{"id":1002684,"date":"2015-03-18T08:13:23","date_gmt":"2015-03-18T07:13:23","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=2684"},"modified":"2015-03-18T08:13:23","modified_gmt":"2015-03-18T07:13:23","slug":"marija-herceg-put-kavkaza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/marija-herceg-put-kavkaza\/","title":{"rendered":"Marija Herceg: Put  Kavkaza"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">\u201ePutovao sam po\u0161tom iz Tiflisa (op.a. stari naziv za Tbilisi). Sav teret mojih taljiga bio je malen kov\u010deg, koji je bio do polovice nabijen putnim bilje\u0161kama o Gruziji. Ve\u0107i se njihov dio na va\u0161u sre\u0107u izgubio, a kov\u010deg je s ostalim stvarima na moju sre\u0107u ostao \u010ditav.\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u2013 po\u010dinje svoj jedini roman \u201eJunak na\u0161eg doba\u201c,&nbsp;Mihail J. Ljermontov. Bila slu\u010dajnost ili ne, dok sam na dugom tranzitu u Istanbulu \u010dekala let za Tbilisi, ovo je re\u010denica kojom sam po\u010dela pratiti svoje putovanje, a knjigu sam zgrabila u zadnji \u010das jer je bila tana\u0161na i ovo je bio prvi put da je \u010ditam. Moj kov\u010deg zahvaljuju\u0107i postojanju pametnih telefona nije bio nabijen bilje\u0161kama o Gruziji, nego je u njemu dosta mjesta ostavljeno za dragocjene suvenire s Kavkaza, koji nikako ne mogu prema\u0161iti slike, sje\u0107anja i poznanstva za koje treba tako malo prostora\u2026<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ukrajinski Krim i gruzijske pokrajine Abkhazia i Ju\u017ena Osetija imaju ne\u0161to zajedni\u010dko. Iz Abhazije je posljednjih 20 godina izbjeglo preko 250 000 ljudi \u0161to u druge dijelove Gruzije, \u0161to u okolne zemlje. Da bi do\u0161li na slu\u017ebu u tu regiju Putin ruskim vojnicima zauzvrat nudi ku\u0107u \u2013 jednu od napu\u0161tenih ku\u0107a izbjeglih Gruzijaca. Abhazi svoju zemlju zovu Apsny \u0161to zna\u010di \u2018zemlja du\u0161e\u2019. Ovu pokrajinu su osim Rusije do sada priznale Nikaragva, Venecuela i Nauru. Smatra se da ju je ova posljednja priznala radi poprili\u010dne brojke od 50 milijuna dolara ruske humanitarne pomo\u0107i. Ju\u017ena Osetija, osim planina i nema ne\u0161to posebno \u0161to bi zapelo za oko Rusiji. No Rusija ovu regiju \u017eeli radi strate\u0161kog polo\u017eaja. Lokalci (koji su uz izvje\u0161taje hrw.org glavni izvor ovih informacija) ve\u0107 smatraju da je Gruzija nepovratno izgubila ove pokrajine, svoj dobar dio. Zbog \u017ertava rata i raseljenih Gruzijanaca posebno \u017eale radi \u2018zemlje du\u0161e\u2019.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tri dana na po\u010detku i dva na kraju putovanja Kavkazom bila su dovoljna za barem malo osjetiti duh Tbilisija, obi\u0107i neke od znamenitosti, probati tradicionalne specijalitete i smoriti lokalce (u na\u0161em slu\u010daju najgostoljubivijeg \u010dovjeka u Tbilisiju, na\u0161eg prijatelja couchsurfera Alexandra, koji je u svojoj samo godinu i pol dugoj couchsurfing karijeri ugostio preko 200 putnika te ih obogatio zna\u010dajnim detaljima \u017eivota u Gruziji) o gruzijskoj svakodnevici, povijesti i odnosima sa susjedima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>&nbsp;<\/strong><br \/><strong>Samostan Geghard i hram Garni<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Samostan Geghard je u 4. Stolje\u0107u osnovao sveti Grgur Iluminator na mjestu gdje se u \u0161pilji nalazio sveti izvor. Dana\u0161nji naziv je dobio prema \u201csvetom koplju\u201d, tj. koplju kojim je ranjen Isus Krist na Raspelu, koje je navodno u Armeniju