{"id":1002470,"date":"2015-02-03T20:24:20","date_gmt":"2015-02-03T19:24:20","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=2470"},"modified":"2015-02-03T20:24:20","modified_gmt":"2015-02-03T19:24:20","slug":"karneval-festa-od-davnine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/karneval-festa-od-davnine\/","title":{"rendered":"Karneval \u2013 fe\u0161ta od davnine"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Velja\u010da \u2013 jedini mjesec \u017eenskoga roda, te\u010de pred nama. \u0160to se zbiva zanimljivo u tom kratkom zimskom mjesecu? Dva doga\u0111aja \u2013 karneval i korizma, dva antipoda od prastarih dana. O korizmi (\u010detrdesetodnevnici, od talijanskoga quaresima iz latinskoga quadragesima)<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">kao vremenu posta i pokore puno vi\u0161e se zna jer traje znatno dulje od karnevala. Stoga valja koju prozboriti o pokladama, ma\u010dkarima, ma\u0161karama, mesopustu, fa\u0161niku, va\u0161angama, pustu, krnjevalu, krnji, mesoje\u0111i \u2013 kako se sve ne zove ta fe\u0161ta u hrvatskome jeziku, od kada datira, \u0161to zna\u010di i odakle potje\u010de rije\u010d karneval. Kako to obi\u010dno biva treba se vratiti u staru Gr\u010dku, europsku kolijevku kulture i uljudbe svake vrste. Dioniz ili Bakho u gr\u010dkoj mitologiji bio je bog plodnosti, zemlje, vegetacije, vina i veselja. Njegovi atributi bili su bik, zmija, vino i br\u0161ljan. Istaknutu ulogu u anti\u010dkoj mitologiji imali su Dionizovi agrarni kultovi, kao i sve\u010danosti&nbsp; (dionizije) njemu u \u010dast: leneje, potkraj sije\u010dnja i po\u010detkom velja\u010de, kada se obilno to\u010dilo mlado vino i antesterije, svetkovine cvije\u0107a, potkraj velja\u010de i po\u010detkom o\u017eujka. Usto, slavio se proljetni dolazak boga Dioniza, kada su se u procesijama koristila kola (hamaksa) u obliku broda, \u0161to se vidi iz prikaza na gr\u010dkim vazama. Na tim sve\u010danostima sudjelovali su koribanti, orgijasti\u010dke skupine plesa\u010da, obu\u010deni u \u017eivotinjske ko\u017ee, uz zaglu\u0161nu buku timpana, truba i rogova i menade, plesa\u010dice okrunjene br\u0161ljanom, odjevene u lanenu ko\u017eu, sa \u0161tapom (thyrsus) u rukama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" src=\"http:\/\/kvaka.info\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/Dioniz-1024x488.jpg\" alt=\"lj\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em>01. Dioniz u kolima, British Museum, London, 5. st. pr. Kr.jpg<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Rimske luperkalije<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Rimljani su prenijeli i donekle modificirali gr\u010dka vjerovanja i obi\u010daje. U duhu poznate krilatice \u201cPanem et circenses\u201d oni su razvili niz svetkovina i obreda, od po\u010detka zime do ro\u0111enja prolje\u0107a: Saturnalije, luperkalije, matronalije, brumalije, bakanalije, hilarije, liberalije i kalende. Januarske kalende obilje\u017eavale su prve dane u godini, nakon \u010dega je taj naziv pre\u0161ao na novogodi\u0161nje ophode i povorke, protkane \u017ertvama, darovima i zabavama, od \u010dega su postale hrvatske kolede. Crkveni oci u 4. i 5. st. pisali su o Januarskim kalen&shy;dama, opisuju\u0107i povorke ljudi sa \u017eivotinjskim maskama i ko\u017eama i presvla\u010denjem mu\u0161karaca u \u017eene. Tvrdili su kako su ljudi poludjeli opona\u0161aju\u0107i obi\u010daje poganskih Grka. Zanimljive su luperkalije, svetkovine koje su se po tradiciji odr\u017eavale od 13. do 15. velja\u010de u \u010dast boga Fauna, kojima se htjelo duhovno o\u010distiti grad, za\u0161tititi ga od zlih duhova i donijeti plodnost i zdravlje. Svetkovinu su predvodili sve\u0107enici zvani Luperci (vu\u010dja bra\u0107a). Nakon \u017ertvovanja jari\u0107a i psi\u0107a dvojica sve\u0107enika ogrnuli bi se \u017eivotinjskim ko\u017eama, tr\u010de\u0107i gradom i udaraju\u0107i gra\u0111ane Rima remenjem i \u0161tapovima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" src=\"http:\/\/kvaka.info\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/Inauguracija-karnevalske-vlasti-u-Ljubu%C5%A1kom-2006-1024x768.jpg\" alt=\"lj\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">02. Inauguracija karnevalske vlasti u Ljubu\u0161kom 2006<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Predsjednik Bush podrijetlom Hercegovac<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Crkva je nastojala mnoge poganske obi\u010daje kristijanizirati, pa je tako razdoblje nakon Bo\u017ei\u0107a do Bogojavljenja nazvala svetom dvanaestodnevnicom. Poganske ma\u010dkare preselile su se u vrijeme izme\u0111u Vodokr\u0161\u0107a i korizme.