{"id":1002394,"date":"2015-01-20T20:35:03","date_gmt":"2015-01-20T19:35:03","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=2394"},"modified":"2015-01-20T20:35:03","modified_gmt":"2015-01-20T19:35:03","slug":"velika-ispovijest-damira-borasa-borasi-su-poznati-po-tome-da-ne-skrivaju-svoje-osjecaje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/velika-ispovijest-damira-borasa-borasi-su-poznati-po-tome-da-ne-skrivaju-svoje-osjecaje\/","title":{"rendered":"Velika ispovijest Damira Borasa: Borasi su poznati po tome da ne skrivaju svoje osje\u0107aje"},"content":{"rendered":"<p>Rektor sveu\u010dili\u0161ta jedan je od najuglednijih dru\u0161tvenih polo\u017eaja u mnogim zemljama u svijetu. Damir Boras je rektor Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, ve\u0107 ili tek, tri i pol mjeseca. U op\u0161irnom razgovoru govori tome kako ga otac puno toga nau\u010dio, o Vitini i Brljici, te kako su Hercegovci vrlo radin narod&#8230;<\/p>\n<\/p>\n<p>In\u017eenjer je elektrotehnike, doktor informacijskih i komunikacijskih znanosti. Bio je, donedavno, dekan Filozofskog fakuklteta u Zagrebu. Vrlo otvoren i poduzetan gospodin. Borasova specijalnost, znanost o informacijama i komunikacijama danas vlada planetom. Zagreba\u010dko sveu\u010dili\u0161te najstarije je u zemlji i u ovom dijelu Europe. Osnovao ga je prije 346 godina car i kralj Leopold I, 23 rujna 1669. godine. Prva je bila Isusova\u010dka Akademija. Danas Zagreb ima 29 fakulteta i tri Akademije. Rektor Boras je zanimljiva osoba, uvjereni optimist. Sporta\u0161 je bio, a i danas voli pobje\u0111ivati. Otac mu je Hercegovac, majka podrijetlom Dalmatinka s Kor\u010dule. Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, kojem je rektor, ima oko 80.000 studenata..<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Nakon 15 stolje\u0107a po prvi put smo dobili prvu predsjednicu Republike Hrvatske. To je doga\u0111aj godine?<\/strong><br \/>&#8211; Je. Vrlo sam zadovoljan. To je \u010dinjenica. Jo\u0161 u vrijeme izborne kampanje mnogi strani ambasadori su mi kazali kako imamo dvoje pravih europskih kandidata. To je odli\u010dno za Hrvatsku koja se sada pokazuje i pona\u0161a kao zrela europska zemlja. \u010cestitam, od srca, na\u0161oj novoj Predsjednici. Tako\u0111er \u010destitam profesoru i predsjedniku Josipovi\u0107u, koji je pokazao u &#8211; za njega te\u0161kom trenutku &#8211; da je velik \u010dovjek i dokazao da Hrvatska ima svoju kulturu, europsku kulturu i zrelu demokraciju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Vi se, izravno, ne bavite politikom. Mo\u017eete li procijeniti kakav \u0107e biti u\u010dinak na \u017eivot i rad Sveu\u010dili\u0161ta?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Izvrstan. Sveu\u010dili\u0161te sura\u0111uje s vla\u0161\u0107u. Jasno, uz na\u0161e imanentno inzistiranje na autonomiji Sveu\u010dili\u0161ta, s \u010dim se izrijekom slo\u017eila i gospo\u0111a Grabar Kitarovi\u0107. Uostalom, i izabrana Predsjednica je bila na\u0161 student. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu. \u010cak je i jedan ispit polagala kod mene&#8230; Vjerujem u dobru suradnju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u0160to podrazumijevate pod autonomijom Sveu\u010dili\u0161ta?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; To zna\u010di samostalno upravljanje Sveu\u010dili\u0161tem. Jasno, tu ima na\u010delnih dogovora s financijerom, a to je &#8211; vlast. Nadam se da \u0107emo to u budu\u0107nosti i potpisivanjem takozvanih programskih ugovora, i ostvariti. Sveu\u010dili\u0161te mora dogovoriti s dr\u017eavom \u0161to je dr\u017eavi potrebno od nas. Nakon toga dolazi autonomija koja zna\u010di i to da Sveu\u010dili\u0161te samo odre\u0111uje svoje kadrove, da donosi svoje kvalitetne programe. Posebno moram naglasiti da ne mo\u017ee Sveu\u010dili\u0161te ne dijeliti sudbinu vlastitog dru\u0161tva niti biti iznad njega. Sveu\u010dili\u0161te mora pomo\u0107i i vlasti i gospodarstvu i gra\u0111anima. Tako postajemo obrazovaniji, a time i sposobniji. Tada dru\u0161tvo napreduje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Puno putujete?