{"id":11445,"date":"2012-01-05T08:36:50","date_gmt":"2012-01-05T07:36:50","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/01\/05\/mostarska-unicreditbank-vodeca-banka-u-bih\/"},"modified":"2012-01-05T08:36:50","modified_gmt":"2012-01-05T07:36:50","slug":"mostarska-unicreditbank-vodeca-banka-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/mostarska-unicreditbank-vodeca-banka-u-bih\/","title":{"rendered":"Mostarska UnicreditBank vode\u0107a banka u BiH"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-11444\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"bankomat\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/novo_jesen_bankomat.gif\" height=\"113\" width=\"150\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/novo_jesen_bankomat.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/novo_jesen_bankomat-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Prema podacima konzultantsko-revizorske kompanije Deloitte, koji su objavljeni na kraju prvog polugodi\u0161ta u 2011. godini, vode\u0107a bankarska grupa u Adria regiji bila je UniCredit banka, \u010dija je ukupna aktiva tada iznosila 19,7 milijardi eura. UniCredit u Adria regiji slijedi NLB grupa i Intesa Sanpaolo banka.    <br \/>U na\u0161oj zemlji trenuta\u010dno postoji 29 banaka, a podaci Deloittea pokazuju kako je rije\u010d o relativno malom iznosu ukupne aktive, s obzirom na aktive banaka koje posluju u drugim zemljama regije. Male aktive su posljedica postojanja zasebnog entiteta Republike Srpske, stoga dio bankarskih grupacija posluje kroz dvije odvojene pravne osobe. <br \/>Deloitte je objavio kako su tri vode\u0107e bankarske grupacije u BiH imale 42 posto ukupne aktive, \u0161to govori o relativno visokoj koncentraciji vode\u0107ih banaka. <br \/>\u201cRaiffeisen banka i dalje je najve\u0107a banka u BiH, a slijede je UniCredit banka, a zatim Hypo Alpe-Adria banka, od kojih svaka posluje preko dva pravna subjekta\u201d, spomenulo se u istra\u017eivanju Deloittea.<br \/><strong><br \/>Tr\u017ei\u0161ni udio banaka<br \/><\/strong><br \/>Raiffeisen banka, \u010dije je sjedi\u0161te u Sarajevu, na \u010delu je liste tr\u017ei\u0161nih udjela banaka tijekom 2010. godine. Spomenuta banka imala je najve\u0107i tr\u017ei\u0161ni udjel, koji je iznosio 17,85 posto u ukupnoj bankarskoj aktivi u BiH. Na drugom mjestu liste najve\u0107ih komercijalnih banaka u na\u0161oj zemlji tijekom 2010., s tr\u017ei\u0161nim udjelom od 17,20 posto, nalazi se UniCredit banka Mostar, a slijede Hypo Alpe-Adria banka Mostar, Hypo Alpe-Adria banka Banja Luka i Intesa Sanpaolo banka Sarajevo. Hypo banka sa sjedi\u0161tem u Mostaru imala je tr\u017ei\u0161ni udjel od 8,87 posto, a ona sa sjedi\u0161tem u Banjoj Luci 8,05 posto. Tr\u017ei\u0161ni udjel Intese je bio 6,14 posto. Prema tr\u017ei\u0161nom udjelu na dan 31. prosinca 2010. godine, na \u0161estom na\u0161la se NLB Razvojna banka BL (s tr\u017ei\u0161nim udjelom od 5,40 posto), a na sedmom NLB Tuzlanska banka \u010diji je tr\u017ei\u0161ni udjel bio 4,46 posto. Njih slijede Nova banka Banja Luka (s udjelom od 4,15 posto), Volksbank Sarajevo (s 3,84 posto) i Sparkasse Sarajevo s tr\u017ei\u0161nim udjelom od 3,72 posto. \u0160to se ti\u010de udjela kreditnog protfolija u ukupnim kreditima bankarskog sektora BiH, najve\u0107i iznos imala je Raiffeisen banka (16,82 posto), zatim UniCredit banka Mostar (15,61 posto) te Hypo Alpe-Adria banka Mostar (11,71 posto).<br \/><strong><br \/>Kapital i depoziti<\/strong><\/p>\n<p>Kako je prenio portal beta.ba, UniCredit banka Mostar prva je na listi najve\u0107ih komercijalnih banaka u BiH rangiranih prema iznosu ukupnog kapitala. S ukupnim kapitalom od 399 milijuna maraka spomenuta banka je bolje plasirana nego Raiffeisen banka Sarajevo, \u010diji je ukupni kapital na kraju 2010. godine iznosio 371 milijun maraka. Na listi ih slijedi Hypo Alpe-Adria banka Banja Luka s kapitalom od 211 milijuna maraka, zatim Hypo Alpe-Adria banka Mostar s kapitalom od 148 milijuna maraka te Intesa Sanpaolo banka Sarajevo, \u010diji je ukupni kapital na kraju 2010. godine iznosio 129 milijuna maraka. <br \/>Spomenuti portal objavio je i rangiranje bosanskohercegova\u010dkih banaka prema ukupnim depozitima tijekom 2010. godine. Tako je na listi komercijalnih banaka u na\u0161oj