{"id":1002641,"date":"2015-03-08T14:38:46","date_gmt":"2015-03-08T13:38:46","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=2641"},"modified":"2015-03-08T14:38:46","modified_gmt":"2015-03-08T13:38:46","slug":"8-mart-medunarodni-dan-zena-borile-su-se-za-zivot-dostojan-zene-a-ne-za-cvijece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/8-mart-medunarodni-dan-zena-borile-su-se-za-zivot-dostojan-zene-a-ne-za-cvijece\/","title":{"rendered":"8. mart- Me\u0111unarodni dan \u017eena: Borile su se za \u017eivot dostojan \u017eene, a ne za cvije\u0107e!"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Godine 1918. su \u017eene dobile pravo glasa u Velikoj Britaniji, godinu dana kasnije u Njema\u010dkoj, 1919. Godine u Americi, a u Francukoj tek po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata. Ipak, njihova prava nisu u praksi za\u017eivila u punom \u017earu jer su \u017eene i dalje smatrane slabijima i nesposobnijima od mu\u0161karaca, a njihov dru\u0161tveni polo\u017eaj ne do\u017eivljava promjene.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Svijest \u017eena da \u017eive u patrijarhalnom dru\u0161tvu je ro\u0111ena mnogo prije prvih javnih pobuna protiv sistema u kojem vladaju mu\u0161karci kojima su \u017eene pot\u010dinjene. Svijet u kojem su mu\u0161karci bili ti koji vladaju, koji odlu\u010duju i koji \u017eive na na\u010din koji sami izaberu, a u kojem je jedina uloga \u017eene da bude poslu\u0161na i da vodi ku\u0107anstvo je nekada bio stvarnost svake obitelji. Danas \u017eene imaju svoju slobodu, imaju svoj \u017eivot u svojim rukama i odlu\u010duju o svojoj sudbini same. Me\u0111utim, koliko se nas ikada pitalo kako je uop\u0107e do\u0161lo do toga da su \u017eene te koje danas nose titulu predsjednice, vojnikinje, direktorice ili trafikantice i da pri tom \u017eive u istom svijetu u kojem su i mu\u0161karci?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>8. mart 1857<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Naime, 8. marta (o\u017eujka) 1857. godine su \u017eene zaposlene u industriji odje\u0107e i tekstila u New Yorku javno demonstrirale zbog lo\u0161ih radnih uvjeta i niskih pla\u0107a. Protesti su nastavljeni svakog 8. marta u godinama koje su uslijedile od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 \u017eena mar\u0161iralo New Yorkom tra\u017ee\u0107i kra\u0107e radno vrijeme, bolje pla\u0107e, jednakost i pravo glasa. Prvi Dan \u017eena je obilje\u017een 28. velja\u010de 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalisti\u010dka partija Amerike. Od tada se ovaj dan slavi kao Dan \u017eena ili Maj\u010din dan i uglavnom se obilje\u017eava nekim poklonom ili cvije\u0107em upu\u0107enim \u017eenama. Me\u0111utim, ovaj praznik je nekada imao mnogo ve\u0107i zna\u010daj; obilje\u017eavao je izlazak iz patrijarhalnog dru\u0161tva u kojem su \u017eene bile tretirane kao gra\u0111anke drugog reda i borbu protiv diskriminacije i seksizma koji su bili produkt nejednakosti spolova.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Je li zaista polo\u017eaj \u017eena u suvremenom dru\u0161tvu olak\u0161an i jesu li diskriminacija i izra\u017eavanje nejednakosti spolova samo stvar pro\u0161losti? Mnoge \u017eene se i dan danas bore protiv problema nejednakosti i diskriminacije s kojima se susre\u0107u svakodnevno- na poslu, u tramvaju, u prodavaonici, na cesti. Statistike pokazuju da je svaka druga \u017eena do svoje 16. godine bila izlo\u017eena bilo kojem tipu nasilja. Mnoge su prilikom zaposlenja imale veoma neugodna iskustva samo zato \u0161to su \u201eljep\u0161i spol\u201c ili nisu dobile posao jer je bilo mu\u0161karaca \u2013 kandidata. Istina je da se \u017eene moraju mnogo vi\u0161e truditi i dokazivati kako bi dobile ili zadr\u017eale posao nego \u0161to to moraju mu\u0161karci. Tako\u0111er je istina da jo\u0161 uvijek postoje \u201emu\u0161ki\u201c i \u201e\u017eenski\u201c poslovi te da nije problem \u017eenu nazvati na\u010delnikom ili vojnikom dok se nikada mu\u0161karca ne\u0107e osloviti na\u010delnicom ili vojnikinjom. Pitanje rodno osjetljivog jezika je vrlo va\u017eno jer, ne samo da legitimira \u017eenu nego nas u\u010di da je va\u017eno da se \u017eenu oslovljava \u017eenom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Dan \u017eena je svaki dan!<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u017denama ne treba pru\u017eiti pa\u017enju i po\u0161tovanje samo jednom godi\u0161nje, \u017eene su temelj svakog dru\u0161tva i svake obitelji i treba im pru\u017eiti jednako pravo glasa i pravo na \u017eivot kakav imaju i mu\u0161karci. Ne treba zaboraviti tisu\u0107e i tisu\u0107e \u017eena koje su se stolje\u0107ima borile za sve \u017eene svijeta i ne treba njihovu borbu baciti u vodu. Svaka \u017eena treba biti ponosna upravo jer je \u017eena, jer je jaka, jer je jedinstvena i jer na svojim le\u0111ima nosi mnogo vi\u0161e od \u201eljepote\u201c. Sretan Dan \u017eena svim \u017eenama i ne samo taj jedan dan, nego i svaki nadolaze\u0107i!