{"id":10741,"date":"2011-10-13T10:00:39","date_gmt":"2011-10-13T08:00:39","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/10\/13\/primjeri-domoljublja-najbolja-investicija-ive-grbavca\/"},"modified":"2011-10-13T10:00:39","modified_gmt":"2011-10-13T08:00:39","slug":"primjeri-domoljublja-najbolja-investicija-ive-grbavca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/primjeri-domoljublja-najbolja-investicija-ive-grbavca\/","title":{"rendered":"Primjeri domoljublja: Najbolja investicija Ive Grbavca"},"content":{"rendered":"
\"ivo_grbavac\"Posve\u0107eno Ivi Grbavcu, Ljubu\u0161aku iz Canberre, koji je potpomaganjem hrvatskom tisku veliki dio svojega \u017eivota posvetio uzvi\u0161enijim ciljevima.
Iz tiranije, koja je bila Titova Jugoslavija, oni su prebjegli u Ameriku, Kanadu, Argentinu, Zapadnu Europu \u2013 i Australiju. Oni su dolazili u tisu\u0107ama, u stvari stotinama tisu\u0107a. Mladi, ve\u0107inom ne\u017eenje,\u00a0 ali ipak nekoji sa svojim \u017eenama,\u00a0 sa dje\u010dicom u rukama, preko austrijskih planina ili preko Jadranskoga mora u Italiju, jer\u00a0 su njihovi roditelji i\u0161li u potragu za slobodom i boljim \u017eivotom. Za nekoje to je samo zna\u010dilo tra\u017eenje \u201ezelenijih livada\u201c, ali i za mnogo poslije Drugog svjetskog rata. Hrvatska, u kojoj su postali u svojoj vlastitoj zemlji poni\u017eeni gra\u0111ani i gdje je rije\u0107 Hrvat postala pogrdna rije\u010d.<\/p>\n

Mladi Ivo Grbavac rodom iz Ljubu\u0161koga u Bosni i Hecegovini, bio je jedan od tih Hrvata \u2013 sa nogama koje su tr\u010dale, ali sa srcem koje je ostavio iza sebe. Nakom \u0161to je nekoliko mjeseci sproveo u raznim politi\u010dkim logorima u Italiji, koji su se brinuli za izbjeglice iz Jugoslavije \u2013 San Sabo, Bari, Capoa, Latina \u2013 Ivo se je na kraju ukrcao na brod Toscana i krenuo prema Australiji, najprije do\u0161av\u0161i u Fremantle u svibnju 1960, onda poslije nakoliko dana stigao je u luku Sydney.<\/p>\n

Kao i\u00a0 svi njegovi sunarodnjaci, Ivo je u novoj domovini pro\u017eivljavao nova iskustva \u2013 novo svijetlo, novi miris, novu grubost \u2013 ali iznad svega jaki osje\u010daj slobode. Sloboda govora. Sloboda kretanja.\u00a0 Ipak je\u00a0 odu\u0161evljenost svega novoga bila pogo\u0111ena sa dubokim prekomjernim osje\u010dajem gubitka. Gubitak svega poznatoga, – obitelji, starih zgrada, maslinovih polja pa i magaraca. Cvije\u0107e ne miri\u0161i na\u0161iroko, a ni vo\u0107e nije tako ukusno. Vi\u0161e od svega toga gubitak lako\u0107e razgovora na vlastitom jeziku.<\/p>\n

Za ove nove useljenike ve\u0107\u00a0 su bili preveliki\u00a0 problemi uzro\u010deni sa stranim jezikom, ali\u00a0 je jo\u0161 ve\u0107a prepreka bila na\u0107i posao i prilagoditi se novoj socijalnoj okolini, u njihovoj novoj domovini. Poslodavci nisu mogli radnicima jednostavno opisati kako obavljati zadane\u00a0 poslove \u2013 oni su u stvarnosti\u00a0 morali pokazivati novim zaposlenicima \u0161to ovi trebaju raditi. A novi doseljenici su se\u00a0 u trgovinama slu\u017eili svojim prstima,\u00a0\u00a0 uperuju\u0107i prema stvarima koje su htjeli kupovati, jer u ono doba nije bilo dana\u0161njega\u00a0 luksuza samoposluge, koja je\u00a0\u00a0 pojednostavila kupnju. Nekoji od njih\u00a0 su poha\u0111ali \u0161kolu za u\u010denje jezika, da bi nau\u010dili engleski, ali i to je bilo nedovoljno radi pomankanja prakse u \u0161iroj javnosti, jer su se oni\u00a0 uvijek dru\u017eili u\u00a0 vlastitoj okolini i\u00a0 dru\u0161tvu.<\/p>\n