donio apostol sveti Juda Tadej, a koje je \u010duvano u ovom samostanu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dio samostana je uklesan u fantasti\u010dne strme stijene okolnih planina, oko gornjeg toka rijeke Azar, koje predstavljaju oazu molitve i meditacije. Monasi su \u017eivjeli u \u0107elijama isklesanim u stijenama ispred ulaza i ukra\u0161enim mnogobrojnim kri\u017eevima \u2013 ha\u010dkarima. Ha\u010dkari su kameni spomenici, koji se pojavljuju u 9. stolje\u0107u, a umjetnost njihova klesanja uvelike je utjecala na armensku kulturu. Podizani su kako bi se du\u0161a posvetila Bogu i obilje\u017eio neki va\u017ean doga\u0111aj poput vojne pobjede, obilaska prirodne katastrofe itd. Ve\u0107ina ih stoji samostalno, ili su naslonjeni na zidine samostana, a do danas ih je samo u Armeniji prona\u0111eno oko 40,000, od kojih je svaki originalan i nijedan nema isti dekorativni uzorak.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Hram Garni je nesebi\u010dna ostav\u0161tina helenskog perioda armenskoj kulturnoj ba\u0161tini. Smatra se da je sagra\u0111en 77. g. pos. Kr. od strane armenskog kralja Tiridija i posve\u0107en bo\u017eici sunca Mithri, prema religiji zoroastrizma koja je imala velik utjecaj na armensku mitologiju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Od vrlo malo mjesta planiranih za obilazak u Armeniji, drago mi je \u0161to je organizator (Armenian Progressive Youth) odabrao samostan Geghard i poganski hram Garni za jednu cjelodnevnu turu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Erevan: Etchimazdin<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Etchmiadzin koji se nalazi svega 20km od Erevana. Katedrala u Echmiadzinu je jedno od najstarijih zdanja kr\u0161\u0107anstva, a sagra\u0111ena je 303 god. na ostacima poganskog hrama vatre.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Katedrala Etchimadzin nije bila dio organizirane ture, no sre\u0107om, upoznala sam na putu iz Tbilisija armenku Aljonu koja radi u Gruziji i koja me u \u0161est sati brze vo\u017enje (dijelile smo prijevoz do Erevana) nau\u010dila dosta o armenskoj kulturi i mjestima vrijednim obilaska. Katedrala Etchimiadzin koja se smatra najstarijom katedralom na svijetu, sagra\u0111ena je za vrijeme starog armenskog carstva (izme\u0111u 301. i 303. p.K) od strane ve\u0107 spomenutog svetog Grgura Iluminatora, nakon \u0161to je kralj Tiridije III. proglasio kr\u0161\u0107anstvo dr\u017eavnom religijom. Jo\u0161 poznata i kao Majka Crkva armenske apostolske crkve.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Me\u0111u mnogim suvenirima ovdje, zanimljivo nam je bilo prona\u0107i i \u0161ipak (nar). Naime, Armenci vjeruju da je upravo \u0161ipak Eva uzela sa zabranjenog stabla u rajskom vrtu. Koliko je \u0161ipak cijenjen armenski proizvod mogli smo zaklju\u010diti i u\u017eivaju\u0107i njihovu najpoznatiju teku\u0107icu :)\u2013 armensko vino od \u0161ipka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Ararat<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Putuj svijetom: nikad ne\u0107e\u0161 na\u0107i greben \u010dist kao Araratov. Kao neprohodni put to slave, ja volim svoju Planinu Masis.\u201d (Yeghisheh Charents, iz pjesme \u201eZa moju dragu Armeniju\u201c)<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Planina Ararat, za armensku kulturu i naciju od velikog zna\u010daja, iz Armenije se mo\u017ee vidjeti samo iz visoke to\u010dke i za lijepa vremena, najbolje poslije ki\u0161e, kad je nebo bistro i ne zaklanjaju je oblaci.