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Dosta. Povezivanje je nu\u017eno, ako \u017eelimo i nadalje napredovati. Poku\u0161avamo se mjeriti s cijelom Europom. Suradnja s jakim sveu\u010dili\u0161tima uzajamno nam koristi. Nedavno sam bio u Kini. Kada se bude \u010ditao ovaj na\u0161 razgovor ja \u0107u, vjerojatno, biti u Madridu&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Koja je va\u0161a pozicija u svijetu?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Zagreba\u010dko sveu\u010dili\u0161te je me\u0111u \u010detiri posto najkvalitetnijih sveu\u010dili\u0161ta u svijetu. Blizu smo vrhunskoj kvaliteti. No, kad se pogleda koliko smo financirani onda je &#8211; \u010dudo kako uspijevamo odr\u017eati tu kvalitetu. Financijski standardi Europe su puno vi\u0161i&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Mi smo talentirani?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Stru\u010dnjaci koje mi \u201cproizvodimo\u201d s lako\u0107om na\u0111u svoje mjesto u Europi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Koliko studenata ima Zagreba\u010dko sveu\u010dili\u0161te?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; To se dugo nije to\u010dno znalo. Sad znamo. Ima ih oko 80.000, \u010dak do 85.000, ra\u010duna se. U Zagrebu, prakti\u010dki, svaki tre\u0107i odrasli stanovnik u studentskim godinama je &#8211; sveu\u010dili\u0161tarac. Od ukupnog stanovni\u0161tva grada, svaki \u0161esta djevojka ili mladi\u0107 su studenti Sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Ali, ipak, broj onih koji diplomiraju, koji zavr\u0161e studij, jo\u0161 uvijek je mali&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; O\u010dekuje se da bi trebalo imati oko 25 do 30 posto visokoobrazovanog stanovni\u0161tva. Izrael ih ima \u010dak 40 posto. Kod nas je 2011. godine bilo 16 posto visokoobrazovanih, a sada ih je mo\u017eda i 17 posto. To nije dovoljno. Nije lako do\u0107i na studij, pogotovo mladima iz perifernih dijelova Hrvatske. Na manjim sveu\u010dili\u0161tima mladi ne mogu na\u0107i sve ono \u0161to bi \u017eeljeli studirati pa \u017eele do\u0107i u Zagreb. U Zagrebu nema mjesta za sve, a i skupo je \u017eivjeti u glavnom gradu. Dakle, mnogi pametni i sposobni koji bi \u017eeljeli do\u0107i u Zagreb &#8211; ne mogu. A, Hrvatska si ne mo\u017ee priu\u0161titi desetak sveobuhvatnih sveu\u010dili\u0161ta kao \u0161to je zagreba\u010dko. U takvoj smo situaciji. Ima studija koji su nam jako potrebni &#8211; za in\u017eenjerske struke. Me\u0111utim, za te struke nama dovoljno interesa ni kandidata za upis. To je \u010dudno. Recimo, Strojarski fakultet ne mo\u017ee si osigurati dovoljno kvalitetnih mladih ljudi&#8230; Mnogi srednjo\u0161kolci nemaju dostatno znanje u matematici. Pa se onda na temelju dr\u017eavne mature na nekom tehni\u010dkom studiju za upis ne tra\u017ei uvijek znanje matematike vi\u0161e &#8211; \u201cA\u201d razine. Onda se, kao uvjet za upis, da se ne odbije srednjo\u0161kolce, za budu\u0107e studente, postavi razina \u201cB\u201d. To je problem koji se stvara jo\u0161 u osnovnom i srednjo\u0161kolskom obrazovanju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Imate li utjecaja na osnovno i srednjo\u0161kolsko obrazovanje?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Nemamo. Ali, o tome \u0107emo razgovarati s ministrom Mornarom. Moramo to rije\u0161iti. To je va\u017eno za znanstveni napredak Hrvatske. Razgovarao sam nedavno s dekanom jedne na\u0161e umjetni\u010dke akademije o pokretanju programa kojim bismo razvijali i druge vrste kompetencije ili \u201cinteligencije\u201d, uz ova standardna, \u0161kolska znanja poput matematike. S tim se mora po\u010deti u ranoj dobi \u0161kolske djece.