{"id":1029,"date":"2009-06-09T11:02:36","date_gmt":"2009-06-09T09:02:36","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/06\/09\/vitalnost-hrvatskoga-naroda-je-u-raznolikosti-i-slozi\/"},"modified":"2009-06-09T11:02:36","modified_gmt":"2009-06-09T09:02:36","slug":"vitalnost-hrvatskoga-naroda-je-u-raznolikosti-i-slozi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/vitalnost-hrvatskoga-naroda-je-u-raznolikosti-i-slozi\/","title":{"rendered":"Vitalnost hrvatskoga naroda je u raznolikosti i slozi"},"content":{"rendered":"
\"ninoras-3\"Izbori za lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj su zavr\u0161eni a hrvatski gra\u0111ani mogu napokon odahnuti od silnog mno\u0161tva plakata svih veli\u010dina po ulicama svojih gradova i sela. Jednako tako u televizijskim se emisijama vi\u0161e ne\u0107e pojavljivati suparni\u010dki kandidati razli\u010ditih stranaka s uvjeravanjima kako \u00bbidemo dalje\u00ab ili kako je \u00bbdo\u0161lo vrijeme za promjene\u00ab. <\/span><\/div>\n
Novine vi\u0161e ne\u0107e ogla\u0161avati na cijelim stranicama nasmije\u0161ene likove politi\u010dara i utihnut \u0107e \u010desto niska i primitivna prepucavanja politi\u010dkih kandidata. <\/span>
<\/span> Sada kada je predizborna napetost nestala, neizvjesnost utihnula a \u00bbusijane politi\u010dke glave\u00ab se ohladile, hrvatska bi se javnost za dobrobit i budu\u0107nost domovine, naroda i svih gra\u0111ana morala zapitati: Otkuda ponovno predizborne poruke svojevrsnog urbanog rasizma, zemljopisno usmjerene mr\u017enje prema onima koji su podrijetlom iz drugoga kraja, \u0161ovinisti\u010dkog lokalpatriotizma i sli\u010dno?<\/span>
<\/span>
Zar su danas u Hrvatskoj potpuno normalne i prihvatljive poruke o doseljenicima istoga roda kao de\u017eurnim krivcima za sva zla, o potrebi \u00bb\u010di\u0161\u0107enja\u00ab nekih gradskih sredina, ne od sme\u0107a nego od doseljenih \u00bbuljeza\u00ab, o sunarodnjacima u drugim dr\u017eavama koji nas samo iskori\u0161tavaju i odlu\u010duju o na\u0161oj budu\u0107nosti, o nu\u017enosti vladanja isklju\u010divo \u00bbautohtonih\u00ab u lokalnim sredinama, o primitivcima, mafija\u0161ima, muljatorima, \u00bbro\u0111acima\u00ab, neradnicima koji \u00bbzaga\u0111uju\u00ab na\u0161u uljudbenu, finu, gospodsku sredinu? Kako je mogu\u0107e da u dana\u0161njoj Hrvatskoj koja se toliko ponosi i isti\u010de svoje europske, demokratske i kr\u0161\u0107anske temelje, nitko ne reagira na te, najbla\u017ee re\u010deno, potpuno neprihvatljive poruke?<\/span>
<\/span>Na ta smo i sli\u010dna pitanja poku\u0161ali dobiti odgovore od dr. Nine Raspudi\u0107a<\/strong>, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. On je ro\u0111en u Mostaru 1975. gdje je zavr\u0161io samo osnovnu \u0161kolu i prva dva razreda gimnazije. Nakon izbijanja rata, tre\u0107i razred gimnazije zavr\u0161io je u Makarskoj, a \u010detvrti i peti u godinu dana u Trevisu u Italiji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1999. filozofiju, te talijanski jezik i knji\u017eevnost, gdje od 2000. na tom fakultetu radi kao znanstveni novak\/asistent. Magistrirao je iz knji\u017eevnosti 2003. godine, a 2008. doktorirao radnjom o temi prikaza Hrvata u talijanskoj knji\u017eevnosti.<\/span>
<\/span>
