{"id":1001802,"date":"2014-10-05T19:54:56","date_gmt":"2014-10-05T17:54:56","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1802"},"modified":"2014-10-05T19:54:56","modified_gmt":"2014-10-05T17:54:56","slug":"slucaj-perkovic-je-pokazao-koliko-su-strukture-bivseg-totalitarnog-rezima-jake-i-dan-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/slucaj-perkovic-je-pokazao-koliko-su-strukture-bivseg-totalitarnog-rezima-jake-i-dan-danas\/","title":{"rendered":"Slu\u010daj Perkovi\u0107 je pokazao koliko su strukture biv\u0161eg totalitarnog re\u017eima jake i dan danas"},"content":{"rendered":"<p>\u201cAko vam je dobro ovako, onda ni\u0161ta. Ako mislite da nije dobro i da ne\u0161to treba mijenjati ovaj referendum mi se \u010dini najbolji na\u010din za to. Ne bojte se promjene, iza\u0111ite i dajte svoj potpis\u201d, poru\u010duje nam ovih dana doc. dr. sc. Nino Raspudi\u0107, poznati hrvatski talijanist i komentator dru\u0161tvenih doga\u0111anja<\/p>\n<p>, docent na zagreba\u010dkom Filozofskom fakultetu, s kojim smo razgovarali povodom najavljenog referenduma, a \u201cpretresli\u201d smo i niz drugih dru\u0161tvenih tema. Razgovarali smo na terasi gradske kavane u Mostaru, na Rondou, a vrlo brzo shvatili smo koliko je ovaj poznati Mostarac omiljen u gradu na Neretvi pi\u0161e Ivica Grani\u0107 u uvodu intervjua koji je objavljen na portaloko.hr.<\/p>\n<p><strong>U jednom intervjuu ste izjavili kako ste \u0161okirani time \u0161to se doga\u0111alo oko \u201clex Perkovi\u0107\u201d. Smatrate li dragocjenim sve to skupa \u0161to se dogodilo, jer nam je, na neki na\u010din, razotkrilo pravu anatomiju politi\u010dke mo\u0107i u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n<p>Upravo na toj tezi sam i insistirao. Slu\u010daj Perkovi\u0107 je pokazao koliko su strukture biv\u0161eg totalitarnog re\u017eima jake i dan danas. Isti oni koji su do ju\u010der poslu\u0161no skakali na svaki mig iz Bruxellesa, odjednom su postali ljuti suverenisti, spremni riskirati i sankcije, ali ne zato da bi za\u0161titili neki nacionalni interes, ve\u0107 da bi za\u0161titili od izru\u010denja starog udba\u0161a optu\u017eenog za organiziranje ubojstva politi\u010dkog emigranta na tlu Njema\u010dke. Do slu\u010daja Perkovi\u0107 smatrao sam da je lustracija potrebna kao simboli\u010dki \u010dini ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanja s totalitarnim naslije\u0111em, no nakon svega \u0161to se dogodilo pokazuje se da lustracija nije samo simboli\u010dka ve\u0107 itekako i realna potreba. Nadam se da \u0107e su\u0111enje u Njema\u010dkoj i sve ono \u0161to \u0107e iznijeti na povr\u0161inu djelovati katarzi\u010dno na hrvatsku javnost po tom pitanju.<\/p>\n<p><strong>Je li doista HDZ, u slu\u010daju dolaska na vlast, spreman ra\u0161\u010distiti s ostav\u0161tinom biv\u0161e propale dr\u017eave, kako najavljuju, ili je sve to skupa prije izborna predstava za bira\u010de<\/strong>?<\/p>\n<p>\u017delim im vjerovati i nadam se, ako dobiju izbore, da \u0107e u\u010diniti presudne korake u tom smjeru. Ali pone\u0161to sumnje izaziva \u010dinjenica da npr. koaliraju s HSLS-om \u010diji se \u010delnik protivi lustraciji, te to \u0161to im predsjedni\u010dka kandidatkinja izjavljuje kako ne smatra potrebnim preimenovati najljep\u0161i zagreba\u010dki trg koji jo\u0161 uvijek nosi ime \u201cTrg Mar\u0161ala Tita\u201d.