{"id":1002637,"date":"2015-03-08T08:04:55","date_gmt":"2015-03-08T07:04:55","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=2637"},"modified":"2015-03-08T08:04:55","modified_gmt":"2015-03-08T07:04:55","slug":"katarina-vukcic-kosaca-kotromanic-zena-majka-kraljica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/katarina-vukcic-kosaca-kotromanic-zena-majka-kraljica\/","title":{"rendered":"Katarina Vuk\u010di\u0107 Kosa\u010da-Kotromani\u0107 \u2013 \u017eena, majka, kraljica"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Kad razmi\u0161ljamo o \u017eenama koje su obilje\u017eile povijest Bosne i Hercegovine, shvatimo kako se malo vijesti i predaje sa\u010duvalo o njima. Jedna od rijetkih \u017eena iz BiH, kojoj uspomenu nije sa\u010duvala samo povijest, nego i narodna predaja je kraljica srednjovjekovne bosanske dr\u017eave Katarina Kosa\u010da-Kotromani\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010cesto je zovu posljednjom bosanskom kraljicom, iako je to bila Mara, supruga Stjepana Toma\u0161evi\u0107a, posljednjega bosanskog kralja. Kraljica Katarina je \u017eena koja je ostala bez mu\u017ea, bez djece, bez domovine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Bijeg pred Osmanlijama<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U srednjem vijeku nije bilo lako biti \u017eena, pogotovo ne na dvoru, koliko nam se god \u010dinilo da su \u017eivjele u sjaju i blagostanju. Stupale su u brak iz politi\u010dkih, dru\u0161tvenih ili gospodarskih razloga, a za ljubav ih nitko nije pitao. Takva sudbina je zadesila i Katarinu. Katarina je bila k\u0107erka Stjepana Kosa\u010de i Jelene r. Bal\u0161i\u0107. Po naredbi svoga oca s 22 godine udaje se za Stjepana Toma\u0161a. Vjen\u010danje je obavljeno po katoli\u010dkom obredu 26. svibnja 1446. na polju Milodra\u017e kod Fojnice. Katarina je rodila troje djece, dijete nepoznatog imena koje je umrlo 1460. godine u 14. godini starosti, te Sigismunda i Katarinu, a njen mu\u017e je iz veze s Voja\u010dom koja nije bila plemkinja imao sina Stjepana Toma\u0161evi\u0107a.<br \/>U jeku najve\u0107ih opasnosti od turskih osvajanja 1461. godine umire kralj Stjepan Toma\u0161evi\u0107. Katarinu \u0107e njen pastorak Stjepan nakon smrti svoga oca ostaviti na dvoru i po\u0161tovati kao kraljicu majku.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U me\u0111uvremenu Osmanlije nadiru s istoka i kralj Stjepan Toma\u0161evi\u0107, Katarinin pastorak,&nbsp; brane\u0107i Bosnu i kraljevski tron okon\u010dava svoj \u017eivot 25. svibnja 1463. kao posljednji kralj Bosne. Katarininu djecu Osmanlije odvode na dvor u Istanbul gdje prelaze na islam.<br \/>Osmanlijsko osvajanje Bosne zateklo je kraljicu majku Katarinu u Kozogradu iznad Fojnice. Iako je grad bio pod opsadom, uspjela je pobje\u0107i i povu\u0107i se na Kupres. Tu je okupljala snage za obranu Bosne. Kad se turskim osvajanjima nje moglo oduprijeti na Kupresu, kraljica se povukla preko Konjica i Po\u010ditelja do Stona, a zatim do Dubrovnika, i \u017eivjela je jedno vrijeme na otoku Lopudu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Najtu\u017enija \u017eena na svijetu<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Legenda ka\u017ee da su kraljica i kralji\u010dina pratnja naopako potkovale konje da izbjegnu osmanlijsku potjeru i tako im zavarale trag. U Dubrovniku je pohranila ma\u010d svog mu\u017ea. Taj je ma\u010d pohranila pod zavjetom da se on dadne njezinu sinu Sigsimundu kad se oslobodi turskog ropstva, a pod uvjetom da se vrati na kr\u0161\u0107anstvo.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sin Katarinin Sigsimund je u Osmanskom Carstvu napravio veliku karijeru i dobio titulu sand\u017eak-bega od Karasija. Nikad se nije vratio kr\u0161\u0107anstvu. Katarina je se u Dubrovniku osje\u0107ala nesigurnom te je odlu\u010dila po\u0107i u Rim Papi. Kraljicu majku su u Rimu uzdr\u017eavali papa Siksto IV. i papa Pavao II. mjese\u010dnom pomo\u0107i od 100 dukata. U egzilu je Katarina dr\u017eala vlastiti mali dvor. Bila je po\u0161tovana li\u010dnost u Rimu i sudjelovala je u onda\u0161njem dru\u0161tvenom \u017eivotu. U Rimu se Katarina povezala uz franjevce samostana Aracoeli. Tu je stupila u Tre\u0107i red svetog Franje. Osjetiv\u0161i da joj se pribli\u017eava kraj \u017eivota, 20. listopada 1478. kraljica Katarina napisala je oporuku u kojoj je izrazila \u017eelju da se nakon smrti pokopa u franjeva\u010dkoj crkvi Araceoli. Zatim, ako se njezina djeca ne obrate na katoli\u010dku vjeru, Bosansko Kraljevstvo predaje Svetoj Stolici. Franjeva\u010dkoj crkvi ostavlja kraljevski pla\u0161t od pozla\u0107enog sukna, a svojim dvorjanima i dvorkinjama odre\u0111ene sume dukata. Pet dana nakon toga Katarina je preminula i po njezinoj \u017eelji iz oporuke pokopana je u franjeva\u010dkoj crkvi Araceoli. Majka kraljica zemlje Bosne i Humske umrla je kao najtu\u017enija \u017eena na svijetu daleko od svog rodnog kraja, daleko od svoje djece, svoje \u010dudnovate zemlje i kraljevstva svoga, umrla je kao \u017eena, majka, kraljica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Kad razmi\u0161ljamo o \u017eenama koje su obilje\u017eile povijest Bosne i Hercegovine, shvatimo kako se malo vijesti i predaje sa\u010duvalo o <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/katarina-vukcic-kosaca-kotromanic-zena-majka-kraljica\/\" title=\"Katarina Vuk\u010di\u0107 Kosa\u010da-Kotromani\u0107 \u2013 \u017eena, majka, kraljica\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2002637,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1002637","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002637","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1002637"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002637\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2002637"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1002637"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1002637"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1002637"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}