{"id":1139,"date":"2009-06-23T18:26:34","date_gmt":"2009-06-23T16:26:34","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/06\/23\/iz-tiska-iziao-3-broj-glasila-qstopama-pobijenihq\/"},"modified":"2009-06-23T18:26:34","modified_gmt":"2009-06-23T16:26:34","slug":"iz-tiska-iziao-3-broj-glasila-qstopama-pobijenihq","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/iz-tiska-iziao-3-broj-glasila-qstopama-pobijenihq\/","title":{"rendered":"Iz tiska izi\u0161ao 3. broj glasila “Stopama pobijenih”"},"content":{"rendered":"
\"stopama_pobijenih\"Borba hercegova\u010dkih franjevaca za izlazak na vidjelo istine o njihovoj pobijenoj subra\u0107i traje jo\u0161 od prvih dana njihove smrti. Preko naredbi i preporuka, tihog rada u tajnosti, do\u0161lo se, nakon Domovinskog rata, do ustanovljenja Povjerenstva za pripremu kauze mu\u010denika. Nedugo nakon toga ra\u0111a se Postupak mu\u010deni\u0161tva \u00bbFra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e\u00ab. Postulatorom postaje fra Luca M. De Rosa, a vicepostulatorom fra Miljenko Stoji\u0107. Vicepostulatura najprije svoje sjedi\u0161te ima u Mostaru, a potom na Humcu gdje je i sada. <\/p>\n

U srpnju 2008. izlazi 1. broj glasila Vicepostulature pod imenom Stopama pobijenih. Glavni i odgovorni urednik je fra Miljenko Stoji\u0107. Od prvog broja ustanovljenje su rubrike: Iz ljetopisa, Podsjetnik, Povijesne okolnosti, Polja djelovanja, Strati\u0161ta, Svjedo\u010danstva, Odjek u umjetnosti. <\/p>\n

Ovih dana iz tiska je izi\u0161ao 3. broj glasila koje slijedi dosada\u0161nju ure\u0111iva\u010dku politiku, nude\u0107i ovaj put puno bogatiji sadr\u017eaj. <\/p>\n

Ve\u0107 sama naslovna stranica najavljuje temu broja obra\u0111enu kroz nekoliko naslova. Dokument Op\u0107inskog povjerenstva Komunisti\u010dke partije za Ko\u010derin iznosi partizansko priznanje ubojstva fra Valentina Zovke i fra Andrije Topi\u0107a na Ko\u010derinu u svibnju 1945. U svome izvje\u0161\u0107u Sreskom komitetu u Mostaru, nakon \u0161to zaklju\u010duje da se situacija na ovom terenu pogor\u0161ala i da je milicija potpuno beskorisna, pi\u0161e: \u00bbPovodom svega ovoga, na ovaj teren je do\u0161ao drugi bataljon narodne odbrane, \u010dijemu je \u0161tabu ovo povjereni\u0161tvo kao i sekretar ove op\u0161tine iznio stav fratera u samom Ko\u010derinu kao i njihov reakcionerski stav, na osnovu \u010dega je navedeni bataljon likvidirao ove reakcionare pod kamufla\u017eom neprijatelja\/usta\u0161ko-\u010detni\u010dkih bandi\/. Prema na\u0161em uvi\u0111anju kod naroda vlada veliko o\u017ealo\u0161\u0107enje, mada je kroz narod prosvirano da su to u\u010dinile usta\u0161ko-\u010detni\u010dke bande\u2026 Po ovoj ta\u010dki uzeti su zadatci: da se odr\u017ei zbor na sahrani ovih bandita, preko kojega \u0107e se ukazati narodu na zlodjela usta\u0161ko-\u010detni\u010dkih bandi, kao i preko daljih konferencija ukazivati na reakcionarski posao, raskrinkavati ih, te na osnovu kojih \u0107e se dokumenata govoriti o bratstvu i jedinstvu…\u00ab<\/p>\n

Glasilo donosi svjedo\u010denje Stanka Zovke iz \u0160irokog Brijega koji je bio u \u017eupnoj ku\u0107i na Ko\u010derinu u trenutku ubojstva ove dvojice fratara. <\/p>\n

Posebno je zanimljiva pri\u010da fra Vinka Dragi\u0107evi\u0107a, tadanjeg \u017eupnog vikara na Ko\u010derinu, koji je nakon nekoliko prijetnji smr\u0107u, uz nagovor fra Valentina i fra Andrije, napustio \u017eupu. Fra Vinko danas ka\u017ee: \u00bbPristao sam i oti\u0161ao i evo me me\u0111u \u017eivima nakon \u0161ezdeset godina produ\u017eenog \u017eivota. Bogu hvala i ku\u0107noj \u010deljadi na Ko\u010derinu!\u00ab<\/p>\n

