{"id":11565,"date":"2012-01-20T20:06:04","date_gmt":"2012-01-20T19:06:04","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/01\/20\/u-crvenome-grmu-sikara-skriva-staru-osmansku-karaulu\/"},"modified":"2012-01-20T20:06:04","modified_gmt":"2012-01-20T19:06:04","slug":"u-crvenome-grmu-sikara-skriva-staru-osmansku-karaulu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/u-crvenome-grmu-sikara-skriva-staru-osmansku-karaulu\/","title":{"rendered":"U Crvenome Grmu \u0161ikara skriva staru osmansku karaulu"},"content":{"rendered":"
\"karaula_cg\"Sada\u0161nji politi\u010dko-recesijski i drugi problemi, samo su sjena neda\u0107a koje su \u017eitelje jugozapada Hercegovine mu\u010dili prije nepunih tristotinjak godina kada se ra\u0111ala dana\u0161nja granica izme\u0111u Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. <\/p>\n

Jednoga od svjedoka tog burnog razdoblja – osmansku karaulu prona\u0161li smo u kra\u0161koj \u0161ikari u Crvenom Grmu, naselju op\u0107ini Ljubu\u0161ki. Karaula je udaljena petstotinjak metara u smjeru sjeveroistoka od sada\u0161njeg grani\u010dnog prijelaza. Nalazi se u Lukasovoj ogradi, u vlasni\u0161tvu Mate Mati\u0107a.<\/p>\n

Obrambeni bedem<\/strong><\/p>\n

U te\u0161ko pristupa\u010dnoj \u0161ikari prona\u0161li smo je uz pomo\u0107 mje\u0161tanina Ante Ke\u017ei\u0107a, koji se jednini od posjetitelja mjesnog kafi\u0107a sjetio njezinoga postojanja. Ostali su se pogledavali u \u010dudu. Slu\u010daj je htio da se u blizini zatekne Ivo Mati\u0107 Bagi\u0107 predsjednik Turisti\u010dke zajednice Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije, koji je informaciju o relativno dobro o\u010duvanim ostatcima karaule, prokomentirao da bi se s okolnim brojnim pretpovijesnim gradinama, mogla iskoristiti i u turisti\u010dke svrhe.<\/p>\n

Za razliku od osmanske karaule u selu Jabuka, op\u0107ina Grude, karaula u Crvenom Grmu je ne\u0161to ve\u0107a i s vi\u0161e prostorija i ljep\u0161e izrade te o\u010dito s ja\u010dim obrambenim bedemom. Gra\u0111evina je lijepo oblikovana, kru\u017enog oblika promjera oko \u0161est metara sa zidovima debljim od metra.<\/p>\n

Kao vezivni materijal kori\u0161teni su kre\u010d i crvenica za unutarnji, te pijesak i kre\u010d za vanjski dio.<\/p>\n

Na metar i pol od karaule na kojoj su unato\u010d kra\u0161kom gusti\u0161u jo\u0161 vidljive i pu\u0161karnice, nalazi se obrambeni bedem. Zbog gustog raslinja i djelom uru\u0161enih zidova, te\u0161ko je odgonetnuti kako je cijeli prostor funkcionirao i je li imala pomo\u0107ne prostorije, \u0161talu za konje i sli\u010dno.<\/p>\n

Kroz povijest<\/strong><\/p>\n

Kako to obi\u010dno biva o povijesti toga dijela Hercegovine gra\u0111a je vrlo oskudna (oko toga se o\u010dito nije brinula ni osmanska, a ni kasnije vlasti), me\u0111utim na osnovu radova \u201cPisma vje\u0161taka mjernika 1706. – 1797.\u201c, autora Tamare \u0160ari\u0107 – \u0160u\u0161ak i Roberta Leljaka i \u201cPovijest Mleta\u010dkog katastra Dalmacije\u201c Mirele Slukan – Alti\u0107, te teksta \u201cPrijedlozi promjena Imotske krajine\u201c objavljenog u Imotskim novinama, broj 1. 2004. godine, sada\u0161nja grani\u010dna me\u0111a iscrtana je poslije tzv. Malog mleta\u010dko-austrijsko-turskog rata, Po\u017eareva\u010dkim mirom 1718. godine.<\/p>\n

Miru su prethodile pobjede Eugena Savojskog nad turskom vojnom silom 1716. godine kod Petrovaradina i 1718. godine kod Beograda. Mleta\u010dko-turski ugovor o razgrani\u010denju potpisan je 23. listopada 1719. godine u Sutorini, dana\u0161nja Crna Gora, na sastanku mleta\u010dke i turske komisije za razgrani\u010denje. Tursku stranu je zastupao Mehmed efendija \u0160aba, a mleta\u010dku generalni providur Alavire Mocenigo. Uglavnom nova mleta\u010dko-osmanska granica pomaknuta je dublje u zale\u0111e na liniji Metkovi\u0107 – Vrgorac – Imotski – Strmica, a u potpunosti definirana tek 1729. godine kada su Turskoj vra\u0107eni Gabela i utvrda \u010citluk.<\/p>\n

Po svemu sude\u0107i granica na tom dijelu nije se mnogo razlikovala od one povu\u010dene nakon Morejskog rata 1684. – 1699. godine kada je povu\u010dena na liniji Opuzen – \u010citluk (Gabela) – Vrgorac – Zadvarje – Sinj – Vrlika – Knin, s obzirom na \u010dinjenicu da se katastar obli\u017enjeg Vrgorca radio ve\u0107 1703. – 1704. godine.<\/p>\n

Uglavnom, punih 45 godina na prijelazu iz 17. u 18. stolje\u0107e se oko dana\u0161nje granice ratovalo, pomjeralo i vra\u0107alo, pa se te\u0161ko mogu i zamisliti muke onda\u0161njeg puka na takvoj vjetrometini.
<\/p>\n

Du\u0161an Musa | vecernji.ba<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"karaula_cg\"Sada\u0161nji politi\u010dko-recesijski i drugi problemi, samo su sjena neda\u0107a koje su \u017eitelje jugozapada Hercegovine mu\u010dili prije nepunih tristotinjak godina kada se ra\u0111ala dana\u0161nja granica izme\u0111u Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":11564,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[67,8674,8677,8464,1585,8675,1813,8678,64,855,2314,2812],"class_list":["post-11565","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo","tag-kada","tag-karaule","tag-krec","tag-liniji","tag-metara","tag-mletacko","tag-pronasli","tag-sikari","tag-smo","tag-tesko","tag-uglavnom","tag-vrgorac"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11565","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11565"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11565\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11564"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11565"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11565"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11565"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}