{"id":11385,"date":"2011-12-31T08:31:14","date_gmt":"2011-12-31T07:31:14","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/12\/31\/zanimljivi-novogodisnji-obicaji-u-svijetu\/"},"modified":"2011-12-31T08:31:14","modified_gmt":"2011-12-31T07:31:14","slug":"zanimljivi-novogodisnji-obicaji-u-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/zanimljivi-novogodisnji-obicaji-u-svijetu\/","title":{"rendered":"Zanimljivi novogodi\u0161nji obi\u010daji u svijetu"},"content":{"rendered":"
\"vatromet\"Svaka zemlja ima svoje novogodi\u0161nje obi\u010daje: \u0160panjolci, na primjer, u pono\u0107 jedu gro\u017e\u0111e i to po 12 zrnaca gro\u017e\u0111a da bi bili sretni svih 12 mjeseci u godini, Grci jedu kola\u010d u kojem se nalazi nov\u010di\u0107 koji u Novoj godini donosi sre\u0107u – prvi komad kola\u010da je za malog Isusa, drugi za glavu ku\u0107e, a tre\u0107i za ku\u0107u, ako se nov\u010di\u0107 na\u0111e u tre\u0107oj kri\u0161ki, te godine \u0107e rano do\u0107i prolje\u0107e, a obitelj se mo\u017ee nadati sre\u0107i cijele godine.<\/p>\n

Nijemcima je nezamisliva novogodi\u0161nja no\u0107 bez vatrometa. Oni svake godine za vatromet potro\u0161e 100 milijuna eura. Tradicija da se u novogodi\u0161njoj no\u0107i napravi buka datira jo\u0161 iz srednjeg vijeka kada su ljudi zveckaju\u0107i i\u0161li ulicama kako bi rastjerali zle duhove. Kasnije su na red do\u0161li bubnjevi, crkvena zvona i svi drugi instrumenti.<\/p>\n

Novogodi\u0161nji stol je, tako\u0111e, simboli\u010dan. Juha od le\u0107e ili svinjetina su simbol blagostanja. Riba zna\u010di dobru budu\u0107nost jer uvijek pliva napred. Onaj tko za Novu godinu prostire ve\u0161, sam je kriv \u0161to \u0107e u novoj godini morati puno raditi.<\/p>\n

Na Novu godinu u Kini sva su vrata ukra\u0161ena ne\u010dim crvenim, jer je crvena boja simbol sre\u0107e i veselja. Iako sve obitelji pripremaju slavlje na novogodi\u0161nju no\u0107, iz domova se sklanjaju svi no\u017eevi na 24 sata, da se nitko ne bi povrijedio jer bi ta nezgoda zna\u010dila da je ta osoba “prerezala” odnosno sprije\u010dila obiteljsku sre\u0107u u novoj godini.<\/p>\n

Austrijanci na Novu godinu pripremaju sve\u010dani ru\u010dak koji uklju\u010duje pe\u010denje, kao simbol sre\u0107e i blagostanja. Za desert rade sladoled od mentola u obliku djeteline s \u010detiri lista. To su glavni uvjeti za osiguravanje sre\u0107e u novoj godini za taj narod.<\/p>\n

Na Novu godinu, Britanci sa strahom \u010dekaju tko \u0107e im prvi do\u0107i u goste, jer prema starim vjerovanjima, o tome ovisi koliko \u0107ete imati sre\u0107e u novoj godini. Ako vam u goste bane mu\u0161ka osoba s poklonima, pravi ste sre\u0107kovi\u0107. Nemojte se previ\u0161e nadati ako vas prvo posjeti neka \u017eenska osoba. Tradicionalni pokloni su ugljen za vatru, kruh za objed i pi\u0107e za gospodara ku\u0107e.<\/p>\n

Dobro je da ku\u0107a ili stan imaju dvoja vrata, jer za sre\u0107u gost treba u\u0107i na prednja, a iza\u0107i na zadnja vrata. Ako dolazi vi\u0161e gostiju, nikako prvi ne smije u\u0107i gost koji ne nosi poklon. Kad otkuca to\u010dno 12 sati, treba otvoriti prednja vrata i tako za\u017eeljeti dobrodo\u0161licu novoj godini i sre\u0107i koju ona donosi.<\/p>\n