zemlji prema ukupnim depozitima sa stanjem na dan 31. prosinca 2010. godine bila vode\u0107a mostarska UniCredit banka. Njezini ukupni depoziti iznosili su 2,7 milijardi maraka. Ova banka plasirana je ispred sarajevskog Raiffeisena, \u010diji su depoziti krajem 2010. godine iznosili 2,6 milijardi maraka. Tre\u0107e mjesto je zauzela mostarska Hypo Alpe-Adria s 1,5 milijardi maraka ukupnih depozita, \u010detvrto Hypo Alpe-Adria banka Banja Luka s 1,1 milijardu maraka te peto mjesto sarajevska Intesa Sanpaolo banka s 823 milijuna maraka ukupnih depozita. Podsjetimo da je na kraju 2009. vode\u0107a banka u na\u0161oj zemlji prema ukupnim depozitima bila Raiffeisen banka kada su njezini depoziti iznosili 2,723.778.000 maraka, a druga je bila UniCredit banka s 2,626.122.000 maraka ukupnih depozita. Hypo banka ostala je na tre\u0107em mjestu, a u 2009. godini depoziti su joj iznosili ne\u0161to vi\u0161e nego u 2010., odnosno ukupno 1,881.839.000 maraka.<br \/><strong><br \/>Aktive banaka u BiH<\/strong><\/p>\n<p>S ukupnom aktivom vrijednom 3,7 milijardi maraka, Raiffeisen banka Sarajevo je i dalje najve\u0107a bh. komercijalna banka, doznaje portal Beta.ba na osnovi prikupljenih podataka o poslovanju bh. banaka sa stanjem na dan 31. prosinca 2010. godine. Na drugom mjestu banaka u BiH rangiranih prema iznosu ukupne aktive nalazi se UniCredit banka Mostar, s aktivom vrijednom 3,6 milijardi maraka. Slijede dvije Hypo Alpe-Adria banke, prva sa sjedi\u0161tem u Mostaru i druga u Banjoj Luci, a zatim dolaze Intesa Sanpaolo banka Sarajevo, NLB Razvojna banka Banja Luka i NLB Tuzlanska banka Tuzla. Potrebno je spomenuti da je isti redoslijed prema ukupnim aktivama bio i u 2009. godini, samo \u0161to su tada aktive pojedinih banaka iznosile ne\u0161to vi\u0161e. Tako je vode\u0107a Raiffeisen banka imala ukupnu aktivu u 2009. godini\u00a0 4,211.709.000 maraka, a druga, UniCredit mostarska banka imala je ne\u0161to manju aktivu nego u 2010. godini. Njezina aktiva je u 2009. iznosila 3,456.784.000 maraka. Hypo banka sa sjedi\u0161tem u Mostaru imala je ve\u0107u aktivu u 2009., kada joj je iznosila 2,243.261.000 maraka, a ona sa sjedi\u0161tem u Banjoj Luci imala je 2009. manju aktivu koja je iznosila 1,664.889.000 maraka. <br \/><strong><br \/>Bh. banke poredane prema iznosu ukupnog kapitala na kraju 2010. <\/strong><br \/><strong>Banka \/ Iznos ukupnog kapitala\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 31. 12. 2009.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 31. 12. 2010.<\/strong><br \/>UniCredit banka Mostar\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 368.873.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 399.383.000 KM<br \/>Raiffeisen banka Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 367.006.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 371.924.000 KM<br \/>Hypo Alpe-Adria banka Banja Luka\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 209.881.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 211.625.000 KM<br \/>Hypo Alpe-Adria banka Mostar\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 182.030.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 148.229.000 KM<br \/>Intesa Sanpaolo banka Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 123.150.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 129.198.000 KM<br \/>Razvojna banka Federacije BiH Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 110.920.00 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 113.480.000 KM<br \/>Volksbank BH Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 89.260.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 90.645.000 KM<br \/>NLB Razvojna banka Banja Luka\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 81.123.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 89.225.000 KM<br \/>Nova banka Banja Luka\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 73.734.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 89.225.000 KM<br \/>Sparkasse Bank Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 79.597.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 81.425.000 KM<br \/>UniCredit banka Banja Luka\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 67.371.