Dr. Raspudi\u0107u, kako tuma\u010dite potrebu pojedinih politi\u010dara i politi\u010dkih stranaka u RH da u predizbornoj kampanji nastoje skupiti politi\u010dku naklonost dijela bira\u010dkog tijela, poni\u017eavaju\u0107i i ismijavaju\u0107i dijelove hrvatskog naroda?<\/span><\/strong>
<\/span>
DR. RASPUDI\u0106: Rije\u010d je o najprimitivnijem i rekao bih nejne\u010dovje\u010dnijem obliku politi\u010dke propagande u kojem se bira\u010dima, umjesto konkretnog programa, nudi kolektivni krivac za sve njihove neda\u0107e, poti\u010de se mr\u017enja i raskol. Najpoznatiji primjer takve politi\u010dke propagande je antihercegova\u010dka kampanja kojoj svjedo\u010dimo prije svakih izbora. U moralnom smislu radi se o velikom grijehu.<\/span>
<\/span>
Takva propaganda u ljudima poti\u010de najni\u017ee strasti, jer svi znamo kako je lako zapasti u zabludu i osu\u0111ivati i mrziti druge. S druge strane, te\u0161ko se vrije\u0111a i unesre\u0107uje pripadnike \u017eigosane grupe koji ni krivi ni du\u017eni ispa\u0161taju zbog toga. Zanima me je li se itko od tih ljudi koji u medijima \u0161ire antihercegova\u010dku mr\u017enju zapitao kako se osje\u0107a npr. neko dijete u zagreba\u010dkoj Dubravi \u010diji su roditelji doselili iz Hercegovine i utkali svoj \u017eivot u Zagreb skromno \u017eive\u0107i i po\u0161teno rade\u0107i otkako znaju za sebe, kada pro\u010dita u novinama da su svi Hercegovci kriminalci koji su eto pokrali Hrvatsku pa sada u\u017eivaju u mercedesima i golemim vilama… O roditeljima mladi\u0107a koji su kao dragovoljci iz Hercegovine oti\u0161li braniti Hrvatsku i ostavili \u017eivot za istu zemlju u kojoj se danas blati njihov zavi\u010daj, da i ne govorimo. Ali izgleda da su nekim ljudima sitni dnevnopoliti\u010dki poeni va\u017eniji od du\u0161a i sudbina ljudi s kojima se tako olako poigravaju.<\/span>
<\/span>
U tom ne\u010dasnom poslu neki mediji u Hrvatskoj, na\u017ealost, imaju zapa\u017eenu ulogu, \u0161to ste vrlo dojmljivo opisali u jednome prija\u0161njem intervjuu na primjeru antisemitizma. Bilo bi dobro da ga ponovite hrvatskoj javnosti.<\/span><\/strong>
<\/span>
DR. RASPUDI\u0106: Sla\u017eem se s tom ocjenom o pojedinim hrvatskim medijima. Kada ih \u010ditam osje\u0107am se poput junaka sljede\u0107e \u00bbpri\u010de\u00ab: Jedan se mladi \u017didov u Berlinu sredinom tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a gotovo \u0161okirao kada je ugledao svoga djeda kako s u\u017eitkom i zanimanjem \u010dita nacisti\u010dki tisak. Da podsjetim, bilo je to doba kada su antisemitska promid\u017eba i medijska priprema za kasnije progone dobivale zamaha. Na unukov upit za\u0161to pored tolikih \u017eidovskih novina \u010dita antisemitske napise, mudri je starac odgovorio: \u00bbKad \u010ditam na\u0161e novine uhvati me tuga i jad. Pi\u0161u o tome kako smo jadni, prokleti, bez doma i domovine, progonjeni, svi nas mrze i rade nam o glavi. A u ovim nacisti\u010dkim novinama pi\u0161e kako smo svi bogati i mo\u0107ni krvopije, kako dr\u017eimo banke, financije, politiku, kulturu, znanost, da svime vladamo i sve kontroliramo – pa mi do\u0111e milo… Pa za\u0161to bih onda \u010ditao na\u0161 tisak?\u00ab<\/span>
<\/span>