Izu\u010den kao avio-mehani\u010dar, Ivo Grbavac je svoju karijeru zapo\u010deo u \u017eeljezari u Port Kembla. pa nastavio u Snowy Mountains projektu u Talbingo \u2013 i\u00a0 na kraju je radio kao mehani\u010dar i tokar, sve\u00a0 dok nije oti\u0161ao 1991, u mirovinu. Uz Ivu sve ove godine je bila njegova supruga Ljubica koja je do\u0161la iz Ivankova, blizu Vinkovaca u Slavoniji. Oni su blagoslovljeni sa troje djece, ali na\u017ealost \u017eivot je zadao te\u0161ki udarac Ivi i Ljubici kada je 1960-tih godina postala \u017ertva nesre\u0107e na poslu, \u010dija posljedica je da ne mo\u017ee vi\u0161e hodati.<\/p>\n

Ipak, u bilo kojem obliku, i drugeu seljenike je sna\u0161la i Ivina pri\u010da\u00a0 \u017eivota, ona\u00a0 nije neobi\u010dna\u00a0 me\u0111u mnogim Hrvatima, koji su se doselili u Australiju \u2013 tisu\u0107e od kojih imaju interesantne pri\u010de za iznesti, naro\u010dito one\u00a0 prilikom njihovog bje\u017eanja preko granica Jugoslavije i njihovih susretaja sa Udbom. \u0160to je to onda \u0161to \u010dini Ivu Grbavca iznimnim da njegova pri\u010da dosi\u017ee iznad izvanrednih pripovjedaka i zaslu\u017euje\u00a0 po\u0161tovanje njegovih sunarodnjaka?<\/p>\n

Ja \u010destitam Ivi Grbavcu jer je neobi\u010dno, – da se je sa\u00a0 njegovim zanimanjem\u00a0 kao obrtnik i sa\u00a0 osuje\u010denjem nametnutim stranim jezikom -, uz\u00a0 dodanu brigu za obitelj, uzdignuo kao\u00a0 \u010dovjek skromnih primanja, koji nije bio ni u\u010denjak a ni pisac, ali\u00a0 koji je shvatio va\u017enost pisane rije\u010di za opstanak njegove domovine, ali i koji se je toliko posvetio podr\u017eci i\u00a0 propagiranju onih vitalnih rije\u010di istine,\u00a0\u00a0 da je on posvetio \u010ditav svoj \u017eivot i tako re\u0107i svaki te\u0161ko zara\u0111en dolar u izdr\u017eavanju onoga \u010demu se je posvetio. To je potpuna posveta pre\u017eivljavanju Hrvatske, koju su u pro\u0161lih pola stolje\u0107a, dijelili po cijelom svijetu, samo nekoliko Hrvata. Opseg ovoga\u00a0 mo\u017ee se mjeriti sa rije\u010dima njegove k\u0107eri Ane, \u201eotkad se ja mogu sje\u0107ati, moj otac je bio neprekidno uklju\u010den u ne\u0161to drugo \u0161to nije bila njegova obitelj. Ja danas razumijem veli\u010dinu toga,ali mi smo kao djeca\u00a0 uvijek osje\u010dali, da smo bili gurnuti na stranu radi ne\u010dega ve\u0107ega. On nije nikada stao. Krajem tjedna, uve\u010der, sastanci, pisma, telefonski razgovori…..i uvijek isto. Mi smo pitali tatu kada \u0107e Hrvatska biti slobodna. On nam je odgovorio biti \u0107e kroz pet godina…. i tako se je dogodilo\u201c.<\/p>\n

Ivina duga posveta propagiranju knjiga, – a po\u010dela nedugo nakom dolaska u Australiju \u2013 kada je Hrvatska bila pod \u017eeljeznom diktatorskom Titovom rukom’ i komunisti\u010dka indoktrinacija je preplavila jugoslavenske gra\u0111ane. U namjeri ekponiranja istine o hrvatskoj propasti, Ivo je tra\u017eio i gutao, svaku pozitivnu knjigu koju je mogao na\u0107i \u2013 davao drugima da je \u010ditaju, sa ciljem, da se predusretne la\u017ena propaganda koja je dolazila iz Jugoslavije. Tako je 1961 godine pro\u010ditao knjigu Dr. Knezovi\u0107a o aktuelnoj temi \u201eCrvena Hrvatska\u201c(Red Croatia). Ova knjiga je ostavila toliki\u00a0 dojam\u00a0 na Ivu, da je bila razlog njegovome zauzimanju u propagiranju knjiga na engleskom jeziku, za pravednu borbu Hrvatske. On je mislio da je to najmanje \u0161to mo\u017ee u\u010diniti.<\/p>\n

