{"id":1002380,"date":"2015-01-17T20:01:08","date_gmt":"2015-01-17T19:01:08","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=2380"},"modified":"2015-01-17T20:01:08","modified_gmt":"2015-01-17T19:01:08","slug":"rezime-predsjednickih-izbora-u-hrvatskoj-i-njihov-utjecaj-na-hrvate-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/rezime-predsjednickih-izbora-u-hrvatskoj-i-njihov-utjecaj-na-hrvate-u-bih\/","title":{"rendered":"Rezime predsjedni\u010dkih izbora u Hrvatskoj i njihov utjecaj na Hrvate u BiH"},"content":{"rendered":"<p>U kolumni Realna politika na\u0161 mladi Ljubu\u0161ak Valentino Grbavac koji studira politi\u010dke znanosti i povijest na Macalester Collegeu u St. Paulu ,&nbsp; rezimira hrvatske predsjedni\u010dke izbore, te analizira mogu\u0107e posljedice izbora na bh. Hrvate.\n<\/p>\n<p>Republika Hrvatska je dobila prvu predsjednicu. Iako su sve predizborne ankete davale prednost dosada\u0161njem predsjedniku Ivi Josipovi\u0107u, Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 je ipak dobila 32 000 glasova vi\u0161e od gospodina Josipovi\u0107a u drugom krugu izbora. Svjetski mediji su se osvrnuli na ovu vijest kao na veliko iznena\u0111enje, jer je Josipovi\u0107 dugo vremena bio najpopularniji politi\u010dar u Hrvatskoj po svim anketama. No, \u0161to pobjeda Grabar-Kitarovi\u0107 zapravo zna\u010di za Hrvatsku, a \u0161to za Hrvate u dijaspori, pogotovo u BiH?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao prvo, izbor prve predsjednice je, iako samo simboli\u010dki, ipak dobar znak o sporom, ali sigurnom pobolj\u0161anju jednakopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj. I svjetski mediji su se osvrnuli na to. Siguran sam kako \u0107e to barem malo pomo\u0107i pove\u0107anju ugledu Hrvatske u svijetu. Nakon premijerke 2009. godine i sada predsjednice, ipak ostaje vidjeti koliko \u0107e dugo trebati hrvatskoj politi\u010dkoj sceni da izrodi i predsjednicu sabora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao drugo, veseli i (za hrvatske prilike) visoka izlaznost na izbore od 59 posto, za \u010dak 12 posto ve\u0107a nego u prvom krugu. Moja je velika \u017eelja da se ovaj trend pove\u0107anja izlaznosti na izbore nastavi, jer izlazak na slobodne i korektne izbore je najve\u0107a proslava demokracije, ne\u0161to \u0161to na \u017ealost mnogi ljudi na svijetu nemaju mogu\u0107nost ostvariti. \u010cak i ako se ne sla\u017eete s politikom kandidata i ne \u017eelite svoj glas dati niti jednom kandidatu, uvijek mo\u017eete ubaciti neva\u017ee\u0107i listi\u0107 i tako pokazati nezadovoljstvo trenutnom politi\u010dkom scenom, umjesto podle\u0107i inerciji i ne iza\u0107i na izbore, a onda se \u017ealiti o lo\u0161oj vlasti. Vi\u0161a izlaznost posebno dolazi do izra\u017eaja kada usporedimo ove izbore s dva pro\u0161la referenduma kada je izlaznost bila 25 i 38 posto.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U odnosu na drugi krug predsjedni\u010dkih izbora 2010. godine, na ove je pristupilo pet tisu\u0107a bira\u010da vi\u0161e, iako se njihov broj&nbsp; u me\u0111uvremenu smanjio za 700.000 korekcijom bira\u010dkih popisa. Hrvati se vi\u0161e zainteresiraju za politi\u010dka zbivanja u ovim te\u0161kim ekonomskim vremenima, i to je ohrabruju\u0107a vijest, jer upravo su politi\u010dari ti koji kroje sudbinu Hrvatske i biraju makroekonomsku politiku. Ipak, izlaznost od 59 posto je jo\u0161 uvijek neuspjeh i odraz nemogu\u0107nosti hrvatske politi\u010dke scene da mobilizira bira\u010de svojim programima. Hrvatska je na dnu ljestvice po izlaznosti glasa\u010da na izbore. Bilo bi dobro da gra\u0111ani vi\u0161e iza\u0111u na izbore, barem oko 80 posto izlaznosti, pa makar i birali manje od dva zla.