Ne\u0161to sli\u010dno kao stari \u017didov, i ja u\u017eivam prate\u0107i one hrvatske medije u Republici Hrvatskoj koji \u0161ire protuhercegova\u010dke mitske teze. Naime, kada pomislim da ni jedna osoba hercegova\u010dkog podrijetla nikada nije bila ni predsjednik Republike, ni predsjednik Vlade ni predsjednik Sabora Republike Hrvatske, niti je ikada Hercegovac bio na \u010delu jedne od dvije najja\u010de politi\u010dke stranke u RH, hrvatski mi mediji povremeno, a posebice prije izbora na svim razinama, za predsjednika RH, Sabora ili lokalnih \u010delnika, poru\u010duju da su Hercegovci devedesetih bili apsolutni vladari Hrvatske, te da su tu mo\u0107 zadr\u017eali sve do danas, pa mi bude lak\u0161e. Pa kako se onda ja Hercegovac ne bih radovao poput starog \u017didova iz navedene pri\u010de?<\/span>
<\/span>
Civilne udruge bez kredibiliteta<\/span><\/strong>
<\/span>
Jedno, mo\u017eda, o\u0161tro pitanje: Rije\u010d je o zlonamjernicima, primitivcima ili…?<\/span><\/strong>
<\/span>
DR. RASPUDI\u0106: Postoji svakako grupa zlonamjernika, tj. ljudi koji se nadovezuju ne neke ve\u0107 vi\u0111ene politike. Za njima se povode neki neupu\u0107eni koji su olako povjerovali u te utje\u0161ne mitove da su eto za sve krivi drugi. Sre\u0107om, takvih je malo, \u0161to su uvijek pokazali i rezultati izbora. Oni koji su vodili takve kampanje u pravilu su gubili. Narod izgleda ipak nije tako naivan kako oni misle.<\/span>
<\/span>
Kako to da ni jedna dr\u017eavna ustanova ili nevladina udruga za za\u0161titu ljudskih prava uglavnom ne reagiraju na takvo eklatantno \u0161irenje mr\u017enje prema razli\u010ditima i drugima, bez obzira \u0161to je rije\u010d o pripadnicima vlastitoga naroda?<\/span><\/strong>
<\/span>
DR. RASPUDI\u0106: Na\u017ealost to je tako. Nitko od na\u0161ih de\u017eurnih boraca za ljudska prava nije na\u0161ao primjerenim reagirati na te \u0161ovinisti\u010dke, na trenutke i rasisti\u010dke napade. Da se bilo kojem \u010dovjeku druge nacije ili rase pisalo ono \u0161to se iznosilo o Hercegovcima, vjerujte da bi bilo novinara koji bi u svakom demokratskom dru\u0161tvu zavr\u0161ili u zatvoru. Utu\u017eive su sintagme o Hercegovcima kao \u00bbrasno inferiornoj srpskoj i turskoj kopiladi\u00ab, kako ih je u svojoj posljednjoj knjizi nazivao pokojni \u00bbeti\u010dar\u00ab Milan Kangrga, ili teze o kockastim glavama, kakvima svoje \u010ditatelje zabavlja Denis Kulji\u0161. Ako to nije fa\u0161izam, ja ne znam \u0161to jest. Time \u0161to nisu reagirali na takve povrede ljudskih prava i dostojanstva i \u0161irenje mr\u017enje na kolektivnoj osnovi, na\u0161e su udruge za za\u0161titu ljudskih prava uvelike izgubile kredibilitet.<\/span>
<\/span>
Gange kao kriza identiteta<\/span><\/strong>
<\/span>
Spu\u0161taju\u0107i se na konkretnije podru\u010dje: Kako to da mnogima danas u Hrvatskoj smetaju npr. gange, koje oboga\u0107uju ne samo hrvatsku glazbenu kulturu nego su ugra\u0111ene u identitet hrvatskoga naroda (promatraju\u0107i ga u njegovoj cjelovitosti), a \u0161ute na tzv. \u00bbnarodnjake\u00ab s njihovom jadnom i tu\u0111inskom jezi\u010dno-sadr\u017eajno-glazbenom razinom, koji su potpuno strani i ba\u0161tini i mentalitetu hrvatskoga naroda?<\/span>
<\/span><\/strong>
