Naziv mu potje\u010de od prezenta participa glagola \u00bbstajati\u00ab, tj. \u00bbstoje\u0107i\u00ab. Ste\u0107ci su nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tada\u0161nji \u017eivot, a ve\u0107inom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u jugoisto\u010dnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ste\u0107ci su se pojavili u drugoj polovici 12. stolje\u0107a, do\u017eivjeli vrhunac u 14. i 15. stolje\u0107u, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine stolje\u0107a.<br \/>Prvi put ste\u0107ci se spominju u putopisu Slovenca Benedikta Kupre\u0161i\u0107a 1530. godine. No, upravo u to vrijeme je do\u0161lo do prekida obi\u010daja sahranjivanja ispod ste\u0107aka, nakon kratkotrajnog razdoblja konfesijskog razlikovanja ste\u0107aka, pa \u010dak i pojave hibridnih muslimanskih ste\u0107aka-ni\u0161ana, po osmanskoj okupaciji Kraljevine Bosne i Hercegovine (1463. i 1488.) <br \/>U prou\u010davanju ste\u0107aka isti\u010du se brojni povjesni\u010dari i arheolozi kao \u0161to su: \u0106iro Truhelka, Marko Vego, Alojz Benac, \u0160efik Be\u0161lagi\u0107, Dubravko Lovrenovi\u0107, Nada Mileti\u0107 i Kre\u0161imir Ku\u017ei\u0107.<br \/>Dana 2. studenog 2009. godine, ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su zajedni\u010dki nominirala ste\u0107ke za uspis na UNESCO-v popis mjesta svjetske ba\u0161tine, kao svoju zajedni\u010dku ba\u0161tinu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{jlex}picasa:106682547432003943589\/Kerametal_StazamaStecaka{\/jlex}<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Nakon \u0161to je u Dubrovniku, 05. rujna u \u010ditaonici Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku u pala\u010di Sponza odr\u017ean prvi u nizu <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/foto-na-kerametalu-uspjesno-odrzan-projekta-her-cul\/\" title=\"FOTO: Na Kerametalu uspje\u0161no odr\u017ean projekt HER.CUL\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001710,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-1001710","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001710"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001710\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001710"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}