{"id":1002426,"date":"2015-01-26T09:48:58","date_gmt":"2015-01-26T08:48:58","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=2426"},"modified":"2015-01-26T09:48:58","modified_gmt":"2015-01-26T08:48:58","slug":"gradonacelnik-metkovica-bozo-petrov-hrvatima-ponudio-rjesenje-za-izlazak-iz-krize","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/gradonacelnik-metkovica-bozo-petrov-hrvatima-ponudio-rjesenje-za-izlazak-iz-krize\/","title":{"rendered":"Gradona\u010delnik Metkovi\u0107a Bo\u017eo Petrov Hrvatima ponudio rje\u0161enje za izlazak iz krize"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Gradona\u010delnik Metkovi\u0107a koji je stanje u svojem gradu doveo u red, po svemu sude\u0107i nudi rje\u0161enje za cijelu Hrvatsku. Mladi Bo\u017eo Petrov dokazao je da zna, mo\u017ee i ho\u0107e pa stoga vrijedi pro\u010ditati neke njegove prijedloge.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na svojem Facebook profilu istaknuo je kako prilikom predstavljanja rje\u0161enja problema s frankom svi zaobilaze osnovne postavke i kronologiju doga\u0111anja. Navodi kako gra\u0111ani godinama saniraju dr\u017eavu koje je na vi\u0161e na\u010dina sanirala banke.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Status kojega je mladi i sposobni Petrov objavio na Facebook profilu prenosimo u cijelosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>&#8220;KOMPENZACIJSKI FOND &#8211; &#8220;RJE\u0160ENJE&#8221; ZA DU\u017dNI\u010cKO ROPSTVO<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Du\u017eni\u010dko ropstvo se nametnulo kao najaktualnija tema prvih dana 2015. godine. Sa raznih strana dolaze prijedlozi kako rije\u0161iti postoje\u0107u i mogu\u0107e &#8220;nove&#8221; situacije. Prijedloge &#8220;rje\u0161enja&#8221; \u010dujemo od Vlade, guvernera HNB-a, raznih stranaka.Sva ta rje\u0161enje kao da, slu\u010dajno ili namjerno, zaobilaze kronologiju doga\u0111anja i osnovne \u010dinjeni\u010dne postavke.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Gra\u0111ani saniraju dr\u017eavu, dr\u017eava banke<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Naime, neupitno postoje tri me\u0111uovisne strane koje ve\u0107 jesu ili bi trebale &#8220;sanirati&#8221; jedna drugu: gra\u0111ani &#8211; dr\u017eava &#8211; banke.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tako bi &#8220;jadne&#8221; banke, po prijedlogu nekih inicijativa, trebale preuzeti dio tro\u0161kova sanacije obveza gra\u0111ana po kreditima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">S druge strane gra\u0111ani godinama, kroz nerealno visoki prora\u010dun &#8220;saniraju&#8221; dr\u017eavu odnosno vladu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tako\u0111er valja podsjetiti da je dr\u017eava neupitno ve\u0107 &#8220;sanirala&#8221; banke i to na vi\u0161e na\u010dina:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">1. Direktna sanacija &#8211; pokrivanje dugova banaka<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">2. Pristajanjem da se ve\u0107 otpla\u0107eni krediti (nagla\u0161avamo, ve\u0107 otpla\u0107eni) dani trgova\u010dkim dru\u0161tvima revaloriziraju i pretvore u vlasni\u010dke uloge banaka u trgova\u010dkim dru\u0161tvima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">3. Pristajanjem dr\u017eave da tada aktivne kredite banaka pretvori u vlasni\u010dke uloge u trgova\u010dkim dru\u0161tvima u RH po procjenama vrijednosti udjela prilago\u0111enoj tada\u0161njoj privatizaciji, tj. po mo\u017eda &#8220;tr\u017ei\u0161noj&#8221; procjeni, a mo\u017eda i malo manje &#8220;tr\u017ei\u0161noj&#8221; procjeni.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">4. &#8220;Privatizacija&#8221; banka po &#8220;sumnjivim tr\u017ei\u0161nim&#8221; cijenama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Navedene \u010dinjeni\u010dne postavke su onoga \u0161to bi kod rje\u0161avanja stanja obvezno trebalo imati u vidu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iz navedenog se name\u0107e jedno \u010dudno rje\u0161enje koje dostavljamo na promi\u0161ljanje bankama i vladi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Gra\u0111ani bi ga, vjerujemo, jednodu\u0161no prihvatili. Ako pretpostavimo da je 4-ti na\u010din tihe sanacije banaka ipak bio &#8220;tr\u017ei\u0161ni&#8221; svakome je jasno da su prva tri na\u010dina tihe sanacije neupitno dogovorna, a ne tr\u017ei\u0161na.