DR. RASPUDI\u0106: \u0160to se ti\u010de glazbe, smatram da dr\u017eava kroz nastavu glazbenog odgoja unutar sustava \u0161kolstva gra\u0111ane treba upoznati s onim \u0161to se smatra kvalitetnom i vrijednom glazbom. Nakon toga sve je pitanje ukusa i svatko je slobodan slu\u0161ati ono \u0161to ho\u0107e, dok time ne ugro\u017eava sluh drugih, zna\u010di ne preglasno! U vezi s postavljenim pitanjem vrlo mi je zanimljiva jedna pojava. Neki na\u0161i \u00bburbani\u00ab mudrija\u0161i iznimno cijene ono \u0161to se danas naziva world music. U\u017eivaju u etno-glazbi drugih kontinenata i naroda, dok se istodobno srame vlastite narodne tradicije, pa tako i gange. To je opet stvar krize identiteta i \u017eelje da se bude ne\u0161to \u0161to se nije.<\/span>
<\/span>
Svakom je kr\u0161\u0107aninu potrebna permanentna evangelizacija<\/span><\/strong>
<\/span>
Svojedobno ste bili i prili\u010dno kriti\u010dki i prema svojim Hercegovcima, izjaviv\u0161i kako im je potrebna reevangelizacija. U kojem ste kontekstu to izrekli jer reevangelizacija je jednako tako potrebna i svim drugim dijelovima hrvatskoga naroda?<\/span>
<\/span><\/strong>
DR. RASPUDI\u0106: Kao \u0161to su komunisti govorili o potrebi permanentne revolucije, kao se ne bi uko\u010dila u birokratsku oko\u0161talu strukturu, mi\u0161ljenja sam da je svakom \u010dovjeku koji se smatra kr\u0161\u0107aninom potrebna \u00bbpermanentna evangelizacija\u00ab… Kritizirao sam jednu paradoksalnu pojavu da se neki moji zemljaci busaju u prsa i hvale kako su veliki kr\u0161\u0107ani. To je kao da se netko hvali time koliko je skroman. Mislim da je jo\u0161 dosta divljeg, poganskog u svima nama i da nam vi\u0161e od hvalisanja treba skru\u0161enosti i rada na sebi.<\/span>
<\/span>
Od Jure Bili\u0107a do Denisa Kulji\u0161a<\/span><\/strong>
<\/span>
Kao \u0161to je ve\u0107 i spomenuto: Za\u0161to su ve\u0107 dulje vrijeme ba\u0161 Hercegovci meta kvazislobodoumnih, naprednih, proeuropskih, liberalnih i sli\u010dnih javnih djelatnika u Hrvatskoj?<\/span>
<\/span><\/strong>
DR. RASPUDI\u0106: Pri\u010da vu\u010de podrijetlo jo\u0161 iz razdoblja komunizma. Profesor Ivica Lu\u010di\u0107<\/strong>, jedan od najboljih poznavatelja suvremene politi\u010dke povijesti Hercegovine, pedantno je istra\u017eio podrijetlo tih mitova i zanimljivo je da ih je na\u0161ao ve\u0107 kod Jure Bili\u0107a<\/strong> i drugih komunisti\u010dkih \u010delnika koji su ve\u0107 g. 1971. pisali kako unutar hrvatskoga studentskog pokreta postoji tzv. \u00bbhercegova\u010dki zid\u00ab kao njegov najekstremniji dio. Jure Bili\u0107, sli\u010dno kao Denis Kulji\u0161<\/strong> danas, pi\u0161e kako ih je prepoznavao po kockastim glavama. Zapadna Hercegovina je spletom povijesnih okolnosti jedno vrijeme bila paradigma hrvatstva i otpora biv\u0161oj dr\u017eavi i onom dru\u0161tvenom sustavu. Dr\u017eava je u Hercegovinu uvijek slala puno vi\u0161e finanaca i \u017eandara nego u\u010ditelja i graditelja, pa je logi\u010dno da se formirao oporben mentalitet prema svakoj dr\u017eavi, tako i prema onoj biv\u0161oj. Hercegovci su dali velik doprinos u njenom ru\u0161enju, i to je vjerojatno bio njihov iskonski \u00bbgrijeh\u00ab koju im podmladak jugoslavenske elite ni do danas nije oprostio.<\/span>
<\/span>
Problem je u komunisti\u010dkom naslje\u0111u<\/span>
<\/span>
Tko zapravo ima najvi\u0161e \u00bbkoristi\u00ab govoriti o Hercegovcima kao<\/span> \u00bbruralnim katoli\u010dkim desni\u010darima\u00ab – slici koja se uporno name\u0107e u medijima u Hrvatskoj, premda po sebi nema ni\u0161ta lo\u0161ega u tome: biti iz seoske sredine, katolik i desni\u010dar?<\/span>
<\/span><\/strong>