<br \/>Naime, Ararat, planina visine 5137m se nalazi u Turskoj. Ondje pripada od iransko-turskog sporazuma iz 1932., a Armenci od tada svoj najve\u0107i biser mogu samo gledati ili i\u0107i na jako skupa hodo\u0161a\u0161\u0107a preko granice.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zna\u010daj ove planine se\u017ee u doba Noe, kad se po Bibliji njegova arka nakon potopa nasukala na stijene Ararata.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Medz Yeghern (Armenski \u0544\u0565\u056e \u0535\u0572\u0565\u057c\u0576, \u201cVeliki zlo\u010din\u201d)<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p style=\"text-align: justify;\">Do\u017eivjeti ovo mjesto, u ti\u0161ini jutra, i u svoj njegovoj zapu\u0161tenosti, iako je 2015. godina obilje\u017eavanja stogodi\u0161njice genocida, bilo je neprocjenjivo.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tijekom armenskog genocida od 1915. \u2013 1916. dogodilo se masovno ubijanje (izme\u0111u 1 i 1,5 milijuna) Armenaca od strane otomanskih Turaka tijekom Prvog svjetskog rata. Obelisk visok 44 metra simbolizira preporod Armenaca, a 12 blokova postavljenih u krug predstavlja 12 izgubljenih pokrajina na podru\u010dju dana\u0161nje Turske. Unutar tog kruga gori vje\u010dna vatra.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Svakodnevnica u sun\u010danom Erevanu<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dosada najljubaznji izraz koji sam mogla \u010duti (na armenskom ili bilo kojem drugom jeziku:)) Cavet tanem \u2013 ugrubo zna\u010di \u201eDaj mi da ti bol ponesem..\u201c. Koristi se prilikom zahvaljivanja ili izra\u017eavanja privr\u017eenosti. \u0160arolikim \u0161tandovima prepunim ru\u017ea zatrpane su dvije glavne ulice Erevana, Komitas i Bagharamyan, kako ih je slo\u017eio armenski arhitekt Alexander Tamanyan. Erevan najbolje obi\u0111u ranoranioci. Armenci su narod koji se ne voli rano ustajati. Unato\u010d vru\u0107ini ljetnog doba godine, uobi\u010dajeno radno vrijeme je od 10 do 16, ili od 11-19, a ove prelijepe ulice su u najugodnije jutarnje sate prazne i idealne za razgledanje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Erevan, glavni grad Armenije, jo\u0161 zovi i Rozi grad, po karakteristi\u010dnoj boji cigle kojom se grade gra\u0111evine jo\u0161 uvijek po\u0161tuju\u0107i tradicionalnu arhitekturu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Putovanje na Kavkaz (07\/2014) je jedno u nizu putovanja koje sam imala sre\u0107u iskusiti zahvaljuju\u0107i programu Erasmus+ i volonterskom anga\u017emanu u nevladinim organizacijama na lokalnom, regionalnom i me\u0111unarodnom nivou.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{jlex}picasa:106682547432003943589\/MarijaHercegPutKavkaza{\/jlex}<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>\u201ePutovao sam po\u0161tom iz Tiflisa (op.a. stari naziv za Tbilisi). Sav teret mojih taljiga bio je malen kov\u010deg, koji je <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/marija-herceg-put-kavkaza\/\" title=\"Marija Herceg: Put  Kavkaza\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2002684,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1002684","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002684","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1002684"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002684\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2002684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1002684"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1002684"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1002684"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}