Sveti Franjo ro\u0111en je 1182. g. u Asizu u Italiji, kao sin bogatog trgovca, Petra Bernardonea i majke Ivane. Njegova majka mu je dala ime Ivan, ali ga je otac nazvao Franjo (Francesco). Kr\u0161ten je u asi\u0161koj katedrali sv. Rufina. O njegovoj ranoj mladosti se zna vrlo malo. Nau\u010dio je pisati i \u010ditati od sve\u0107enika nastanjenih uz crkvicu sv. Juraja. Franjo je radije boravio u o\u010devoj trgovini i na asi\u0161kim ulicama rasipaju\u0107i o\u010dev novac na zabave. Godine 1202. – 1203. sudjelovao je u razmiricama izme\u0111u Asiza i Peruggie. Tom je prilikom zarobljen te po\u010dinje razmi\u0161ljati o Bogu. Me\u0111utim i dalje \u017eeljan slave krenuo je u pokrajinu Pugli da krene na kri\u017earski pohod. Zaustavlja se u Spoletu nakon \u0161to u snu \u010duje : “Franjo, tko ti mo\u017ee vi\u0161e u\u010diniti: gospodar ili sluga?” “Za\u0161to umjesto Gospodara tra\u017ei\u0161 slugu?”. To je po\u010detak njegova obra\u0107enja.<\/p>\n
1205. Franjo je hodo\u010dastio na grob sv. Petra. Nosi sa sobom dosta novaca., baca novac siromasima i obla\u010di njihovo odijelo i prosi. Tada je imao prvo iskustvo siromaha. Iste godine \u010duje glas s kri\u017ea u polurazru\u0161enoj crkvi sv. Damjana. Taj glas mu govori: ”Franjo, idi i popravi moju crkvu koja se ru\u0161i.”. Kristove rije\u010di Franjo shva\u0107a doslovno te popravlja crkvu sv. Damjana, no tek poslije mu dolazi u pamet da se Kristova zapovijed odnosila na ljude, tj. \u017eivu ku\u0107u. <\/p>\n
1207. godine odri\u010de se svega svjetovnog, prekida sve obiteljske veze i izabire Oca Nebeskoga, na trgu ispred katedrale sv. Rufina. Nakon tog doga\u0111aja \u017eivio je ponizno, u molitvi i pomaganju drugima. S vremenom je Franjo dobio i bra\u0107u. Kako se red \u0161irio, Franjo je morao u Rim da od Pape dobije potvrdu da osnuje novi red. 1209. Franjo odlazi u Rim. U po\u010detku papa Inocent III odbija Franjinu molbu. Ali, iste no\u0107i papa Inocent III sanja kako se bazilika sv. Ivana sagiba kao prije potresa. U istom snu je vidio sv. Franju kako podupire stupove i time spa\u0161ava crkvu. Nakon tog sna papa Inocent III odobrava Franjinu molbu i Franjo osniva Red male bra\u0107e (franjevci). Poput Franje, i bra\u0107a su pomagala bolesnima i \u017eivjela u molitvi.<\/p>\n
Sa sv. Klarom 1211. osniva Red siroma\u0161nih gospo\u0111a (klarise), a 1212. na zahtjev laika sla\u017ee Pravilo za tre\u0107i franjeva\u010dki Red (Franjeva\u010dki Svjetovni Red), koji do izra\u017eaja dolazi 1221. godine. Za vrijeme \u010detrdesetodnevnog posta u \u010dast sv. Mihaela Arkan\u0111ela na La Verni, na blagdan Uzvi\u0161enja sv. Kri\u017ea 14. rujna 1224. Franji se uka\u017ee Isus Krist u obliku Serafa te mu daje biljege svoje ljubavi \u2013 stigme. To je ujedno prvi dokumentirani i od mnogih suvremenika potvr\u0111eni slu\u010daj stigmatizacije.<\/p>\n
Kada je bio na samrti povremeno bi tiho pjevao Pjesmu stvorova. Dok je to pjevao naredio je da ga svuku i polo\u017ee gola na golu zemlju. Uve\u010der 3. listopada 1226. godine, pjevu\u0161e\u0107i psalam 142., Franjo umire. 15.srpnja 1228. godine, papa Grgur IX. proglasio ga je svetim. <\/p>\n
Sveti Franjo ima dva blagdana u godini: 17. rujna slave se Rane sv. Franje, a 4. listopada blagdan svetog oca Franje. <\/p>\n
Prvi biograf svetog Franje, Toma \u010celanski, napisao je da sveti Franjo ne samo da je molio, ve\u0107 se sav pretvarao u molitvu. Bio je ”\u010dovjek molitva”. Posebno je poznat po svojoj kontemplaciji, gdje se u molitvi odvajao od svijeta i uzdizao k Bogu.
{\/xtypo_rounded2}<\/p>\n
![\"humac_fra\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/novo_jesen_humac_fra.gif\")
Sveti Franjo Asi\u0161ki za\u0161titnik je mjesne crkve i sela Prolog. Program obilje\u017eavanja po\u010deo je trodnevnicom u subotu, nedjelju i ponedjeljak u 17:00 sati, a u utorak 4. listopada na svetkovinu sv. Franje sveta misa \u0107e biti u 11:00 sati. Trodnevnica u \u010dast sv. Franji po\u010dela je i na Humcu u subotu, krunicom u 17:30 sati te misom u 18:00 sati. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":10652,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[6487,127,2913,6486,92,538,2905,2229,6485,460,3679,3188],"class_list":["post-10653","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo","tag-inocent","tag-kako","tag-listopada","tag-molitvi","tag-nakon","tag-njegova","tag-papa","tag-petra","tag-red","tag-sati","tag-sveti","tag-svetog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10653","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10653"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10653\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10652"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10653"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10653"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10653"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}