<\/p>\n<p><strong>Kakvo je va\u0161e mi\u0161ljenje o JB Titu, posebno o trgu Mar\u0161ala Tita u Zagrebu?<\/strong><\/p>\n<p>Dvije temeljne vrijednosti za koje se Josip Broz borio i u ime kojih su po\u010dinjeni golemi zlo\u010dini, komunizam i Jugoslavija, zavr\u0161ili su u ropotarnici povijesti. Demokratska Hrvatska nastala je kao antipod tim vrijednostima. Stoga mi je potpuno neprihvatljivo da taj trg i dan danas nosi ime po njemu, pogotovo u funkciji mar\u0161ala.<\/p>\n<p>Dvije rezolucije EU parlamenta govore o osudi totalitarnih komunisti\u010dkih re\u017eima i potrebi demonta\u017ee njihovog naslije\u0111a. U kontekstu: Hrvatska, demokracija, Europa, ne vidim mjesto za tekovine mar\u0161ala Tita.<\/p>\n<p><strong>Pratio sam va\u0161u polemiku s Ivom Bancem, u kojoj vas profesor Banac optu\u017euje za nekakvu desnu antizapadnu poziciju. Kakve veze imate s tim? \u0160to je desno, a \u0161to protuzapadno u va\u0161em politi\u010dkom ili profesionalnom \u017eivotu?<\/strong><\/p>\n<p>Optu\u017eba je potpuno nebulozna i protuma\u010dio sam je kao gr\u010devitu Ban\u010devu potrebu da poka\u017ee bezuvjetnu lojalnost ameri\u010dkoj politici prozivaju\u0107i \u201cnepo\u0107udne\u201d poput mene. Probo\u0161nja\u010dka ameri\u010dka politika (koja nije donijela ni\u010dega dobroga ni Bo\u0161njacima, ve\u0107 ih politi\u010dki konfrontirala s Hrvatima) u BiH je potpuno proma\u0161ena i njeni rezultati se danas jasno vide, a izgleda da su i sami toga svjesni jer vi\u0161e od godinu dana nisu imenovali novog veleposlanika u Sarajevu. Kritizirao sam ameri\u010dku politiku podr\u017eavanja platforme koja je politi\u010dki eliminirala malobrojniji narod i \u010dinit \u0107u to i dalje ako se ona nastavi u tom smjeru. Ali jednako tako podr\u017eat \u0107u svaki ameri\u010dki potez kojeg budem smatrao pozitivnim i konstruktivnim. Dakle nemam nikakav apriorni antiameri\u010dki ili antizapadni stav, ali ne mislim pljeskati politici koja mi roditeljima oduzima politi\u010dka prava.<\/p>\n<p>Federacija BiH je, nametnutim promjenama izbornog zakona, koje je omogu\u0107ilo brojnijem narodu da malobrojnijem odabire politi\u010dke predstavnike, pretvorena u ekskluzivni bo\u0161nja\u010dki entitet, uz postoje\u0107i srpski, koji je, unato\u010d deklarativnom protivljenju, ustvari cijelo vrijeme osna\u017eivan. \u017dalosno je \u0161to je donedavno i Hrvatska aktivno sudjelovala u politi\u010dkom eliminiranju vlastitog naroda u susjednoj dr\u017eavi. Stipe Mesi\u0107 je u tome najbolji primjer.<\/p>\n<p><strong>Kako tuma\u010dite da danas nekad \u017eestoki antitu\u0111manist, Ivo Banac, poku\u0161ava biti toliko blizak Karamarku, koji opet poziva na povratak Tu\u0111manu? Je li se Banac mo\u017eda obratio na tu\u0111manizam?<\/strong><\/p>\n<p>Banac \u017eeli participirati u vlasti. Ta potreba je bila toliko jaka da je u Ra\u010danovoj vlasti pristao na tri mjeseca biti \u010dak i ministar za\u0161tite okoli\u0161a. E sad, kako mo\u017ee\u0161 biti ministar u toj \u201ekomunjarskoj\u201c vladi, a danas biti korifej antikomunizma? Ako Karamarko pristane na to udvaranje, imat \u0107e problema objasniti svom bira\u010dkom tijelu kakav je to povratak Tu\u0111manu s Ban\u010dem u timu.