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Neka banke vrate iznose koje su dobile kroz sanaciju<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stoga vrijedi razmisliti o sljede\u0107em modelu:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">1. Banke na rate kroz 15 godina vrate dr\u017eavi iznose, ili bar 70 % iznosa koje su dobile na poklon kroz sanaciju i kroz pretvaranje nepostoje\u0107ih potra\u017eivanja u vlasni\u010dke uloge u trgova\u010dkim dru\u0161tvima. Naime 30 % ukupno poklonjenog iznosa neka si banke zadr\u017ee (pa nije hrvatska dr\u017eava cicija, neka i njima ostane ne\u0161to&#8230;).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sredstva koja banke vrate stavljaju se u poseban &#8220;Kompenzacijski fond&#8221; kojim upravlja Ministarstvo financija RH.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">2. Postoje\u0107i krediti u EUR-ima i CHF-ima se dalje otpla\u0107uju po tr\u017ei\u0161noj cijeni s tim da gra\u0111ani pla\u0107aju dio koji bi im pripadao kao da su kredite digli u kunama sa normalnom tr\u017ei\u0161nom kamatom primjerenom ure\u0111enim dr\u017eavama (3 % za stambene kredite, 2 % za kreditiranje proizvodnje i obrtni\u0161tva, 5 % za obi\u010dne potro\u0161a\u010dke kredite).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">3. Razliku izme\u0111u &#8220;tr\u017ei\u0161nog&#8221; iznosa rate i iznosa kojeg pla\u0107aju gra\u0111ani pla\u0107at \u0107e Ministarstvo financija iz &#8220;Kompenzacijskog fonda&#8221;.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na taj na\u010din svi bi bili zadovoljni &#8211; gra\u0111ani bi pla\u0107ali rate kredita po uvjetima jednakim drugim, &#8220;normalnim&#8221; dr\u017eavama, Vlada RH bi rje\u0161ila goru\u0107i problem &#8220;du\u017eni\u010dkog ropstva&#8221;, a banke bi naplatile kredite po &#8220;tr\u017ei\u0161nim&#8221; uvjetima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">A dobili bi i jo\u0161 jedan efekt &#8211; barem malo bi ispravili nepravdu kojom su gra\u0111ani Hrvatske platili ni\u010dim zaslu\u017eeno gomilanje sredstava, utjecaja i mo\u0107i u bankarskom sektoru.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Fer varijanta za sve &#8211; po\u0161tena, transparentna i organizirana na na\u010din koji, barem djelomi\u010dno, poni\u0161tava dosada\u0161nje nepravde.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Malo &#8220;\u0161aljivi&#8221; model, ali model koji zorno oslikava komi\u010dnost situacije, stanja i postavki koje nam name\u0107u banke, guverner, pojedine stranke.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pozivamo sve sudionike na malo ozbiljniji pristup koji \u0107e uzeti u obzir sve \u0161to je ovdje navedeno i koji \u0107e, u kona\u010dnici, rezultirati rje\u0161enjem koje \u0107e u fokusu imati ono \u0161to je va\u017enije od banaka, va\u017enije od smanjenja dobiti, va\u017enije od ispla\u0107enih managerskih provizija bankarskih direktora.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Treba tra\u017eiti i na\u0107i rje\u0161enje koje \u0107e u fokusu imati ono najva\u017enije, \u0161to se u masi komi\u010dnih, interesno iniciranih prijedloga \u010desto smetne s uma &#8211; GRA\u0110ANE REPUBLIKE HRVATSKE!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Gradona\u010delnik Metkovi\u0107a koji je stanje u svojem gradu doveo u red, po svemu sude\u0107i nudi rje\u0161enje za cijelu Hrvatsku. Mladi <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/gradonacelnik-metkovica-bozo-petrov-hrvatima-ponudio-rjesenje-za-izlazak-iz-krize\/\" title=\"Gradona\u010delnik Metkovi\u0107a Bo\u017eo Petrov Hrvatima ponudio rje\u0161enje za izlazak iz krize\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2002426,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"class_list":["post-1002426","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-politika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002426","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1002426"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002426\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2002426"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1002426"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1002426"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1002426"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}