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Utje\u010de li na sve to na\u0161a negativna demografska situacija? Sve nas je manje&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Naravno da utje\u010de. \u010cinjenica je da mi na na\u0161im sveu\u010dili\u0161tima i na visoko\u0161kolskim ustanovama imamo oko 36.000 slobodnih mjesta, a mlada populacija koja sad dolazi broji oko 32.000 potencijalnih kandidata. To\u010dno znamo da \u0107emo sljede\u0107e godine, zbog demografskog pada, imati 31.000 pa zatim 30.000 i tako tim redom. Formalno, imamo previ\u0161e mjesta na studijima, a s druge strane govori se i da ima previ\u0161e mjesta na nekim dru\u0161tvenim i humanisti\u010dkim studijima. Sla\u017eem se. No, ima premalo mjesta na vrhunskim dru\u0161tvenim studijima. Dr\u017eava mora znati \u0161to i kako \u017eeli obrazovati mlade i \u0161to joj treba za strate\u0161ki razvitak Hrvatske. Nemamo mehanizme kojima bismo predvidjeli trendove koji \u0107e se pojaviti za pet, \u0161est godina&#8230;Uz sve to, dr\u017eava treba zaustaviti demografski pad i potaknuti rast.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u0160to vi mislite, \u0161to dr\u017eavi treba?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Ja sam in\u017eenjer pa to moram priznati: treba nam STEM podru\u010dje. To su \u201cScience, Technology, Engineering &amp; Mathematics\u201d. Studije u tom podru\u010dju sada poti\u010demo sistemom \u0161kolarina i stipendija. Ali, mi stipendiju mo\u017eemo dati samo sposobnim mladim ljudima, onima za koje procijenimo da \u0107e i zavr\u0161iti takav studij. To su studiji na PMF-u, na Strojarstvu, na Elektrotehnici, odnosno FER-u. Nemamo dovoljno mlade populacije koja \u017eeli i\u0107i na te vrhunske specijalisti\u010dke studije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Mo\u017eete li prepoznati &#8211; sposobne?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Mo\u017eemo prepoznati &#8211; najsposobnije. To radimo kroz sustav dr\u017eavne mature i putem prijemnih ispita. Prepoznajemo ih. Ali, ponekad, umjesto da najbolji ili najpametniji idu na in\u017eenjerske studije, oni odlaze na neke druge studije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Morate ih motivirati&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Pa da. To radimo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Ima li Sveu\u010dili\u0161te neku projekciju &#8211; budu\u0107nosti?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Ima. Kao i svi i mi moramo pomo\u0107i mladima koji zavr\u0161e fakultete, dakle laureati, kako ih zovu Talijani, da se zaposle ovdje, u Hrvatskoj. Pa to i jest na\u0161 osnovni cilj &#8211; \u0161kolovati ih da budu vrhunski stru\u010dnjaci &#8211; u Hrvatskoj. Jer, trebaju nam. Tu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Postoje i kritike na na\u0161e \u0161kolstvo.<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Ima ih. Kritiziraju nas na\u0161i ljudi, na\u0161i diplomirani stru\u010dnjaci koji su oti\u0161li u inozemstvo. Ka\u017eu da na\u0161e \u0161kolstvo ne valja. Kako ne valja kad su upravo ti isti ljudi zavr\u0161ili na\u0161e fakultete? I &#8211; uspjeli u Europi i u svijetu&#8230; Problem je, mo\u017eda, s prvostupnicima. Naime, ako poslodavac mo\u017ee, za istu pla\u0107u, zaposliti magistra znanosti, za\u0161to bi onda uzeo prvostupnika? Tu ne\u0161to ne funkcionira. A i prvostupnici imaju, ipak, prili\u010dna znanja&#8230; Danas je Europska unija jedna cjelina i mi ne mo\u017eemo sprje\u010davati visokoobrazovane i sposobne ljude da odu van&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Pro\u010ditao sam negdje da ste igrali ragbi.<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Jesam. Gdje ste to prona\u0161li? Igrao sam u prvoj ligi, u ranijoj dr\u017eavi. Igrao sam za Lokomotivu, na Kajzerici. Bio sam jako dobar ragbija\u0161. Igrao sam i ko\u0161arku za veterane Cibone, s Knegom, Naki\u0107em, Gospodneti\u0107em&#8230; punih osam godina. Nisam bio prvi bek nego tre\u0107i, ali sam igrao u svakoj utakmici. Tenis sam igrao u Mladosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>I danas ste, vidim, sna\u017eni&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Jesam, ali to je, sad, od jela i od stalnog sjedenja, a ne vi\u0161e od sporta&#8230; Haaahaaaaa&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Va\u0161 otac, Mile Boras, slavni profesor Rimskog prava, bio je i meni profesor&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; To mi je drago. On je legenda Rimskog prava na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu. Ste polo\u017eili?