Ivo je tako\u0111er bio obodren sa jednim australskim Hrvatom, visoko respektiranim Dr. Andjelkom Tomasovi\u0107, iz Adelaide, koji je prednja\u010dio u potpomaganju literature o Hrvatskoj \u2013 naro\u010dito promocijom knjiga na engleskom jeziku, a koje\u00a0 su pisale o hrvatskom problemu. Iz svoje nove ku\u0107e u Australiji, gdje je sloboda govora demokratka osnova, Ivo bi rabio knjige, da bi govorio u ime svojih bli\u017eih, koji nisu imali istu slobodu da ih se \u010duje. U spoznanju va\u017enosti onoga \u0161to \u010dita i kako je neophodno\u00a0 znanje koje treba dijeliti, Ivo je raspa\u010davao knjige na sve strane\u00a0\u00a0 Australije a\u00a0 i cijeloga svijeta. I naravno Ivo je bio u pravu\u00a0 \u0161to je radio. Ne postoji ni\u0161ta sna\u017enije od onoga kako propagirati i podupirati hrvatsku stvar\u00a0 kroz pisanu rije\u010d, a naro\u010dito na engleskom jeziku \u2013 \u010dinjenica koje se\u00a0 \u017didovi dr\u017ee,\u00a0 a koji su ne samo tiskali brda literature nego su i\u00a0 na milijarde i milijarde rije\u010di\u00a0 po cijelome svijetu razbacivali, upotrebljavaju\u0107i\u00a0 i\u00a0 sna\u017ene vizualne slike, prikazivaju\u0107i ih\u00a0 preko ekrana u kinima. Na ovaj na\u010din oni su osigurali da njihova nacija i kulturno naslije\u0111e mo\u017ee pre\u017eivjeti. To je va\u017ena poruka koju Hrvati tek\u00a0 trebaju nau\u010diti \u2013 jer to je podru\u010dje u koje Hrvati nisu ulo\u017eili svoj novac. I \u201eulo\u017eili\u201c u rije\u010di u svakom\u00a0 smislu. Sva literatura za PRAVEDNU hrvatsku stvar je to investicija za domovinu \u2013 njezinog integriteta, sigurnosti i na kraju i\u00a0 za njezin prosperitet. Nemojte podcjenivati va\u017enost takvoga pisanja. \u017didovi nisu.<\/p>\n

Hrvatska se je opet rodila \u2013 i RIJE\u010cI su uzrok tome. Ne \u0161port, ne folklor! Franjo Tu\u0111man, kao povjesni\u010dar je istra\u017eivao i na\u0161ao rije\u010di koje je trebao. On ih je upotrebljavao sa utjecajem, rije\u010di razuma, rije\u010di koje su ponukavale na akciju.\u00a0 RIJE\u010cI su \u0161to je donesle do nove nezavisnosti. RIJE\u010cI \u2013 glasom, perom, putem medija \u2013 me\u0111u Hrvatima, me\u0111u nacijama i mo\u0107i,\u00a0 me\u0111u suprotnim\u00a0 strankama, izme\u0111u vo\u0111a i \u017ertava i agresora \u2013 formiraju\u0107i nove saveze i ugovore, prinose\u0107i destrukciju a i pobjedu.<\/p>\n

Snaga je u RIJE\u010cI \u2013 i ona je na krugovalu, u novinama, na televiziji i u knjizi. Za vi\u0161e od jednoga stolje\u0107a Srbi su koristili RIJE\u010cI da bi kupili naklonost Francuske i Engleske. Oni su upotrebljavali RIJE\u010cI da bi poni\u017eavali i pla\u0161ili\u00a0 Hrvate. Oni su upotrebljavali domi\u0161ljato slo\u017eene RIJE\u010cI tako uspje\u0161no u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji, da su Hrvati vjerovali \u0161to im je prikazivano i obojano o njhovima tako zvanim fa\u0161istima sunarodnjacima u Drugom svjetskom ratu i u svojem neznanju ljubili su cipele njihovog voljenog Tita, koji je masakrirao njihovu bra\u0107u, tako da bi on mogao vladati s njima,u svojemu velikom groblju.<\/p>\n