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 70.856.000 KM<br \/>Turkish Ziraat bank Bosnia Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 67.953.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 68.413.000 KM<br \/>NLB Tuzlanska banka Tuzla\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 63.414.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 63.876.000 KM<br \/>Volksbank Banja Luka\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 57.968.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 61.894.000 KM<br \/>Komercijalna banka Banja Luka\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 21.379.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 61.891.000 KM<br \/>Vakufska banka Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 49.542.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 49.785.000 KM<br \/>IKB banka Zenica\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 47.310.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 49.158.000 KM<br \/>Bosna Bank International Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 48.651.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 49.077.000 KM<br \/>Union banka Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 45.424.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 46.586.000 KM<br \/>BOR banka Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 42.256.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 43.541.000 KM<br \/>Balkan Investment Bank Banja Luka\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 31.031.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 41.614.000 KM<br \/>Privredna banka Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 37.336.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 37.616.000 KM<br \/>Bobar banka Bijeljina\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 26.002.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 32.966.000 KM<br \/>ProCredit Bank Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 35.318.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 31.123.000 KM<br \/>Pavlovi\u0107 International Bank Bijeljina\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 25.323.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 28.305.000 KM<br \/>Moja banka Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 15.789.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 23.125.000 KM<br \/>MF banka Banja Luka\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 13.474.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 20.385.000 KM<br \/>KIB banka Velika Kladu\u0161a\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 19.658.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 19.616.000 KM<br \/>Postbank BH Sarajevo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 14.761.000 KM\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 10.379.000 KM<\/div>\n<p> <strong><br \/><\/strong> <\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><strong><span style=\"font-size: 8pt;\">M. \u0160agolj | Dnevni list<br \/><\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-11444\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"bankomat\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/novo_jesen_bankomat.gif\" height=\"113\" width=\"150\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/novo_jesen_bankomat.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/novo_jesen_bankomat-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Prema podacima konzultantsko-revizorske kompanije Deloitte, koji su objavljeni na kraju prvog polugodi\u0161ta u 2011. godini, vode\u0107a bankarska grupa u Adria regiji bila je UniCredit banka, \u010dija je ukupna aktiva tada iznosila 19,7 milijardi eura. UniCredit u Adria regiji slijedi NLB grupa i Intesa Sanpaolo banka.  <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":11444,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[8396,839,712,904,135,1798,4541],"class_list":["post-11445","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo","tag-km","tag-luka","tag-maraka","tag-posto","tag-prema","tag-sarajevo","tag-unicredit"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11445"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11445\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11444"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}