<\/p>\n<p><strong>Vratimo se na BiH, kakvo je va\u0161e mi\u0161ljenje o tre\u0107em entitetu, i o TV programu na hrvatskom jeziku?<\/strong><\/p>\n<p>TV kanal na svom jeziku je ne\u0161to \u0161to imaju i manjine u razvijenim europskim demokracijama. Kakav je realni status Hrvata u BiH koji su formalno konstitutivan narod, najbolje govori to pitanje. Tre\u0107i entitet je jedno od mogu\u0107ih rje\u0161enja nacionalnog pitanja u BiH. Ono danas vi\u0161e nije tabu. O tre\u0107em entitetu kao o mogu\u0107em rje\u0161enju govori i zadnje izvje\u0161\u0107e Me\u0111unarodne krizne skupine. Nacionalna prava nije nu\u017eno za\u0161titi i teritorijalno, ali nakon \u0161to je iskompromitiran model institucionalne za\u0161tite, kakav je postojao u Federaciji BiH prije intervencije me\u0111unarodne zajednice u izborno zakonodavstvo i bo\u0161nja\u010dkog preglasavanja, neki oblik etnoteritorijalnog preustroja ostaje jedino rje\u0161enje.<\/p>\n<p><strong>Komentirali ste nedavno facebook objavu Denisa Latina kojom Latin \u201dSvima \u010destita dan pobjede i dan domovinske plja\u010dke i pale\u017ea!\u201d, a prije par godina, komentiraju\u0107i izraelski napad na Gazu, Latin je kazao kako \u201cmu je ponekad \u017eao \u0161to Hitler nije ostvario neke svoje zamisli.\u201d Kako je mogu\u0107e da takve osobe uop\u0107e rade bilo kakav javni posao, posebno kako je mogu\u0107e da rade odgovoran posao na nacionalnoj televiziji?<\/strong><\/p>\n<p>Takve izjave najbolje govore o samom autoru, ali i o strukovnoj udruzi i mediju koji to tolerira.<\/p>\n<p>Tom prilikom ste pozvali vladaju\u0107i SDP, koji ima saborsku ve\u0107inu koja imenuje ravnatelja HRT-a, dakle mehanizme kontrole u svojim rukama, na reakciju. \u201cAko ne reagirate, ostaje kao izravna derivacija va\u0161e politi\u010dke volje. Pa vi vidite\u201d, napisali ste. Jeli bilo ikakve reakcije od strane vladaju\u0107ih?<\/p>\n<p>Nije bilo nikakve reakcije, a time su pre\u0161utno potvrdili da nisu ni sami daleko od takvih stavova.<\/p>\n<p><strong>Poznato je kako podupirete referendum inicijative \u201cU ime obitelji\u201d. Smatrate li kako je predstoje\u0107i referendum problem i SDP-u i HDZ-u, i jeli HDZ pogrije\u0161io, govore\u0107i u kontekstu predsjedni\u010dkih izbora, \u0161to se vrlo jasno odredio protiv referenduma?<\/strong><\/p>\n<p>Bez obzira ho\u0107e li se prikupiti dovoljno stotina tisu\u0107a potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma, cijela akcija je ve\u0107 dala va\u017ene rezultate. Prije svega istjerale je stvari na \u010distac i pokazala tko je na kojoj strani. Ta svrstavanja \u0107e sigurno ostaviti posljedice na budu\u0107a politi\u010dka doga\u0111anja.<\/p>\n<p><strong>Smatrate li kako je predlo\u017eeni prag od 3 posto na razini europskog prosjeka, i bi li u Sabor u\u0161lo manje stranaka nego sada? Molim i da komentirate \u010dinjenicu kako bi zabranom prije izbornog koaliranja gra\u0111ani to\u010dno znali koliki je legitimitet pojedinih stranaka?