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tre\u0107e, ovi izbori pokazuju pravu sliku Hrvatske, duboko podijeljene zemlje na \u201ena\u0161e&#8221; i \u201enjihove&#8221;, \u0161to je pogubno za njenu perspektivu. Tako\u0111er, ovi izbori su i odraz nepopularnosti Milanovi\u0107eve vlade, koja je glavni krivac za poraz do sada iznimno popularnog Josipovi\u0107a i povratak desnice na Pantov\u010dak nakon petnaest godina. Imati zdravu i jaku oporbu je odraz demokratskog dru\u0161tva, i zada\u0107a oporbe je napadati i kritizirati vladine pogre\u0161ne poteze, dok je zada\u0107a vlade provoditi reforme i na kritike odgovarati uspjehom i programima, a ne protukritikama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na\u017ealost, vidjeli smo dosta populizma i jeftine demagogije sa svih strana tijekom kampanje. Umjesto da politi\u010dari logi\u010dno odgovore na kritike, u mnogim izjavama su zapravo radili ad hominem logi\u010dke zablude, odgovaraju\u0107i na kritike izravnim napadom na kriti\u010dara. Tako\u0111er, razlika od samo 32 000 glasova, ili ne\u0161to vi\u0161e od jedan posto, je minorna i pokazuje svu podjelu hrvatskog dru\u0161tva. Gospo\u0111a Grabar-Kitarovi\u0107 ima veliku odgovornost, ne samo prema svojim bira\u010dima, nego i prema bira\u010dima gospodina Josipovi\u0107a upravo zbog ove tijesne pobijede. Njezin zadatak mora biti ne samo pokazati svojim bira\u010dima da su odabrali pravu osobu, nego i bira\u010dima protukandidata da je sposobna obna\u0161ati funkciju barem toliko dobro koliko je to gospodin Josipovi\u0107 \u010dinio, ako ne i bolje, i da je \u010dula i razumjela i njihov glas.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Napokon, to nas dovodi do kontroverznog dijela ovih izbora, njihovog utjecaja na Hrvate u BiH, ali i ostatak dijaspore. Tako je u medijima odjeknula izjava Tatjane Juri\u0107 na Facebooku u kojoj je na pomalo grub i podcjenjiva\u010dki na\u010din okrivila dijasporu (iako je o\u010dito da je mislila samo na BiH) za Josipovi\u0107ev izborni poraz, karakteriziraju\u0107i Hrvate u dijaspori (ponovno, o\u010dito je fokus bio na bh. Hrvate) kao pijavice koje si\u0161u prora\u010dunske resurse. Kao prvo, ako oduzmemo glasove dijaspore (za \u0161to nema razloga, jer su i oni hrvatski dr\u017eavljani), Grabar-Kitarovi\u0107 jo\u0161 uvijek ima prednost od 2.000 glasova nad Josipovi\u0107em, pa je njena pobjeda neosporna. Kao drugo, ustavno pravo svakog gra\u0111anina Republike Hrvatske, ma gdje on boravio, je izlazak na izbore.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pomalo je ironi\u010dno da je u Hrvatskoj mnogo osoba koje se samodeklariraju kao osobe socijalnoliberalnog vi\u0111enja svijeta, a da imaju takav stav prema jednoj skupini ljudi, kakav drugdje u svijetu \u010desto imaju osobe krajnje desnice. Bh. Hrvati, posebno Hercegovci, \u010desto su tretirani u Hrvatskoj javnosti kao negativci, i to se moglo vidjeti i tijekom ovih izbora. To nas vra\u0107a na postulat kako je Marin \u010cili\u0107, osvaja\u010d US Opena, Hrvat, dok je Marin \u010cili\u0107, tenisa\u010d koji je pao na doping testu, Hercegovac.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iako je neosporno da su neki Hercegovci (u ovom kontekstu ovo se odnosi ekskluzivno na Hrvate Hercegovce, a ne i Srbe i Bo\u0161njake Hercegovce) imali veliku ulogu u privatizaciji i drugim grijesima 90-ih, to ipak ne \u010dini sve Hercegovce lopovima, niti sve lopove Hercegovcima. Takav stav, prisutan u djelu Hrvatskih gra\u0111ana, je \u0161ovinisti\u010dki. Ne smijemo zaboraviti klju\u010dnu ulogu koju su hercegova\u010dki i bosanski Hrvati (ali i dijaspora generalno) igrali u Domovinskom ratu. Ako su onda bili Hrvati i dio dijaspore, onda su valjda i danas, kada ih Hrvatska vi\u0161e ne treba. Sve drugo je licemjerje i kolonijalni pristup prema tom dijelu dijaspore, kojeg bi tako samo iskori\u0161tavali kada im trebaju, a ne bi mu dali prava.