DR. RASPUDI\u0106: Zanimljivo da o ruraliziranju gradova najvi\u0161e govore nastavlja\u010di ideologije i partije koja je uni\u0161tila staru gra\u0111ansku klasu. Mr\u017enja prema selu i seljaku, kao \u00bbkulaku\u00ab materijalno neovisnom od dr\u017eave, istog je podrijetla. Komunizam je selo sustavno iskori\u0161tavao i uni\u0161tavao, jer mu je trebala ubrzana industrijalizacija, budu\u0107i da takvo dru\u0161tvo ne mo\u017ee opstati ako ve\u0107ina stanovni\u0161tva nije ovisna o dr\u017eavi. Kulturalni izraz takve politike bilo je nametanje slike sela i selja\u0161tva kao ne\u010dega zaostalog, \u010dega se treba sramiti. Ta je politika najprije uni\u0161tila staru gra\u0111ansku klasu, a potom i selo. Posljedice takve nerazumne gospodarske i kulturne politike osje\u0107amo i danas. Jedan na\u0161 filozof duhovito je primijetio kako je etnonacionalizam zadnji stadij razvoja socijalizma…<\/span>
<\/span>
\u0160to se ti\u010de druge teze, \u010dinjenica je da danas svjedo\u010dimo i porastu agresivnog, netolerantnog laicizma, koji bi vjeru promatrao samo kao neki life-style, kao ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee izolirati i zatvoriti u privatnu sferu, pri \u010demu bi zabranio vjernicima i da politi\u010dki zastupaju svoje vrijednosti i da ih artikuliraju. Mislim da se radi o stavu koji je jednako \u0161tetan poput onoga koji vjeru koristi u nacionalisti\u010dke svrhe.<\/span>
<\/span>
Glede promatranja desnice kao ne\u010dega apriori negativnog, problem je opet u naslje\u0111u tradicije komunisti\u010dkog gledi\u0161ta – sve \u0161to je desnije od krajnje ljevice etiketira se kao fa\u0161izam i sl. A nominalno lijeva vlast radila je nedavno pune \u010detiri godine desni\u010darski posao kresanja radni\u010dkih prava za volju stranog kapitala.<\/span>
<\/span>
Sla\u017eete li se s tvrdnjom da je u biti rije\u010d o izopa\u010denom poimanju hrvatskog etnosa, tj. narodnosnog identiteta, koji sebi\u010dno i uskogrudno ne priznaje veliko bogatstvo jezi\u010dnih, obi\u010dajnih, krajevnih, folklornih i svih drugih posebnosti?<\/span>
<\/span><\/strong>
DR. RASPUDI\u0106: Hrvatski su krajevi \u017eivjeli u razli\u010ditim povijesnim okolnostima i kontekstima. Hrvatstvo nije ne\u0161to uniformno, \u017eivjelo se i \u017eivi na razli\u010dite na\u010dine i nijedan kraj nije njegov ekskluzivni posjednik i interpretator. Na razli\u010dit se na\u010din \u017eivjelo u Istri, u Zagorju i u Hercegovini. Ali upravo je u tome i njegova vitalnost.<\/span>
<\/span>
Vergilije Danteu u \u00bbPaklu\u00ab<\/span><\/strong>
<\/span>
Izbori su pro\u0161li pa Vas smijem pitati: Koji je Va\u0161 savjet hrvatskim rodoljubima i bira\u010dima na sljede\u0107im izborima u Hrvatskoj, BiH, i inozemstvu: Kako se odnositi prema svima onima koji u javnim nastupima svjesno ru\u0161e hrvatsko zajedni\u0161tvo, bilo da je rije\u010d o predsjedniku dr\u017eave, saborskome zastupniku, \u010delniku politi\u010dke stranke, profesoru, kolumnistu ili nekome drugome?<\/span>
<\/span><\/strong>