Mo\u017ee se pomisliti da je Hrvatska\u00a0 opet jedan entitet, i da ne bi trebala vi\u0161e\u00a0 biti va\u017ena za promoviranje literature o hrvatskoj stvari. Daleko od toga . Ako Hrvati\u00a0 \u017eele da njihova te\u0161ko stvorena domovina pre\u017eivi i prosperira, onda promocija o pro-hrvatskoj literaturi je\u00a0 nediskutirana potreba. I radi restrikcija koje danas postoje u medijima po dana\u0161njem neo-komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj, Ivo je opet primoran pomagati,\u00a0 sva zadnja pisanja u pohodu na istinu.<\/p>\n

Bezuvjetno i bez ikakve vlastite zarade Ivo Grbavac financijski podr\u017eava mnoge knjige\u00a0 i drugu literaturu sa kupnjom istih, kao i sa nov\u010danom potporom i donacijama. Iznad ovoga svega tu su i veliki po\u0161tanski tro\u0161kovi i dostava piscima kao i agentima . Dakle ,od svoje skromne pla\u0107e on je pomogao mnogima piscima, pri\u00a0 raspa\u010davanju njhovih\u00a0 knjiga, tako da mogu\u00a0 nastaviti pisanjem. Kroz pro\u0161lih\u00a0 40 godina Ivino potpomaganje je preraslo u veliku i dojmljivu listu, da mi ne mo\u017eemo prikazati sve detalje literarature koju je pomogao, ali \u0107emo spomenuti nekoje pisce\u00a0 i njihove publikacije. Mnoge knjige koje su raspa\u010davane po Ivi( naro\u010dito na engleskom i drugim\u00a0 stranim jezicima)\u00a0 su iza\u0161le preko \u201eStudio Croata\u201c.<\/p>\n

Bebek, \u017deljko – \u201eJedan Narod u opasnosti, Madrid\u00a0 1968.<\/p>\n

Brooks \u2013 Pin\u010devi\u0107 Suzanne – \u201eBritain i Bleibur\u0161ka Tragedija, New Zealand 1998.<\/p>\n

Budak,\u00a0 Mile \u2013 \u201eOgnji\u0161te, I. I II. Izdanje, dobava od Fr. Hrvoslava Ban.<\/p>\n

Bu\u0161i\u0107, Bruno Ante- \u201eJedino Hrvatska\u201c (izu\u010davano po Rudolphu Arapovi\u0107).<\/p>\n

Bu\u0161i\u0107, Eden Julienne- \u201eLjubavnici i lu\u0111aci\u201c (dva izdanja).<\/p>\n

Cerovac, Ivan- \u201eHrvatski Politi\u010dki Leksikon\u201c i drugi.<\/p>\n

\u010ci\u017eek ,Vjenceslav,- \u201eKrvopisi Predsvanu\u0107a\u201c, Buenos Aires 1989. \u201eThe Blind Dissenter\u201c.<\/p>\n

\u0110urekovi\u0107, Stjepan \u2013 \u201eJosip Broz Tito\u201c<\/p>\n

Frani\u0107, Augustin \u2013 \u201eKPD Lepoglava, mu\u010dili\u0161te i gubili\u0161te hrvatskih politi\u010dkih osu\u0111enika, Zagreb 2000.<\/p>\n

Gazi, – Hrvatska Povijest ( na engleskom jeziku) USA.<\/p>\n

Grabavac, David , \u201eCroatia and its people\u201c.<\/p>\n

Holjevac, Ve\u010deslav \u2013 \u201eHrvati izvan domovine\u201c, Zagreb 1967.<\/p>\n

Hrvatska Revija \u2013 glavni urednik Vinko Nikoli\u0107. Mnogo drugih publikacija kroz nekih 30 godina.<\/p>\n

Katalini\u0107, Kazimir \u2013 \u201ePlava Knjiga\u201c, \u201eVizija Slobode\u201c, Iseljena Hrvatska\u201c,\u201ePriru\u010dnik Hrvatske Republikanske Stranke\u201c Buenos Aires 1974.<\/p>\n

\u201eArgumenti NDH BiH Bleiburg i Genocid\u201c Buenos Aires- Zagreb 1993.\u201cRa\u0111anje Dr\u017eave NDH, .Tito Hrvatsko Prolje\u0107e i 1991, plus mnogo kaseta, videos i letaka.<\/p>\n