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Naravno, pa ja sam klasi\u010dar, kao i vi&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Mog tatu su studenti u anketi proglasili za jednog od najboljih profesora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Ne pada jabuka daleko od stabla&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Sla\u017eem se, ako mislite da sam ja jabuka, a moj otac stablo&#8230; Znate, i sad se ja \u010desto predstavljam: ja sam &#8211; sin Mile Borasa. To ime mi zna\u010di&#8230; Otac me puno toga nau\u010dio. Nastavljam tradiciju obitelji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Mama je Kor\u010dulanka iz Blata, a tata iz Vitine u Hercegovini?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Mama je iz obitelji Kalogjera, ro\u0111ena u Zagrebu, a otac u Vitini. Ja u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Vitina?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; To je jedno predivno malo mjesto u kojem je na rijeci Vrio\u0161tica, jo\u0161 po\u010detkom 20. stolje\u0107a, napravljena mala elektri\u010dna centrala, po Tesli. Vrio\u0161tica ima najfiniju bistru pitku vodu. Vitina je uz rijeku Trebi\u017eat, a na\u0161 zaselak se zove Brljica. Brljici, odnosno sve\u0107enicima bra\u0107i Boras, je sam papa Benedikt XV prije 75 godina poklonio veliko crkveno zvono koje, navodno, ima \u010dudotvorne mo\u0107i: \u0161titi mje\u0161tane od \u201czla du\u0161e i tijela\u201d, tako je napisao Papa u darovnom pismu. To zvono i danas zvoni. U Brljici se 90 posto ljudi preziva &#8211; Boras. Ostali se prezivaju Kralj ili Car.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Prezime Boras?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; To je prezime od milja, umiljenica. Dolazi od imena Boro. Boras, Milas, Maras, Ljubas, Vukas, Tomas su \u0161est takvih prezimena u zapadnoj Hercegovini. Poslije su sa svojim prezimenima mnogi odselili na na\u0161e otoke. Sva ta prezimena imaju samo dva sloga i zavr\u0161avaju na &#8211; as. Moje rodoslovlje pratimo od 14. stolje\u0107a&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Kalogjera?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Da, mamina obitelj. To je gr\u010dko prezime. Ima ih na Kor\u010duli, na otocima, u Zagrebu i u Veneciji. Vrlo talentirana familija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Odlazite u Vitinu?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Redovno, u Brljicu. Ranije s roditeljima, sada s mojom obitelji. Ljeti. Ljetujem u Brelima pa odemo u Me\u0111ugorje i u Brljicu. Tamo mi jo\u0161 \u017eivi strina. Predajem i danas na Sveu\u010dili\u0161tu u Mostaru, jer mislim da je to na\u0161a nacionalna du\u017enost. Predajem informacijske znanosti, naravno. I, veseli me raditi sa studentima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>I sada, kao rektor, stignete predavati?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Pa, nisam znao da \u0107u biti rektor, bilo je sjajnih kandidata za rektora. Moram odraditi ono \u0161to sam obe\u0107ao&#8230; Seminare obavljamo preko interneta, ali predavanja odem tamo odr\u017eati. Vrlo sam zadovoljan sa sposobnostima mladih ljudi u Mostaru. Inteligentni su.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Pa, Hercegovci su vrlo vitalni dio hrvatskog naroda&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; \u010cujte, neki govore Hercegovci su ovakvi ili onakvi&#8230; Prije svega, Hercegovci su vrlo radin narod. Imaju te\u017eak \u017eivot, ve\u0107ina nije nikad \u017eivjela dobro. Trebalo je biti jako sposoban da se tamo pre\u017eivi, u tom \u0161krtom kra\u0161kom kraju. Mnogi Hercegovci su bili dobrovoljci u Domovinskom ratu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Rekli ste da odete u Me\u0111ugorje&#8230; Ho\u0107e li ga papa Franjo napokon priznati sveti\u0161tem?