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Drugi problem ovih izbora je i nemogu\u0107nost ostvarivanja ustavnog prava biranja predstavnika za dobar dio dijaspore, \u0161to je najvi\u0161e bilo o\u010dito u BiH, gdje \u017eivi najve\u0107i postotak hrvatskih gra\u0111ana u dijaspori. Na primjer, autor ovog teksta trenuta\u010dno \u017eivi, radi i studira u St. Paulu, nije bio u stanju glasovati na izborima, iako je hrvatski dr\u017eavljanin sa stalnim prebivali\u0161nom u RH, jer je najbli\u017ei konzulat, u Chicagu, udaljen dan vo\u017enje, ili nekoliko sati leta koji ko\u0161ta preko 200 dolara. Sramotno je da Hrvatska ne mo\u017ee ili ne \u017eeli uvesti sistem glasovanja po\u0161tom ili elektronskim glasovanjem, kako to na primjer \u010dini Estonija gdje elektronski glasovi \u010dine jednu \u010detvrtinu svih glasova, i tako omogu\u0107iti i Hrvatima u dijaspori da glasuju na izborima ako to \u017eele. Tu dolazimo u situaciju gdje se ustavno pravo u praksi ne mo\u017ee ostvariti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Najbolji primjer je BiH, gdje \u017eivi oko 280 000 bira\u010da s hrvatskim dr\u017eavljanstvom, a na izbore je iza\u0161lo samo 17.000 ili tek oko \u0161est posto. \u010cak i sa samo 17.000&nbsp; bira\u010da, 15 izbornih mjesta u \u010detiri bosansko-hercegova\u010dka grada nije bilo dovoljno za normalno odr\u017eavanje izbora, nego su bira\u010di u redu morali \u010dekati i satima da glasuju. Samo na trenutak zamislimo kaos da je i u BiH iza\u0161lo na birali\u0161ta 59 posto bira\u010da kao i u RH (165 000 ili deset puta broj bira\u010da koji su izi\u0161li). O\u010dito je da je logisti\u010dki nemogu\u0107e omogu\u0107iti svim tim hrvatskim gra\u0111anima da glasuju, i tako je apsurdno i govoriti da je tim gra\u0111anima zagarantirano ustavno pravo kao i gra\u0111anima koji \u017eive u RH.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Neki cinici \u0107e re\u0107i da ti ljudi ne pla\u0107aju poreze u RH i da \u017eive u BiH, i da zato ne bi smjeli i trebali glasati. No, ti cinici zaboravljaju da i mnogi Hrvati u RH ne pla\u0107aju poreze. Bismo li onda i njima trebali oduzeti ustavno pravo? Bismo li mo\u017eda trebali uvesti oligarhiju u kojoj samo bogati Hrvati imaju pravo glasa? Mo\u017eda bi onda trebali onemogu\u0107iti umirovljenicima i nezaposlenim da glasuju, jer oni ne pridonose prora\u010dunu? Pla\u0107anje poreza ne mo\u017ee biti argument u ovoj raspravi. Ako su Hrvati u BiH legalno stekli hrvatsko dr\u017eavljanstvo, onda oni moraju imati mogu\u0107nost ostvarivati sva prava kao i ostali hrvatski gra\u0111ani, uklju\u010duju\u0107i i pravo na biranje predstavnika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ironi\u010dno je da je upravo HDZ-ova vlada, koja obi\u010dno dobiva najvi\u0161e glasova u dijaspori, ta koja je uvela fiksni sustav tri zastupnika iz dvanaeste izborne jedinice (dijaspora) i glasovanje na samo 15 bira\u010dkih mjesta u \u010detiri grada u BiH. Sla\u017eem se da se izborni zakon mora preispitati, ali u rje\u0161enju ovog fenomena mora biti uklju\u010dena i dijaspora. Ako dijaspora odlu\u010di (ne vjerujem da ho\u0107e, jer ne postoji grupa ljudi koja se samovoljno odrekla izbornog prava) da se odrekne ovog prava i da reguliraju svoj status na na\u010din na koji je reguliran status Portorikanaca, koji imaju Ameri\u010dke putovnice ali