{"id":1002320,"date":"2015-01-04T18:43:41","date_gmt":"2015-01-04T17:43:41","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=2320"},"modified":"2015-01-04T18:43:41","modified_gmt":"2015-01-04T17:43:41","slug":"pecat-l-m-abaskanta-na-crijepu-iz-proboja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/pecat-l-m-abaskanta-na-crijepu-iz-proboja\/","title":{"rendered":"Pe\u010dat L. M. Abaskanta na crijepu iz Proboja"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Mjesno groblje u Proboju, Ljubu\u0161ki, odavno je poznato u arheolo\u0161koj literaturi. Po\u010detkom 20. st. povjesni\u010dar Carl Patsch bilje\u017ei da se oko katoli\u010dkoga groblja u Proboju, koje se nalazi kod izvora Kova\u010dina, prostire rimsko naselje, prepoznatljivo po komadima crijepa i ostacima zidova<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">(Arheolo\u0161ko-epigrafska istra\u017eivanja o povjesti rimske pokrajine Dalmacije, Narona, GZM, 16, Sarajevo, 49). Tu su kasnije prona\u0111eni ulomci dvaju rimskih natpisa, miljokaz careva Vibija i Voluzijana iz 3. st., pohranjen u Muzeju Hercegovina u Mostaru (ILIug II, 947), kao i ostaci jedne ranokr\u0161\u0107anske crkve (9 x 4,5 m), danas zatrpane i obrasle korovom, \u0161to ju je otkrio 1959. \u017eupnik u Grljevi\u0107ima fra Vojislav Mikuli\u0107 (A. Niki\u0107, Starokr\u0161\u0107anske crkve u Hercegovini, Kr\u0161ni zavi\u010daj 9, Drinovci, 1976., 13). Istra\u017eiva\u010d anti\u010dke pro\u0161losti Ljubu\u0161koga Ivo Bojanovski obi\u0161ao je probojsko groblje 1979. i zabilje\u017eio nalaze kamenih kvadera i \u017ebuke u groblju, \u0161to su bili otkriveni prigodom ukopa Mirka \u010cuvala pok. Frane. On je bio mi\u0161ljenja da se jedna villa rustica protezala i na dana\u0161nje groblje (Epigrafski i topografski nalazi sa podru\u010dja anti\u010dke Bigeste (pagus Scunasticus, 100 godina Muzeja na Humcu, Ljubu\u0161ki, 1985., 87). Po\u010detkom 21. st. prona\u0111en je u obli\u017enjem iskopu zemlje blizu groblja jedan pe\u010dat na crijepu C. Titi Hermerotis. No on nije ostao osamljen kao nalaz. U rujnu 2014. tijekom radova na novoj grobnici u groblju u Donjem Proboju Tihomir \u0160krobo iz Donjih Radi\u0161i\u0107a otkopao je vi\u0161e komada staroga crijepa. Na dubini oko jednoga metra prona\u0161ao je nekoliko ove\u0107ih komada, a na jednom od njih na\u0161lo se ime proizvo\u0111a\u010da. Rije\u010d je o pe\u010datu na krovnome crijepu L(uci) Maltini Abascanti, djelomice o\u0161te\u0107enu, ali prepoznatljivu. Ulomak ima dimenzije 23 x 15 x 3 cm, pe\u010dat je urezan u kartu\u0161i 2,8 x 2,1 cm, visina slova iznosi 0.7 cm. Crijep je solidne i kompaktne gra\u0111e, blijedo-\u017eu\u0107kaste boje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" alt=\"proboj\" src=\"https:\/\/arheohercegovina.files.wordpress.com\/2014\/12\/crijep-i-pec48dat-l-m-abascanti.jpg?w=475&amp;h=296\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Crijep i pe\u010dat L M. Abascanti<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sli\u010dan ulomak s istim pe\u010datom, ne\u0161to bolje o\u010duvan, prona\u0111en je 1892. na lokalitetu Dra\u010devica u Radi\u0161i\u0107ima (CIL III, 13340\/4; F. Fiala, Prilozi rimskoj arheologiji Hercegovine, GZM V, Sarajevo, 1893., 524), sada u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" alt=\"lj\" src=\"https:\/\/arheohercegovina.files.wordpress.com\/2014\/12\/pec48dat-s-drac48device-fiala-patsch3.jpg?w=413&amp;h=330\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pe\u010dat s Dra\u010device, Fiala-Patsch<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pe\u010dat tvorni\u010dara crijepa Lucija Maltinija Abaskanta iz 1. st. po. Kr. nije \u0161iroko rasprostranjen. U provinciji Dalmaciji poznata su samo dva primjerka: jedan iz okolice Zadra (CIL III, 2328\/19) i drugi iz Salone (CIL III, 3214\/9). U Italiji nisu poznati pe\u010dati ovoga tvorni\u010dara (officinator), ali se pojavljuju proizvo\u0111a\u010di sli\u010dna imena: C. Flavius Abascantus (CIL XV, 1, 1142)&nbsp; i P. Aurelius Abascantus (CIL XV,1 877), iz 1.