{"id":1001770,"date":"2014-09-29T23:05:24","date_gmt":"2014-09-29T21:05:24","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1770"},"modified":"2014-09-29T23:05:24","modified_gmt":"2014-09-29T21:05:24","slug":"video-nacelnik-barbaric-o-potencijalima-ljubuskog-za-agenciju-anadolija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/video-nacelnik-barbaric-o-potencijalima-ljubuskog-za-agenciju-anadolija\/","title":{"rendered":"VIDEO: Na\u010delnik Barbari\u0107 o potencijalima Ljubu\u0161kog za Agenciju Anadolija"},"content":{"rendered":"<p>Veliki broj posjetitelja, ali i turisti\u010dki razvoj Ljubu\u0161kog temelji se na blizini Me\u0111ugorja, ali i Jadranskog mora, a odnedavno i grani\u010dnog prijelaza Bija\u010da koji BiH dijelom koridora Vc povezuje sa Republikom Hrvatskom. O svemu tome za Anadolu Agency (AA) govori na\u010delnik Ljubu\u0161kog Nevenko Barbari\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;{youtube}Ots6lSM49gE{\/youtube}<\/p>\n<p>Prirodni biser smje\u0161ten u srcu Hercegovine, vodopad Kravice godi\u0161nje posjeti \u010dak 200.000 turista koji u Bosnu i Hercegovinu, odnosno taj kraj pristi\u017eu iz cijelog svijeta. Najbrojniji su ipak, \u010cesi, Slovaci, Poljaci, Talijani&#8230; kao i posjetelji iz dr\u017eava sa cijelog prostora Zapadnog Balkana. Nerijetko se zna desiti da je u ljetnom periodu na Kravicama prava gu\u017eva, jer kako za Anadolu Agency (AA) ka\u017ee Nevenko Barbari\u0107, na\u010delnik Op\u0107ine Ljubu\u0161ki bude situacija kada u jednom danu na vodopad Kravice stigne 60 autobusa sa posjetiocima.<\/p>\n<p>Vodopad Kravice, najatraktivniji su lokalitet na Trebi\u017eatu, tri kilometra nizvodno od Vitaljine, u Studencima blizu Ljubu\u0161koga. Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebi\u017eat, pa je kao prirodan fenomen pod za\u0161titom dr\u017eave kao prirodna rijetkost.<\/p>\n<p>Visina vodopada kre\u0107e se od 26 &#8211; 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod vodopada promjera 120 metara.<\/p>\n<p>Preko sedronosnog sloja od dna do vrha vodopada izrasla je trava, mahovina i li\u0161ajevi. Uz vodopad su nikle konopljika, smokve i topole.<\/p>\n<p>Nekada su uz vodopad bili aktivni mnogobrojni mlinovi i stupe za valjanje sukna.<\/p>\n<p>Za stvaranje vodopada najzna\u010dajniji je bigar, sedra ili travertin. Radi se u vodi istalo\u017eenom vapnencu koji se stalno izdi\u017ee i podi\u017ee sedrene barijere stvaraju\u0107i tako vodopade, uz Trebi\u017eat takve vodopade pravi i Pliva te Krka. Sedra je karakteristi\u010dna za kr\u0161ke rijeke bogate kalcijevim karbonatom (CaCO3).<\/p>\n<p>Zanimljivo je re\u0107i da su poduzetnici Jeli\u0107 i Srin\u010di\u0107 1905. predali zahtjev austro-ugarskoj vlasti da im se ustupi slap Kravica za gradnju pogona za preradu pamuka i jute.<\/p>\n<p><strong>&#8211; Unapre\u0111enje ponude vodopada Kravice &#8211;<\/strong><\/p>\n<p>Na\u010delnik Op\u0107ine Ljubu\u0161ki Nevenko Barbari\u0107 u razgovoru za AA nagla\u0161ava kako je u proteklih \u0161est godina ura\u0111eno mnogo toga da se vodopad Kravice urede za turisti\u010dke posjete.<\/p>\n<p>&#8220;Slika vodopada Kravice u tome periodu se mnogo promijenila: na lokalitetu su izgra\u0111ene pristupne staze, stepenice, sanitarni \u010dvorovi, a u\u010dinjeno je mnogo i na realizaciji za\u0161titnih projekata. Na ulazu u vodopad napravljene su ku\u0107ice u kojima se posjetiocima nudi kupovina doma\u0107ih proizvoda poznatih sa ovih prostora Hercegovine, u okviru \u010dega dominiraju poljoprivredni proizvodi i vo\u0107e. Op\u0107insko vije\u0107e Ljubu\u0161ki donijelo je odluku kojom je uspostavljeno javno poduze\u0107e Parkovi koje upravlja vodopadom Kravice. Odre\u0111ena je simboli\u010dna naknada od pro\u0161le godine za ulaz na vodopad, ali stvarne financijske efekte o\u010dekujemo tek idu\u0107e godine&#8221;, istakao je za AA na\u010delnik Barbari\u0107.