Korsky, Ivo –\u00a0 \u201eHrvatski Nacionalizam\u201c, Buenos Aires\u00a0 1983.<\/p>\n

\u201eStop the War In Croatia\u201c, Toronto 1991. \u201eI Tvoj Glas Vrijedi\u201c, Buenos Aires 1999. \u201eIzdaleka\u201c, Buenos Aires 1994, kao i mnoge druge razli\u010dite publikacije koje se zauzimaju za hrvatski nacionalizam.<\/p>\n

Musa, Vladislav \u2013 \u201eU Titovim Pand\u017eama\u201c, \u201ePovijest Hrvata\u201c i mnogo drugih publikacija.<\/p>\n

Omr\u010danin, Ivo\u00a0 – nekoliko publikacija, uklju\u010div\u0161i \u201ePovijest Hrvata\u201c (na engleskom jeziku\u201c. \u201eHrvatska Ekonomska Snaga\u201c).<\/p>\n

Paveli\u0107, Vi\u0161nja \u2013 \u201eLijepa Plavka\u201c, \u201ePoglavnikovi Do\u017eivljaji\u201c, dobavljeno preko Fr. Hrvoslava Ban.<\/p>\n

Pe\u010dari\u0107, Josip \u2013 \u201eSerbian Myth About Jasenovac (na engleskom i hrvatskom jeziku), \u201eBorba za Boku Kotorsku\u201c, kao i mnogih drugih publikacija.<\/p>\n

Prcela, John \u2013 \u201eOperation Slaugtherhouse\u201c obadva izdanja.<\/p>\n

Prpi\u0107, Ante\u00a0 – \u201eIza Lepoglavskih Re\u0161etaka\u201c, Rijeka 1996.<\/p>\n

Prpi\u0107, Jure \u2013 nekoliko publikacija uklju\u010div\u0161i \u201eHrvati u Americi\u201cZagreb\u00a0 1997, te oko 6 izdanja \u201eCroatians, Americans and Canadians\u201c, tiskano u tvrdim i mekanim koricama, uklju\u010div\u0161i i jedno na engleskom.<\/p>\n

Rullman, Peter \u2013 \u201eKrisen Herd Balkan,Jugoslawien Zerbricht\u201cHamburg 1989. \u201eWhat is Yugoslavia\u201c(novinske publikacije iz Hamburga na tri jezika, koje su pisale o istini komunisti\u010dkoga doba) \u2013 a kroz 10 godina Ivo je darovao oko $ 8.000.00.<\/p>\n

\u0160aravanja, Drago \u2013 \u201eHrvati sa Snje\u017enih Planina\u201c 1999. \u201eHrvatska Sloboda\u201c 1994. \u201eSvaka Rijeka Svome Moru Te\u010de\u201c 1993.<\/p>\n

Shaw, Les \u2013 Australski pisac knjige \u201eTrial by Slender\u201c, Ivo je platio za prijevoz 516 knjiga u USA i Kanadu, te darovao 300 knjiga Hrvatskome Velepolanstvu i jo\u0161 mnogo knjiga podijelio drugima.<\/p>\n

Sinkovi\u0107, Vladimir \u2013 \u201eRitmovi svijetla i krvi\u201c, Munchen 1971.<\/p>\n

Sudar, Drago \u2013\u201eComing of Age in Tito-s Prisons\u201c, Los Angeles.<\/p>\n

Tkal\u010devic, Mate \u2013 \u201eHrvati Australije\u201c.<\/p>\n

Tu\u0111man, Franjo \u2013 \u201eNacionalno Pitanje u Suvremenoj Europi\u201c, Munchen i Barcelona 1982. \u201eRat potiv rata\u201ckao i druge publikacije.<\/p>\n

Vran\u010di\u0107, Vjekoslav \u2013 \u201eBranili smo dr\u017eavu\u201c, Argentina 1985.<\/p>\n

Uz gore navedeno,Ivo je raspa\u010davao mnogo novinskih publikacija,kao npr.<\/p>\n

\u201e Franjevci Chicago\u201c\u00a0\u00a0 \u201eRepublika Hrvatska\u201c, \u201eRakovica\u201c (na hrvatskom),<\/p>\n