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na temu diskriminacije \u017eena, pitanja prava \u017eena i odnosa dru\u0161tva i mu\u0161karaca prema njima razgovarali smo s Bojanom Loli\u0107em, novinarom; Borisom Ljubojom, pjesnikom; Vanesom D\u017eebo, marketing menad\u017eericom i Eminom Trhulj, PR menad\u017eerica, a \u0161ta su rekli ekipi Information Broadcast Agency pro\u010ditajte u nastavku.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Boris Ljuboje, pjesnik<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201c\u017dena je polovina dru\u0161tva, a drugu polovinu odgaja u svom krilu.\u201d To \u017eenama daje pravo da budu ravnopravne u svakom smislu, kako u poslovnom svijetu, tako i u obitelji i bilo kojem drugom segmentu. Rodnost nema nikakve veze sa kvalitetom ili sposobnostima u obavljanju odre\u0111enog posla. Podsje\u0107anja radi, otkada je \u017eenama dato pravo glasa i otkada su sjele za okrugle stolove u politici, na svijetu je zna\u010dajno smanjen broj sukoba, a pove\u010dao se nivo tolerancije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Bojan Loli\u0107, novinar<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Vjerujem da \u017eene nisu diskriminisane ni po kojem osnovu, bar na osnovu iskustva u mom okru\u017eenju i na poslu. Zaista mi je nepojmljivo bilo kakvo omalova\u017eavanje na osnovu bilo kojeg spola. Te generalizacije su nemjerljivo besmislene. S druge strane, \u010dini mi se da prenagla\u0161eni feminizam \u010desto donosi suprotnosti svojim osnovama. To konstantno forsiranje neravnopravnosti i ugro\u017eenosti dovodi do radikalnijih pogleda kako jednog tako i drugog spola. Nikad posao ili bilo kakve pretenzije nisam dijelio na mu\u0161ke ili \u017eenske, ali \u010dinjenica je da se tokom socijalizacije \u201cname\u0107u\u201d razli\u010diti ukusi i \u017eelje, po mnogim stvarima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Vanesa D\u017eebo, marketing menad\u017eerica<\/strong><br \/>Jako je te\u0161ko biti \u017eena u poslu jer nisi samo\u201d \u017eena u poslu\u201d na poslu, nego te \u010deka posao i kod ku\u0107e uvijek! grin emoticon. Ponekad se osjeti diskriminacija od mu\u0161karaca na poslu. Generalno va\u017ei jedno pravilo jo\u0161 uvijek,a to je da se mu\u0161ko mi\u0161ljenje vi\u0161e cijeni u svakoj oblasti. Mislim da rezultati trebaju da poka\u017eu, a da se prije toga svima treba pru\u017eiti ista doza povjerenja, i mogu\u0107nosti! Me\u0111utim, jo\u0161 uvijek ima dosta razlike, na\u017ealost. Mnogi poslodavci \u0107e prije zaposliti mu\u0161karca koji ima i slabije rezultate nego \u017eenu, posebno ako je mlada i tek treba da zasnuje porodicu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Emina Trhulj, PR menad\u017eerica<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kakav je osje\u0107aj biti \u017eena u poslu? Ve\u0107 osam godina, osje\u0107aj je konstantan, s obzirom da sam dosada\u0161nji radni sta\u017e obavljala kao \u017eena, nikad nisam bila mu\u0161karac (smijeh). Diskriminacija je \u201cte\u0161ka\u201d rije\u010d. Smatram da je sve u glavi osobe, u ovom slu\u010daju \u017eene, od njenog stava prema \u017eivotu, mu\u0161karcima oko sebe i uop\u0161te \u017eensko-mu\u0161kim odnosima. Ne mo\u017ee vas niko diskriminisati manje ili vi\u0161e nego onoliko koliko mu vi to dopustite. Sad kad analiziram, prije bih rekla da vi\u0161e \u017eena \u017eenu mo\u017ee diskriminisat nego \u0161to to mo\u017ee mu\u0161karac. Dok u obratnom slu\u010daju je to ve\u0107 jako mogu\u0107e (smijeh). Ja je ne osje\u0107am, ne bih je dozvolila valjda ikad. Na \u017eene i mu\u0161karce na istim radnim pozicijama gledam kao na svakodnevnicu i normalnu pojavu. Ako \u017eena ili mu\u0161karac zaista neki posao obavljaju svojom voljom i vjerom u uspjeh, sposobno i kvalitetno onda ne vidim razliku izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene taksista, prosvjetnih radnika, frizera i sl. Osim \u0161to je \u010dinjenica da u na\u0161em dru\u0161tvu \u017eenu treba ohrabriti i potaknuti da radi i \u017eivi i bude ono \u0161to \u017eeli, a ne ono \u0161to joj se name\u0107e. \u017dene se moraju same izboriti za svoja prava i istaknutiju ulogu u dru\u0161tvu. To \u0161to smo \u017eene treba nam koristiti kao povlastica nikako kao teret.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Godine 1918. su \u017eene dobile pravo glasa u Velikoj Britaniji, godinu dana kasnije u Njema\u010dkoj, 1919. Godine u Americi, a <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/8-mart-medunarodni-dan-zena-borile-su-se-za-zivot-dostojan-zene-a-ne-za-cvijece\/\" title=\"8. mart- Me\u0111unarodni dan \u017eena: Borile su se za \u017eivot dostojan \u017eene, a ne za cvije\u0107e!\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2002641,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-1002641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1002641"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002641\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2002641"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1002641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1002641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1002641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}