&nbsp; Mo\u017ee se ukratko zaklju\u010diti da je Crkva namjerno po\u0161tedjela poklade kao suprotnost korizmi. Mo\u017eda se htjelo da homo sapiens postane homo ludens, koji se voli \u0161prdati, glupirati, piti, plesati i provocirati, da bi se nakon grijeha vratio u krilo Bo\u017eje kroz pokoru, molitvu i post? Mo\u017eemo, dakle, utvrditi kako karneval nasljeduje anti\u010dke sve\u010danosti \u2013 dionizije, kalende i luperkalije, u kojima je vidljiv&nbsp; utjecaj Dionizova kulta. U srednjem vijeku to je prvotno bio po\u010detak Nove godine, kada su se u mnogim europskim krajevima birali jednodnevni kraljevi, \u0161to je u stvari bio slu\u017ebeni po\u010detak pokladnoga razdoblja. Mnogi na\u010dini maskiranja i preru\u0161avanja u puku su prerasli u tradiciju&nbsp; \u2013 maske Cigana, \u017eivotinja i \u010dudovi\u0161ta, navla\u010denje crkvenih i vojni\u010dkih odora, zamjene spolova, te preru\u0161avanje u lije\u010dnike, vra\u010deve i suce. Treba naglasiti da je prvobitno zna\u010denje karnevalske tradicije bilo zastra\u0161iti zle demone, sile i duhove, kako bi se za\u0161titili ljudi, stoka i ku\u0107e. Od osamnaestoga stolje\u0107a karnevale prihva\u0107aju i oblikuju&nbsp; gradovi sa svojim dru\u0161tvima, od Venecije, Nice i K\u00f6lna do Rio de Janeira, New Orleansa i San Francisca. U Hrvatskoj popularnost su stekli u novije doba tako\u0111er&nbsp; gradski karnevali&nbsp; \u2013 u Rijeci, Samoboru, Zadru, \u0110akovu i Dubrovniku. Na karnevalskim sve\u010danostima sredi\u0161nji lik je lutak \u2013 Krnjo ili Marko Krnjeval, nekad od slame, dronjaka i starih krpica, danas \u010desto preru\u0161en u poznate likove s javne scene. Nakon podizanja optu\u017ebe slijedi su\u0111enje \u201czlotvoru\u201d, s naj\u010de\u0161\u0107om presudom vje\u0161anjem, spaljivanjem ili potapanjem. Ljubu\u0161ki karneval, kao sredi\u0161nju gradsku fe\u0161tu po\u010delo je Karnevalsko dru\u0161tvo Prolog 1999. Iz programa VIII. Ljubu\u0161koga karnevala izdvajamo zavr\u0161etak obrane optu\u017eenoga Marka Karnevala: \u201cVeselo je bilo kad je obrana dokazala da u Hercegovini i mrtvi imaju pravo glasa, jer radi se o vrlo humanu potezu. \u010cak je i CIA zainteresirana da kupi patent mrtva\u010dkoga glasovanja i preda ga predsjedniku Bushu, koji je podrijetlom Hercegovac, od staroga plemena Bu\u0161i\u0107a. Ipak, obrana nije uspjela pobiti optu\u017ebu da je princ Marko Krnjeval prodavao ukrajinske kondome i tako nanio veliku seksualnu i ekonomsku \u0161tetu Hercegovini. Progla\u0161en je krivim, ali ne spaljivanjem na smrt, ve\u0107 javnim kastriranjem\u201d.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" src=\"http:\/\/kvaka.info\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/Brazilska-maska-197x300.jpg\" alt=\"http:\/\/kvaka.info\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/Brazilska-maska-197x300.jpg\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">03. Brazilska maska<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Meso glavni krivac karnevala<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na kraju rije\u010d-dvije o podrijetlu rije\u010di karneval, zabilje\u017eenoj u valonskom francuskom 1268. kao quarnivalle. Pu\u010dka etimologija vezala ga je uz kasnolatinski izraz carne vale, zbogom, meso, hrvatski mesopust.&nbsp; Ipak, jezikoslovci podr\u017eavaju druga dva tuma\u010denja. Dio njih tvrdi da je karneval postao od latinskoga naziva carrus navalis, brodska, mornarska kola, na kojima se u sve\u010danim povorkama u Gr\u010dkoj prevozio lik boga Dioniza, a u Rimu bo\u017eica Izida (navigium Isidis). Ipak, najozbiljnija je pretpostavka da treba krenuti od latinske sintagme De carne levare ieiunium (Post odricanjem mesa). Kasnolatinski izri\u010daj&nbsp; carnislevarium (kao i carnelevarium,&nbsp; uklanjanje mesa) dospio je u starotalijanski kao carnelevare (Pisa, u Milanu carnelevale), odatle u francuski, s metatezom slogova -leva u \u2013vale. Dakle, sve se u karnevalu vrtilo oko mesa.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Velja\u010da \u2013 jedini mjesec \u017eenskoga roda, te\u010de pred nama. \u0160to se zbiva zanimljivo u tom kratkom zimskom mjesecu? Dva doga\u0111aja <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/karneval-festa-od-davnine\/\" title=\"Karneval \u2013 fe\u0161ta od davnine\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2002470,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1002470","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002470","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1002470"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002470\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2002470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1002470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1002470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1002470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}