Rubrika Iz ljetopisa donosi pregled doga\u0111aja vezanih za rad Vicepostulature, obilje\u017eavanje obljetnica ubojstva fratara U rubrici Podsjetnik doneseno je glasovito Pastirsko pismo katoli\u010dkih biskupa izdano u Zagrebu 20. rujna 1945. koje analizira novu vlast, njezin novi sustav vrijednosti nametnut u tisku, odgoju, braku, \u0161koli, gospodarstvu, bolnicama. Biskupi pi\u0161u: \u00bbTko mo\u017ee dokazati da su toliki na smrt osu\u0111eni katoli\u010dki sve\u0107enici uistinu zlo\u010dinci, koji zaslu\u017euju smrtnu osudu? Tako su na pr. u franjeva\u010dkom samostanu na \u0160irokom Brijegu poubijani bez sudskog postupka svi franjevci, koji su se tamo nalazili \u2013 njih 28 na broju \u2013 premda nitko od njih nije uzeo ni pu\u0161ke u ruke, a kamo li se borio\u2026\u00ab Hrvatski biskupi osu\u0111uju \u0161irenje materijalisti\u010dkog duha. Unato\u010d svim nevoljama, s pouzdanjem gledaju u budu\u0107nost jer se u pu\u010danstvu probudio vjerski duh, osobito \u0161tovanje Majke Bo\u017eje.<\/p>\n

Rubrika Povijesne okolnosti donosi tekst Patnje hercegova\u010dkih franjevaca 1945. \u20131990. iz pera prof. dr. fra Andrije Niki\u0107a s poimeni\u010dnim popisom imena hercegova\u010dkih franjeva\u010dkih uznika, njih 91, i 225 godina, 4 mjeseca i 16 dana njihova dugotrajnog ubijanja, \u010damenja, mu\u010denja i raspadanja u komunisti\u010dkim zatvorima. U povijesti Hercegovine, gdje franjevci postoje i rade gotovo osam stolje\u0107a, nije bilo toliko osu\u0111enih franjevaca kao za vrijeme komunisti\u010dke strahovlade.<\/p>\n

Od 66 ubijenih hercegova\u010dkih franjevaca njih 34 je slu\u017ebovalo na \u0161irokobrije\u0161kom samostanskom podru\u010dju. Fra Ante Mari\u0107 donosi kratke \u017eivotopise ubijenih fratara.<\/p>\n

U zajedni\u010dkom naslovu Trojica s Kri\u017enog puta dr. fra Robert Joli\u0107 donosi iscrpan tekst o trojici, od 14 stradalih hercegova\u010dkih franjevaca na Kri\u017enom putu. Fra Bruno Adam\u010dik, profesor glazbe u \u0161irokobrije\u0161koj gimnaziji, poznat je i po tome \u0161to je po naredbi provincijala fra Lea Petrovi\u0107a fotografirao mnoge ljude, objekte i doga\u0111anja. Prema osobnom kartonu u arhivu Provincije stoji da je ubijen 10. svibnja 1945. Za grob mu se ne zna. Fra Svetislav Markoti\u0107, ro\u0111en 1921. u Vitini, prema svjedo\u010denju posljednji je put vi\u0111en u svibnju 1945. u partizanskom logoru u Mariboru. Fra Lujo Mili\u0107evi\u0107 ro\u0111en je 1919. u Studencima. Svjedoci govore da je u mariborskom logoru mogao spasiti \u017eivot samo da je skinuo fratarski habit. Rekao je da se na njega zavjetovao i da \u0107e ga nositi do kraja \u017eivota. Posljednji put ga je u mariborskom logoru, kao i fra Svetislava, vidjela jedna \u010dasna sestra. <\/p>\n

Stradanje hercegova\u010dkih fratara odavno je imalo odjeka u umjetnosti. U ovom broju glasila nalaze se radovi Mile Pe\u0161orde i Andrije Vu\u010demila.<\/p>\n

Glasilo zacijelo popunjava veliku prazninu u poznavanju povijesti stradavanja hercegova\u010dkih fratara i svega puka te vrjednovanju njihove \u017ertve. Svako svjedo\u010danstvo o njihovom \u017eivotu, kao i izjave o postignutim milostima po njihovu zagovoru, doprinijet \u0107e uspje\u0161nosti postupka za njihovo progla\u0161enje bla\u017eenima i svetima.
<\/span><\/span>
Podrobne obavijesti o glasilu, djelomi\u010dne njegove stranice i cjelokupne stranice pro\u0161lih brojeva u pdf obliku, kao i na\u010dine kupovine i pretplate mo\u017ee se na\u0107i na stranicama www.pobijeni.info. One naravno sadr\u017ee i sve drugo \u010dime se Vicepostulatura bavi.<\/p>\n

Prilo\u017eena datoteka:
SP, II, 2 (3), 2009., dio.pdf<\/a>
<\/span><\/span>
izvor: www.pobijeni.info<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"stopama_pobijenih\"Borba hercegova\u010dkih franjevaca za izlazak na vidjelo istine o njihovoj pobijenoj subra\u0107i traje jo\u0161 od prvih dana njihove smrti. Preko naredbi i preporuka, tihog rada u tajnosti, do\u0161lo se, nakon Domovinskog rata, do ustanovljenja Povjerenstva za pripremu kauze mu\u010denika. Nedugo nakon toga ra\u0111a se Postupak mu\u010deni\u0161tva \u00bbFra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e\u00ab. Postulatorom postaje fra Luca M. De Rosa, a vicepostulatorom fra Miljenko Stoji\u0107. Vicepostulatura najprije svoje sjedi\u0161te ima u Mostaru, a potom na Humcu gdje je i sada. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-1139","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1139","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1139"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1139\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1139"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1139"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1139"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}