Stari sicilijanski obi\u010daj ka\u017ee da \u0107e sre\u0107a u novoj godini do\u0107i onima koji na Novu godinu jedu lazanje, no nesre\u0107a sljedi svima koji na taj dan jedu makarone ili bilo koju drugu tjesteninu osim lazanja.<\/p>\n

Za Novu godinu, Norve\u017eani se \u010daste pudingom od ri\u017ee, a unutra sakriju jedan badem. Puding se servira u velikoj posudi, u kojoj se nalazi samo jedan badem. Poslu\u017euje se u posudice, a vjeruje se da \u0107e osobu koja u svom pudingu prona\u0111e badem, u cijeloj novoj godini pratiti sre\u0107a i bogatstvo.<\/p>\n

Nizozemci za Novu godinu jedu krafne jer vjeruju da one donose sre\u0107u u novoj godini.<\/p>\n

Obi\u010daj poklanjanja poljupca u pono\u0107 u Americi poti\u010de od maskenbala koji su bili uobi\u010dajeni tijekom povijesti. Prema tradiciji, maske su simbolizirale zle duhove iz stare godine, a poljubac je predstavljao pro\u010di\u0161\u0107avanje u novu godinu.<\/p>\n

Hai\u0107ani obavezno za Novu godinu obla\u010de novu odje\u0107u i razmjenjuju poklone, kako bi prizvali sre\u0107u, dok Japanci stavljaju u dom gran\u010dice jela za dug \u017eivot, stabljike bambusa za blagostanje i slike rascvjetale tre\u0161nje za plemenitost.<\/p>\n

U Brazilu je obi\u010daj da se u novogodi\u0161njoj no\u0107i nosi bijela odje\u0107a za sre\u0107u i mir u godini koja slijedi. Ljudi koji \u017eive kraj mora mogu po\u017eeljeti \u017eelju i oti\u0107i na obalu, presko\u010diti sedam valova i i baciti cvije\u0107e u more kako bi im se \u017eelja ispunila. To \u0107e im, vjeruje se, donijeti sre\u0107u i blagostanje u cijeloj novoj godini, jer boginja mora ispunjava sve \u017eelje.<\/p>\n

U nekim gradovima Kolumbije, obitelji simboli\u010dno slave odlazak stare i dolazak nove godine, zabavljaju\u0107i se s lutkom. Velika, mu\u0161ka lutka predstavlja staru godinu. Obitelj je umotava u razli\u010dite materijale i na kraju, to\u010dno u 12 sati, zapali. Ponekad se u lutku stave petarde i obavezno stare stvari koje obitelji vi\u0161e nisu potrebne. To su stvar\u010dice koje nas podsje\u0107aju na tu\u017ene uspomene i ne\u0161to \u0161to \u017eelimo zaboraviti. Paljenje tih stvari simboli\u010dno zna\u010di da se ostavljaju sve lo\u0161e stvari iz stare godine i pozdravlja jedna nova, sretnija godina.<\/div>\n

b92.net | metro-portal<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"vatromet\"Svaka zemlja ima svoje novogodi\u0161nje obi\u010daje: \u0160panjolci, na primjer, u pono\u0107 jedu gro\u017e\u0111e i to po 12 zrnaca gro\u017e\u0111a da bi bili sretni svih 12 mjeseci u godini, Grci jedu kola\u010d u kojem se nalazi nov\u010di\u0107 koji u Novoj godini donosi sre\u0107u – prvi komad kola\u010da je za malog Isusa, drugi za glavu ku\u0107e, a tre\u0107i za ku\u0107u, ako se nov\u010di\u0107 na\u0111e u tre\u0107oj kri\u0161ki, <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":11384,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[8263,168,126,7885,4653,1312,1097,5113,8264,3897,3422,2696,102,323],"class_list":["post-11385","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti","tag-jedu","tag-jer","tag-koji","tag-novoj","tag-novu","tag-obitelji","tag-prvi","tag-simbol","tag-srece","tag-srecu","tag-stare","tag-stvari","tag-sve","tag-vrata"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11385"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11385\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11384"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11385"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11385"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}