DR. RASPUDI\u0106: Ne moramo svi misliti isto. Jako je dobro da nakon vi\u0161e desetlje\u0107a jednoumlja imamo pluralizam, mogu\u0107nost razli\u010ditosti mi\u0161ljenja te da se unutar nacije vode i politi\u010dke borbe i sporovi, naravno unutar demokratskih pravila igre. No ono \u0161to prelazi granicu ljudskog dostojanstva i \u0161to ne oboga\u0107uje zajednicu ve\u0107 je perfidno rasta\u010de, to je zlo. Rezultati izbora najbolje su pokazali da se takvo sijanje mr\u017enje ne isplati. SDP-u se to obilo o glavu na zadnjim izborima. Cijelu su kampanju organizirali oko pitanja glasovanja dijaspore, a radi se o svega 3% zastupnika Hrvatskog sabora, koji nakraju nisu utjecali na to tko \u0107e biti na vlasti. Mislim da su upravo zbog takve kampanje izgubili izbore. Nisu vodili ra\u010duna o tome da su stotine tisu\u0107a gra\u0111ana Hrvatske podrijetlom iz BiH. Mnoge od tih ljudi, koji bi mo\u017eda glasovali za njih, odbili su tom prljavom kampanjom protiv njihova starog zavi\u010daja. Siguran sam da bi ozbiljno istra\u017eivanje pokazalo da su takvi glasa\u010di deset puta brojniji od onih koje su privukli svojom \u0161ovinisti\u010dkom antihercegova\u010dkom predizbornom kampanjom. Nadam se da su izvukli neke pouke iz toga i da se na sljede\u0107im izborima vi\u0161e ne\u0107e slu\u017eiti takvim stvarima.<\/span>
<\/span>
Predla\u017eem da nakon tih poprili\u010dno sumornih i te\u0161kih pitanja zavr\u0161imo intervju ipak u laganijim tonovima.<\/span><\/strong>
<\/span>
DR. RASPUDI\u0106: Sla\u017eem se. Pa, eto, mislim da je danas, vi\u0161e nego ikada, potrebno ne gubiti vrijeme i energiju na isprazne stvari. Imamo veliki izbor: ako otvorimo novine i vidimo da u njima nema ni\u0161ta doista informativnog, pametnog, provokativnog, poticajnog, treba ih zatvoriti, televizijski kanal promijeniti, otvoriti novi internetski prozor… I\u0107i dalje. Kao \u0161to Vergilije ka\u017ee Danteu u \u00bbPaklu\u00ab kada nai\u0111u na du\u0161e nedostojnih, mlakih, koji za \u017eivota nisu \u010dinili dobro, ali niti zlo: \u00bbNe govorimo vi\u0161e o njima, ve\u0107 pogledaj i pro\u0111i…\u00ab Trudim se i sam sve manje gubiti vrijeme na ispraznosti. I nakraju jedan potpuno relaksiraju\u0107i i koristan savjet: Upi\u0161ite se u najbli\u017eu knji\u017enicu, uvijek \u0107ete na\u0107i ne\u0161to zanimljivo. I \u0161to vi\u0161e \u0161e\u0107ite!<\/span>
<\/span>
Glas Koncila, broj 23 (1824), 7.6.2009.<\/span><\/strong><\/a><\/span>
<\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"ninoras-3\"Izbori za lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj su zavr\u0161eni a hrvatski gra\u0111ani mogu napokon odahnuti od silnog mno\u0161tva plakata svih veli\u010dina po ulicama svojih gradova i sela. Jednako tako u televizijskim se emisijama vi\u0161e ne\u0107e pojavljivati suparni\u010dki kandidati razli\u010ditih stranaka s uvjeravanjima kako \u00bbidemo dalje\u00ab ili kako je \u00bbdo\u0161lo vrijeme za promjene\u00ab. <\/span><\/div>\n
Novine vi\u0161e ne\u0107e ogla\u0161avati na cijelim stranicama nasmije\u0161ene likove politi\u010dara i utihnut \u0107e \u010desto niska i primitivna prepucavanja politi\u010dkih kandidata. <\/span>
<\/span> <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1029","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1029","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1029"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1029\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1029"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1029"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1029"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}