\u201eHrvatska Budu\u0107nost\u201c, \u201eKana\u201c, \u201eNova Hrvatska\u201c(Sydney), \u201eNa\u0161a Ognji\u0161ta\u201c, \u201cSvijetlo Rije\u010di\u201c,\u00a0\u00a0 \u201eHrvatski Dom\u201c(urednik Maglica i fra Roko Romac), \u201eHrvatski Vjesnik\u201c( Melbourne), \u201eDanica\u201c(Chicago), \u201eHrvatska Gruda\u201c (Barcelona), \u201eHrvatska\u00a0\u00a0 Borba\u201c (Washington), \u201eHrvatica\u201c (USA), \u201eNa\u0161 Put\/Hrvatski Put\u201c (Toronto).<\/p>\n

Ivo je isto tako, nov\u010dano pomagao druge hrvatske projekte kao npr. u\u010denje hrvatskoga jezika u Australiji. U zadnjih nekoliko godina\u00a0 posvetio je svoje vrijeme i energiju sakupljaju\u0107i donacije za humanitarne akcije, kao \u0161to su djeca ili\u00a0 obitelji kojima je pomo\u0107 potrebna, kao i obiteljima koje su bez svojih domova ili domovine. Njegovo uklju\u010divanje u ovakve projekte, u\u010dinilo je njega\u00a0 vrlo zahvalnim prema onima\u00a0 koji uvijek daju donacije, a da ne\u00a0 postavljaju ikakva pitanja.<\/p>\n

Kada su Ivi postavili pitanje da li bi od prilike mogao procijeniti koliko je do sada potro\u0161io,\u00a0 kroz ovih vi\u0161e od 40 godina na podupiranju literature, on je odgovorio. \u201e Dok sam 1950-tih, slu\u017eio u vojsci, sje\u010dam se da sam negdje\u00a0 \u010ditao o jednom Amerikancu, koji je poku\u0161ao izra\u010dunati koliko bi puta\u00a0 u njegovome \u017eivotu trebao obu\u0107i,\u00a0 pa skinuti svoje\u00a0 cipele. To je za njega bilo toliko porazno da je po\u010dinio samoubojstvo. Tako da se ja nisam htio upustiti u takvo ra\u010dunanje.\u201cIvo je skroman \u0161to se ti\u010de njegovih izdataka, jer za njega je va\u017enija stvar za koju se bori,nego li tro\u0161ak ili vodjenje ra\u010duna o istome.\u00a0 Ako bi se moglo do\u0107i do neke\u00a0 procjene, sa novcem koji je potro\u0161io na literaturu\u00a0 u vezi hrvatske stvari, sigurno bi Ivo do sada mogo imati drugu ku\u0107u ili bi mogao svijetom putovati nekoliko puta. A kako izra\u010dunati potro\u0161eno vrijeme? \u201eNemojmo to ni zapo\u010deti!\u201c<\/p>\n

Ovih dana postoje nepregledni popisi \u201edoktora\u201c i profesora, koji izni\u010du iz Hrvatske. Malo drugih dr\u017eava\u00a0 mogu iskazati toliko obilje inteligencije, koja se razme\u010de sa svojim akademskim postignu\u010dima, pa ipak oni nisu postigli s time\u00a0 ni\u0161ta korisnoga za svoju domovinu! Sabor je pun takvih, vlada isto tako, cijela dr\u017eava je prepuna njih. I koju zbrku su napravili u Hrvatskoj! Niti\u00a0 Bush, ni Blair pa ni Chirac nisu toliko propagirali svoje doktorate (ako ih uop\u0107e imaju), a isto tako nisu to u\u010dinili ni Clinton, Roosvelt, Churchill, Thacher, de Gaulle i nepregledna lista od svijetskih velikih ljudi \u2013 ve\u0107ina o kojih nije nikada ni imala neke akademske titule.<\/p>\n