<\/p>\n<p>On navodi kako se i uz pomo\u0107 Ministarstva turizma Federacije BiH radi na ure\u0111enju i za\u0161titi vodopada Kravice.<\/p>\n<p>Na\u010delnik nagla\u0161ava kako Op\u0107ina Ljubu\u0161ki ima niz planova kojim se \u017eeli unaprijediti infrastruktura na vodopadu Kravice kako bi taj lokalitet jo\u0161 vi\u0161e zadovoljavao usluge posjetilaca. Tako za ure\u0111enje staza, osvjetljenje vodopada&#8230; nedostaje oko 500.000 KM (oko 250.000 eura).<\/p>\n<p>U planu su i izgradnja auto-kampa na ulazu u Kravice, na lokalitetu koji je u vlasni\u0161tvu Op\u0107ine Ljubu\u0161ki, kao i ugostiteljskih sadr\u017eaja na prostoru u blizini sada\u0161njeg parkinga: planirana je gradnja kaskadnog objekta sa restoranom i ba\u0161tom kako se ne bi naru\u0161io ambijentalni sadr\u017eaj samog vodopada, a bio bi na raspolaganju gostima cijele godine.<\/p>\n<p>U Op\u0107ini Ljubu\u0161ki navode kako se za turiste ne trebaju boriti, jer oni dolaze sa svih strana, ali nastoje da im ponude \u0161to kvalitetnije sadr\u017eaje za vrijeme njihovog boravka na vodopadu Kravice.<\/p>\n<p><strong>&#8211; Koridor V c u funkciji razvoja &#8211;<\/strong><\/p>\n<p>Veliki broj posjetilaca, ali i turisti\u010dki razvoj Ljubu\u0161kog temelji se na blizini Me\u0111ugorja, ali i Jadranskog mora, a odnedavno i grani\u010dnog prijelaza Bija\u010da koji Bosnu i Hercegovinu dijelom koridora V c povezuje sa Republikom Hrvatskom. Stoga se cijeni kako \u0107e broj turista koji \u0107e posje\u0107ivati u narednom periodu podru\u010dje Ljubu\u0161kog biti jo\u0161 ve\u0107i.<\/p>\n<p>&#8220;Posebnu pa\u017enju u realizaciji projekata usmjerit \u0107emo na ju\u017enu stranu: tu je koridor V c i kada se napravi krak do Po\u010ditelja to \u0107e, sasvim je sigurno pove\u0107ati interes za prostor i potencijal Ljubu\u0161kog. Naime, velika ve\u0107ina prometa, ne samo teretnog nego i putni\u010dkog \u0107e biti usmjerena ka Ljubu\u0161kom i na\u0161 je cilj da se u naredne dvije do tri godine osiguraju sredstva za plansku dokumentaciju kako bi se projekti \u0161to prije realizirali, odnosno kako bi smo spremno do\u010dekali ono \u0161to \u0107e uslijediti&#8221;, naglasio je na\u010delnik Barbari\u0107.<\/p>\n<p>Iako u neposrednoj blizini vodopada Kravice prolazi autoput na koridoru V c, na\u010delnik Op\u0107ine Ljubu\u0161ki, nagla\u0161ava kako se potvrdilo ono \u0161to je naglasio jo\u0161 prije vi\u0161e od dvije godine kada je trajala izgradnja na tom lokalitetu mosta prema grani\u010dnom prijelazu Bija\u010da.<\/p>\n<p>&#8220;Uvjeren sam da je sam vodopad Kravice za\u0161ti\u0107en. Ni na koji na\u010din nije ugro\u017een, a to su potvrdili i izvo\u0111a\u010di radova koji su bili anga\u017eirani na poslovima izgradnje koridora V c&#8221;, ocijenio je na\u010delnik Barbari\u0107.<\/p>\n<p><strong>&#8211; Muzej Humac osnovan \u010detiri godine prije Zemaljskog muzeja u Sarajevu &#8211;<\/strong><\/p>\n<p>Osim vodopadom Kravice Ljubu\u0161ki se mo\u017ee pohvaliti i brojnim drugim sadr\u017eajima koji su primamljivi turistima iz cijelog svijeta.<\/p>\n<p>To je prvenstveno Arheolo\u0161ka zbirka Franjeva\u010dkoga samostana Humac kod Ljubu\u0161koga, popularno nazvane Muzej na Humcu, osnovana je 1884., \u010detiri godine prije Zemaljskoga muzeja u Sarajevu. Osnovao ju je fra An\u0111eo Nui\u0107, a njezin najznamenitiji kustos bio je fra Bonicije Rup\u010di\u0107, \u010dija se poprsja nalaze pred ulazom u muzejsku zbirku.<\/p>\n<p>Muzejska zbirka imala je vi\u0161e postava, od kojih je zadnji napravljen 2002. i smje\u0161ten u suterenu samostana. Uz arheolo\u0161ku zbirku u samostanu nalaze se jo\u0161 numizmati\u010dka zbirka, lapidarij, sakralna i povijesno-etnolo\u0161ka zbirka i galerija. Najstariji nalaz u zbirci je paleoliti\u010dka ogrlica, te nalazi iz bakrenoga i bron\u010danoga doba. Radi se o primjercima oru\u017eja, nakita i kerami\u010dkoga posu\u0111a. Me\u0111u oru\u017ejem isti\u010du se koplja, strijele i sjekire. Brojni su nalazi iz \u017eeljeznoga doba: oru\u017eje, oru\u0111e, keramika i nakit&#8230;<\/p>\n<p>Iznad mjesta dominira Srednjovjekovni grad Ljubu\u0161ki &#8211; kula hercega Stjepana Kosa\u010de koja se nalazi i na grbu Op\u0107ine Ljubu\u0161ki.