nemaju pravo glasati na izborima, onda je to uredu, ali samoprozvani liberali u Hrvatskoj nemaju pravo to odlu\u010diti u ime dijaspore. Pogotovo ne dok Hrvati u BiH ne mogu u potpunosti ostvariti svoja prava na biranje vlastitih predstavnika u toj zemlji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Posljednje, mislim da su ovo bili veoma va\u017eni izbori za Hrvate u BiH jer je u prvom intervjuu gospo\u0111a Grabar-Kitarovi\u0107 izjavila da \u0107e podr\u017eati Hrvate u BiH da ostvare punu ravnopravnost s ostala dva konstruktivna naroda, bez obzira zna\u010dilo to kantonizaciju ili tre\u0107i entitet. O reakciji nekih BiH medija i politi\u010dara drugi put, bitno je da se nadzire mogu\u0107nost odlu\u010dnije i pozitivnije hrvatske vanjske politike prema Hrvatima u BiH (iako je i predsjednik Josipovi\u0107 vodio relativno dobru politiku, i na tome mu moram \u010destitati). Vrijeme \u0107e pokazati je li to bila samo populisti\u010dka floskula Grabar-Kitarovi\u0107, ili ozbiljan signal BiH Hrvatima da \u0107e hrvatska vanjska politika raditi na tome da se vi\u0161e nikada ne dogodi da drugi Hrvatima biraju predstavnike u Predsjedni\u0161tvu BiH i Domu naroda. &nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp; &nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(*Valentino Grbavac ro\u0111en je u Splitu 1993. godine. Osnovnu \u0161kolu i prva dva razreda op\u0107e gimnazije je zavr\u0161io u Vrgorcu, a posljednja dva razreda srednje \u0161kole je zavr\u0161io na UWCAd-u u Duinu (Italija). Trenutno je student \u010detvrte (zavr\u0161ne) godine politi\u010dkih znanosti, povijesti i ruskog jezika na Macalester College-u u St. Paulu, Minnesota (SAD). U Prosincu 2014 godine diplomirao je povijest s radom na temu novog pristupa pomorskoj vojnoj povijesti koriste\u0107i geografiju i teoriju prostora i mjesta kroz komparativnu studiju Bitke kod Salamine i Bitke kod Tsushime. U svibnju 2015. godine \u0107e diplomirati politi\u010dke znanosti s po\u010dastima s diplomskim radom koji se bavi polo\u017eajem Hrvata u Bosni i Hercegovini nakon Daytonskog mirovnog sporazuma. Izlagao je svoje istra\u017eivanje o Sovjetskoj \u010ceki na nekoliko konferencija Ruske povijesti u Minnesoti, i u kolovozu 2014 godine je uspje\u0161no zavr\u0161io PPIA-ov ljetni seminar vanjske politike i ekonomije na Princetonu. Trenuta\u010dno \u017eivi u St. Paulu gdje i radi kao asistent na kolokviju iz me\u0111unarodne sigurnosti na odsjeku politi\u010dkih znanosti na Macalesteru. Glavni akademski interesi su mu unutarnja politika u BiH, posebno polo\u017eaj Hrvata i hrvatsko pitanje, ruska vanjska politika i njen utjecaj na me\u0111unarodnu sigurnost, i moderna vojna povijest.)<\/p>\n<p>Dnevnik.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>U kolumni Realna politika na\u0161 mladi Ljubu\u0161ak Valentino Grbavac koji studira politi\u010dke znanosti i povijest na Macalester Collegeu u St. <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/rezime-predsjednickih-izbora-u-hrvatskoj-i-njihov-utjecaj-na-hrvate-u-bih\/\" title=\"Rezime predsjedni\u010dkih izbora u Hrvatskoj i njihov utjecaj na Hrvate u BiH\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2002380,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1002380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1002380"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002380\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2002380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1002380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1002380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1002380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}