Danas,\u00a0 u zapadnom svijetu oni koji upotrebljavaju titulu \u201edoktora\u201c, uglavnom su doktori medicine. \u010cak i jedan kirurg postaje obi\u010dan \u201egospodin\u201c- a \u201eprofesori\u201c su ve\u0107inom sveu\u010dili\u0161ni predava\u010di. Drugim rije\u010dima upotreba tih titula je minimalna i prekomjerna upotreba istih \u010dini nekoga glupanom! Na kraju svega, kuhari, mehani\u010dari, ra\u010dunalski programitelji itd. mogu tako\u0111er biti preusmjereni,\u00a0 za postignu\u0107e vrlo visokoga stru\u010dnjaka u njihovim odabranim zvanjima\u2013 iako ne posjeduju akademske titule. Oni\u00a0 tako\u0111er mogu biti dobri na\u00a0 dr\u017eavnoj razini, ako ne i bolji od \u201edoktora\u201c i \u201eprofesora\u201c, Dapa\u010de, nekoji od nauglednijih potiti\u010dara, dolaze iz\u00a0 skromne sredine. Naravno, postoje neki divni ljudi me\u0111u akademskim titularima, koji su radili\u00a0 te\u0161ko i neumorno u njihovim odabranim strukama i to je prepoznatljivo po velikom respektu koji su oni postigli \u2013 ne radi njhove titule nego radi njhovih postignu\u0107a. Primje\u010duje se\u00a0 da ti ljudi\u00a0 uglavnom ignoriraju svoje doktorate, jer su preokupirani sa poslom koji obavljaju. Na kraju krajeva, \u0161to vrijedi da su to i postigli \u2013 bez obzira na komad papira koji ka\u017ee da imaju kapacitet \u2013 koji je u stvari samo \u201ekarta za vo\u017enju\u201c. I \u010dim prije Hrvati\u00a0 stave na stranu besmislenu opsesiju za titule i nastave sa\u00a0 poslom\u00a0 koji trebaju raditi \u2013 Hrvatska \u0107e time br\u017ee prosperirati.<\/p>\n

Na primjer – uspore\u0111uju\u0107i\u00a0 ne postignutu akademsku pozadinu Ive Grbavca, sa onima koji su lagano\u00a0 diplomirali na hrvatskim sveu\u010dili\u0161tima, a\u00a0 kojima i na\u010din \u017eivota uklju\u010duje i \u201eu\u010deni svijet\u201c, bili bi oni potpomagali raspa\u010divanjem knjiga i literature vezane za hrvatsku stvar? Ali gdje su oni bili u\u00a0 vi\u0161e od zadnjih 50 godina?<\/p>\n

Kako bi lagano bilo da se je\u00a0 kroz drugu polovicu pro\u0161loga stolje\u0107a, usmjerilo prema\u00a0 onim bogatim\u00a0 osobama i velikim organizacijama, u podupiranju financijskim sredstvima, da bi one\u00a0 mogle\u00a0 odr\u017eavati\u00a0 publikacije knjiga koje su nastale\u00a0 po onim odanim piscima (a njih je jako malo),\u00a0 koji se bore da bi se glas Hrvatske \u010duo. Ali samo nekoliko njih se je javilo \u2013 a gdje su ostali?<\/p>\n

Kako bi vrlo lako bilo usredo\u010diti se prema\u00a0 onima\u00a0 koji su visoko \u0161kolovani i posjeduju znanje upotrebe ra\u010dunala na hrvatskom i engleskom , da bi osigurali\u00a0 njihovo istra\u017eivanje i ra\u0161iravali ga na engleskom jeziku, a isto tako\u00a0 istinite \u010dinjenice hrvatske borbe u zapadnom svijetu. Ali opet, ve\u010dina njih se je povukla u zadnjih 10 godina.<\/p>\n

Isto\u00a0 bi tako\u0111er bilo lagano o\u010dekivati , da bi oni koji su na visokim pozicijama u dr\u017eavama u kojima \u017eivi dijaspora, kao npr. diplomatska tijela, osigurali da va\u017ene i istinite knjige i literatura o Hrvatskoj \u2013 naro\u010dito one koje su publicirane u njihovoj sredini \u2013\u00a0 preusredoto\u010de na veliko raspa\u010divanje. Ali \u0161to je ve\u010dina od njih u\u010dinila? Ni\u0161ta!<\/p>\n

A kako je bilo te\u0161ko za Ivu Grbavac da radi ono \u0161to bi mnogi drugi lako\u0107om obavili, ali oni nisu to u\u010dinili.<\/p>\n

A za\u0161to je to Ivo Grbavac u\u010dinio? Zato jer je imao dublju viziju i jaku odanost \u2013 i zato jer njegova du\u0161a nije mogla ignorirati stra\u0161ne pri\u010de, koje je \u010duo od svojih sunarodnjaka, pa on nije htio da su njihove patnje bile uzalud. Zato jer se on nije dao obeshrabiti. Zato jer je on iskreno htio da hrvatska povijest bude priznata. Zato jer je on znao da one sve \u201e\u00a0 sjajne\u00a0 iskrice\u201c znale \u2013 da investirati u istinitu pro-hrvatsku literaturu, je bila najbolja investicija za sigurnost hrvatske nacije.<\/p>\n

Ivo Grbavac je osramotio sve nau\u010denjake, profesore, doktore, financijere, diplomate i dr\u017eavne slu\u017ebenike .<\/p>\n