-2. st. Nomen gentile Maltinius nije \u010dest. Poznato je nekoliko primjera iz srednje Italije (Samnium, Regio IV: AE 1989, 229; AE 2003, 576; AE 1964, 26). Pretpostavlja se da je ime talijanskoga gradi\u0107a Maltignano iz provincije Ascoli Piceno postalo od gentilicija Maltinius (Nomi d\u2019Italia, red. R. Ambrogio, Novara, 2006., 363). S druge strane nadimak (cognomen) Abascantus gr\u010dkoga je podrijetla, sa zna\u010denjem \u201cza\u0161ti\u0107en od uroka\u201d (\u03b2\u03b1\u03c3\u03ba\u03b1\u03af\u03bd\u03c9, klevetati, H. G. Liddell, R. Scott, A Greek-English Lexicon, Oxford, 1940., 2). Epigrafski korpusi bilje\u017ee njegovu veliku ra\u0161irenost (EDCS 274 natpisa), posebice u Italiji, Hispaniji, Galiji Narbonensis i Dalmaciji (Onomasticon provinciarum Europae Latinarum, vol. I, ed. B. L\u00f6rincz et F. Red\u00f6, Budapest, 1994., 1-2), te 51 potvrda u isto\u010dnim provincijama gdje je prevladavao gr\u010dki jezik: Supplementum Epigraphicum Graecum (SEG) i Inscriptiones Graecae (IG). Nose ga uglavnom oslobo\u0111enici \u2013 libertini (H. Solin, Beitr\u00e4ge zur Kenntnis der griechischen Personennamen in Rom I, Helsinki, 1971., passim), pa je sva prilika da je i na\u0161 L. Maltinius Abascantus bio Grk podrijetlom, koji je dobio slobodu od gospodara Lucija Maltinija i dodao njegovo ime svojemu. Pitanje je gdje se nalazila opekarska radionica L. Maltinija Abaskanta? Dosada\u0161nja mi\u0161ljenja uglavnom su navodila Salonu kao mjesto proizvodnje (J. J. Wilkes, Importation and Manufacture of stamped Bricks and Tiles in the Roman Province of Dalmatia, in: Roman Brick and Tile, ed. McWhirr, BAR, Oxford, 1979.,71). Ipak, sada kada su dva pe\u010data prona\u0111ena u Ljubu\u0161kome, nije isklju\u010deno da je tvorni\u010dar L. Maltinije Abaskant imao pogon za proizvodnju crijepa i na podru\u010dju Proboja ili Radi\u0161i\u0107a. Zaslugom dr. Ante \u010cuvala crijep s pe\u010datom, kao i ostali ulomci prona\u0111ena crijepa, predani su Arheolo\u0161koj zbirci Franjeva\u010dkoga samostana Humac kod Ljubu\u0161koga.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Mjesno groblje u Proboju, Ljubu\u0161ki, odavno je poznato u arheolo\u0161koj literaturi. Po\u010detkom 20. st. povjesni\u010dar Carl Patsch bilje\u017ei da se <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/pecat-l-m-abaskanta-na-crijepu-iz-proboja\/\" title=\"Pe\u010dat L. M. Abaskanta na crijepu iz Proboja\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2002320,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-1002320","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002320","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1002320"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002320\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2002320"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1002320"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1002320"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1002320"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}