<\/p>\n<p><strong>&#8211; Stari grad Ljubu\u0161ki nacionalni spomenik BiH &#8211;<\/strong><\/p>\n<p>U pisanim izvorima Ljubu\u0161ki se prvi put spominje 21. februara 1444. pod nazivom Lubussa. Grad je pao u turske ruke ne\u0161to prije 1477., kada je postao pograni\u010dna tvr\u0111ava s jakom posadom. Turci su u\u010dvrstili i pro\u0161irili tvr\u0111avu, dogradili bedeme s pu\u0161karnicama i nastambe za vojnu posadu. Ljubu\u0161ka tvr\u0111ava imala je \u017eitnicu, pekaru, vi\u0161e cisterna (\u010datrnja) za vodu, zatvor, barutanu, oru\u017earnicu, zapovjednikov (dizdarov) stan, te u blizini nastambe za vojnu posadu. U turskim dokumentima vodi se 1565. kao &#8220;k&#8217;ala Lupu\u0161ka&#8221; (tvr\u0111ava Ljubu\u0161ki).<\/p>\n<p>Grad su u 17. vijeku popravljali dubrova\u010dki majstori. Nakon 1835. Ljubu\u0161ki gubi svoju obrambenu i strategiju ulogu i po\u010dinje lagano propadati. Srednjovjekovni grad sastoji se od kule Hercegu\u0161e i obora ispred kule. Kula Hercegu\u0161a ima \u010detverokutni oblik, unutarnjih dimenzija 5,2 x 2,1m, a vanjskih 9,7 x 5m. Zidovi su joj sa sjeverozapadne strane debeli \u010dak 4,5 metra, a bo\u010dni, isto\u010dni i jugozapadni zid 2 metra.<\/p>\n<p>Podgra\u0111e srednjovjekovna grada razvilo se najvjerojatnije na terasi Crkvice, koja se nalazi ispod ju\u017enoga dijela grada. Kasnije se varo\u0161 spustila u dolini zapadno od grada, na podru\u010dje oko dana\u0161nje crkve Sv. Kate, na lokalitetu Crkvina. Turski dio grada sagra\u0111en je oko srednjovjekovne tvr\u0111ave, koje tada postaje sredi\u0161nji dio grada, opasana sa svih strana zidovima. Na sjevernom dijelu nalazi se veliki donji obor s tabijom. Jugoisto\u010dno od utvr\u0111ena gradskoga sazidane su dvije masivne kule, okrenute prema istoku, koje tako\u0111er dominiraju gradom. Na svim obrambenim zidovima bile su pu\u0161karnice, od kojih su mnoge sa\u010duvane. Danas se u grad ulazi kroz raniji unutarnji ulaz, koji je lu\u010dno zasvo\u0111en.<\/p>\n<p>U unutra\u0161njem, sjeverozapadnom dijelu iza ulaza, izgra\u0111ene su dvije obrambene kule i \u010datrnja. Uz pregradni zid nalazilo se nekoliko prostorija nepoznate namjene. \u010citav kompleks Staroga grada Ljubu\u0161koga ima oblik nepravilnoga vi\u0161ekutnika, s ukupnom povr\u0161inom oko 3.350 metara kvadratnih.<\/p>\n<p>Odlukom Komisije za o\u010duvanje nacionalnih spomenika BiH, graditeljska cjelina Stari grad u Ljubu\u0161kom progla\u0161ena je u oktobru 2003. nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Osnivanjem Komisije za za\u0161titu Staroga grada Ljubu\u0161koga i dodjelom pomo\u0107i iz bud\u017eeta FBiH, pristupilo se radovima na njegovom \u010di\u0161\u0107enju, sanaciji i i konzervaciji.<\/p>\n<p>Sa prosje\u010dnom godi\u0161njom temperaturom koja iznosi 15,2 stupnjeva celzijusa uz prosje\u010dnih 2.600 sun\u010danih sati Ljubu\u0161ki je najsun\u010daniji grad u Bosni i Hercegovini, pi\u0161e Anadolu Agency.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Veliki broj posjetitelja, ali i turisti\u010dki razvoj Ljubu\u0161kog temelji se na blizini Me\u0111ugorja, ali i Jadranskog mora, a odnedavno i <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/video-nacelnik-barbaric-o-potencijalima-ljubuskog-za-agenciju-anadolija\/\" title=\"VIDEO: Na\u010delnik Barbari\u0107 o potencijalima Ljubu\u0161kog za Agenciju Anadolija\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001770,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1001770","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001770"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001770\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001770"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}