U sada\u0161njim\u00a0 vremenima primje\u010duje se\u00a0\u00a0 porast Hrvata, naro\u010dito onih u dijaspori (da je tako nazovemo), koji su sada sve glasniji\u00a0 u vezi doga\u0111aja vezanih u doba Jugoslavije \u2013 kao i onih danas u domovini. U okru\u017eju promjene kada je sloboda govora vi\u0161e nego dozvoljena, a to je dobar i pozitivan korak prema potpunoj demokraciji, iako je jo\u0161 nedohvatljiva u Hrvatskoj radi\u00a0 restrikcije diktata sada\u0161nje\u00a0 vlasti. Ali, uzmite u obzir koliko je te\u017ee bilo za Ivu Grbavca, i ostale gorljive hrvatske borce koji su se borili mnogo godina za pravednu stvar Hrvatske. Oni su svi cijelo vrijeme podnosili teret ucjenjivanja, gro\u017eenja, prijetnja i ispada\u00a0 svojih napada\u010da \u2013 koji su isto tako ve\u010dinom bili ba\u0161 Hrvati, ali koji nisu to bili\u00a0 u \u201eono doba\u201c. Lagano je sada za te \u201ezaka\u0161njele dolaznike\u201c usko\u010diti u vlak gromoglasno\u00a0 , kada\u00a0 promjena politi\u010dke klime je to u\u010dinila modernim \u2013 i pobrali su zasluge koje su postignute sa te\u0161kim radom onih koji su imali hrabrosti izlagati\u00a0 se za svoje ideale kroz ovih nekoliko pro\u0161lih desetlje\u0107a.<\/p>\n

Ivo Grbavac ponosno\u00a0 stoji i on je po\u0161tivan gra\u0111anin u hrvatskoj zajednici u Canberri, gdje je do\u017eivotni \u010dlan u obadva kluba, \u010dlan Me\u0111udru\u0161tvenoga Odbora, \u010dlan Hrvatskog\u00a0 Nacionalnog Vije\u0107a a i bio\u00a0 30 godina je \u010dlan Hrvatske Rebublikanske Stranke. Tijekom 1970-tih on je , sa jednom manjom grupom domoljuba, stvarao prvu Hrvatsku Ambasadu \u2013\u00a0 zamisao koja je potekla od njegove supruge Ljubice.<\/p>\n

Integritet, sigurnost i prosperitet Hrvatske treba investitore u pro-hrvatskoj literaturi . Koliko vi\u0161e bi se moglo\u00a0 posti\u0107i da Hrvatska ima deset domoljuba kao \u0161to je Ivo Grbavac i nekolicina drugih koji su potpomagali ovu va\u017enu investiciju. I koliko bi\u00a0 mnogo vi\u0161e bilo kada bi ih bilo dvadeset? Ili sto ? Ili tisu\u0107u tako po\u017ertvornih ljudi ? I tako bi se\u00a0 jedna mala kap u kablici od pretpostavljenih\u00a0 osam milijuna Hrvata, ra\u0161irila po \u010ditavom svijetu. Pridodaj svaku kapljicu\u00a0 i mo\u017ee\u0161 stvoriti ocean – tako\u0111er jedan podstrek investitorima da poma\u017eu bujicu pisanja, koja su\u00a0 neophono potrebna za hrvatsku stvar \u2013 toliko danas, koliko i ju\u010der.<\/p>\n

<\/p>\n

Suzanne Brooks – Pin\u010devi\u0107 – \u201eSpremnost – Hrvatski Tjednik\u201c 20 VIII.2002.<\/span><\/strong><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"ivo_grbavac\"Posve\u0107eno Ivi Grbavcu, Ljubu\u0161aku iz Canberre, koji je potpomaganjem hrvatskom tisku veliki dio svojega \u017eivota posvetio uzvi\u0161enijim ciljevima.
Iz tiranije, koja je bila Titova Jugoslavija, oni su prebjegli u Ameriku, Kanadu, Argentinu, Zapadnu Europu \u2013 i Australiju. Oni su dolazili u tisu\u0107ama, u stvari stotinama tisu\u0107a. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":10740,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[2343,168,136,1244,52,126,3281,163,80,569,4576,134,185],"class_list":["post-10741","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura","tag-ivo","tag-jer","tag-kao","tag-knjiga","tag-koje","tag-koji","tag-mnogo","tag-nije","tag-nisu","tag-oni","tag-rijeci","tag-sto","tag-tako"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10741","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10741"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10741\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10740"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10741"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10741"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10741"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}