<\/strong><\/p>\n<p>Nemam \u0161to smatrati ili ne smatrati. \u010cinjenica je da ve\u0107ina europskih zemalja ima prag izme\u0111u 2 i 5 posto. La\u017e je da bi s pragom od 3 posto u Sabor nahrupile desetine marginalnih stranaka. Neka oni koji to iznose nabroje koje su to silne stranke koje u Hrvatskoj dobivaju izme\u0111u 3 i 5 % glasova. Ovako se na koalicijskim listama u\u0161lepavaju u Sabor marginalne stran\u010dice za koje niti ne znam koliki im je legitimitet. Samo HDZ-ova predizborna koalicija ve\u0107 sada sadr\u017ei osam stranaka.<\/p>\n<p>Jedna velika politi\u010dka stranka poku\u0161ava nas ovih dana uvjeriti kako oni koji podr\u017eavaju referendum rade kampanju za Josipovi\u0107a, pa ispada da su, kako ste jednom kazali, \u017deljka Marki\u0107 i biskupi komunjare i Jugoslaveni, a Jandrokovi\u0107 i Darinko Kosor posljednji branitelji hrvatstva i katoli\u010danstva. Kako to komentirate?<\/p>\n<p>Mislim da sam dovoljno kazao isti\u010du\u0107i taj apsurd. HDZ-ovo pravo je da bude protiv referenduma. No medijska strategija koju su odabrali i \u201cargumenti\u201d su im ispod zadovoljavaju\u0107e razine.<\/p>\n<p><strong>Koji su osnovni elementi na brzinu sklepane strategije opstrukcije referenduma od strane velikih stranaka?<\/strong><\/p>\n<p>Prvo se stra\u0161ilo javnost da \u0107e to destabilizirati sustav. Zemlja koja je ve\u0107 \u0161est godina u krizi, i ne vidi joj se kraj, upravo vapi za razmrdavanjem postoje\u0107e politi\u010dke scene pa je taj argument u startu bio proma\u0161en. Onda su lagali da \u0107e s pragom od tri posto mno\u0161tvo marginalaca u\u0107i u Sabor, pa su napravljene projekcije iz kojih se jasno vidi da to ne dr\u017ei vodu. Onda im vi\u0161e nije bio problem \u0161to prijedlog sadr\u017ei, nego ono \u0161to ne sadr\u017ei pa su prigovarali da ne rje\u0161ava diskriminaciju hrvatskih dr\u017eavljana koji \u017eive u inozemstvu, a koju su sami 2010. izglasali, na \u010demu su si opet zabili autogol.<\/p>\n<p><strong>Na \u010demu trenuta\u010dno radite u svojoj struci?<\/strong><\/p>\n<p>Pi\u0161em knjigu \u201cFilozofija u Italiji\u201d.<\/p>\n<p><strong>Dobro, niste bacili izmet na Antu Tomi\u0107a?<\/strong><\/p>\n<p>Budu\u0107i da sam policijski ispitivan, u interesu istrage ne smijem ni\u0161ta re\u0107i o tom slu\u010daju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>\u201cAko vam je dobro ovako, onda ni\u0161ta. Ako mislite da nije dobro i da ne\u0161to treba mijenjati ovaj referendum mi <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/slucaj-perkovic-je-pokazao-koliko-su-strukture-bivseg-totalitarnog-rezima-jake-i-dan-danas\/\" title=\"Slu\u010daj Perkovi\u0107 je pokazao koliko su strukture biv\u0161eg totalitarnog re\u017eima jake i dan danas\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001802,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1001802","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001802","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001802"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001802\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001802"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001802"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001802"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001802"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}