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Joj meni, puno me pitate. Okru\u017eenje i ozra\u010dje koje tamo do\u017eivite je \u010dudesno. Ljudi tamo dobivaju &#8211; nadu. Katoli\u010dka crkva je pametna pa takvu odluku &#8211; prepu\u0161ta vremenu&#8230; Ne treba brzati. Crkva je prilagodljiva i strpljiva. A, temelji se na pravim, temeljnim op\u0107eljudskim vrijednostima. U Me\u0111ugorju se do\u017eivljava prava ljubav prema drugima. To je bitno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Vjernik ste Hrvatske starokatoli\u010dke crkve&#8230; Priznajete Papu?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Ima nekih razlika u odnosu na Katoli\u010dku crkvu. Postoji jedna zajedni\u010dka komisija Utrechtske unije, kojoj pripada Starokatoli\u010dka crkva, i Rimokatoli\u010dke crkve. Nedavno je zaklju\u010deno da nema velikih razlika. Celibata nema u Starokatoli\u010dkoj crkvi. Dakle, sve\u0107enici se mogu \u017eeniti. No, morate znati da ni u Rimokatoli\u010dkoj crkvi celibat nije postojao prvih tisu\u0107u godina. To nije vjerska razlika nego disciplinska razlika. \u0160to se ti\u010de Pape: Papa je sveti \u010dovjek kojeg kao Prvog me\u0111u jednakima, \u201cPrimus inter pares\u201d, priznaju svi ostali biskupi Katoli\u010dke crkve u svijetu. Nemamo nikakvu prepreku za ekumensku suradnju. Priznajemo Papu kao rimskog biskupa, koji je naslijedio mjesto svetog Petra u Rimu. Uostalom, Europa ima svoju kr\u0161\u0107ansku tradiciju i ne treba se toga stidjeti&#8230; Biblijske vrijednosti su op\u0107eljudske vrijednosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Zaplakali ste kad ste doznali da ste izabrani za rektora Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Jesam. Od sre\u0107e. Mislim da je to bila sasvim prirodna reakcija. Pustiti suzu&#8230; Bio sam svjestan da biti rektor Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta nije ne\u0161to \u0161to je dano svakome&#8230; To je ogromna odgovornost, \u010dast i privilegija. Osim toga imao sam vrlo kvalitetne protukandidate. Tim je to bio jo\u0161 ve\u0107i uspjeh. Naravno, navrli su mi osje\u0107aji. Suze radosnice&#8230; Sjetio sam se i svog dragog dobrog oca&#8230; Znam koliko bi on bio sretan \u0161to mu je sin rektor.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>I sad vidim suze u va\u0161im o\u010dima&#8230; dok ovo govorite&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Oprostite&#8230; Borasi su poznati po tome da ne skrivaju svoje osje\u0107aje&#8230; Iskreni smo&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Hrvatska je zemlja znanosti?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Jest, ve\u0107 pet stolje\u0107a. A, uskoro \u0107emo biti, i u znanosti &#8211; mnogo, mnogo bolji&#8230; Svaki roditelj mora svom djetetu omogu\u0107iti \u0161to vi\u0161e znanja. Znanje je prava snaga dru\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Rektor sveu\u010dili\u0161ta jedan je od najuglednijih dru\u0161tvenih polo\u017eaja u mnogim zemljama u svijetu. Damir Boras je rektor Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, ve\u0107 <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/velika-ispovijest-damira-borasa-borasi-su-poznati-po-tome-da-ne-skrivaju-svoje-osjecaje\/\" title=\"Velika ispovijest Damira Borasa: Borasi su poznati po tome da ne skrivaju svoje osje\u0107aje\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2002394,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1002394","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002394","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1002394"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002394\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2002394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1002394"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1002394"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1002394"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}