{"id":11586,"date":"2012-01-23T15:28:26","date_gmt":"2012-01-23T14:28:26","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/01\/23\/tamara-grbavac-lutrija-je-u-blizini-imati-likovnog-kriticara\/"},"modified":"2012-01-23T15:28:26","modified_gmt":"2012-01-23T14:28:26","slug":"tamara-grbavac-lutrija-je-u-blizini-imati-likovnog-kriticara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/tamara-grbavac-lutrija-je-u-blizini-imati-likovnog-kriticara\/","title":{"rendered":"Tamara Grbavac: Lutrija je u blizini imati likovnog kriti\u010dara"},"content":{"rendered":"
\"tamara_g_slika\"Tamara Grbavac je akademska slikarica mla\u0111e generacije iz Ljubu\u0161kog, a u svom rodnom gradu se nedavno predstavila svojom drugom samostalnom izlo\u017ebom simboli\u010dnog naziva \u201cTeleekrani\u201d te svojim modernim slikarskim pristupom izazvala pozitivne reakcije svojih sugra\u0111ana.<\/div>\n
Ova mlada slikarica (ro\u0111ena 1988.) vrlo je anga\u017eirana u \u0161irenju umjetnosti u malim i sku\u010denim sredinama pa se tako odva\u017eila i predstavila u svjetlu vlastitog modernog stvaranja, ne obaziru\u0107i se na floskule da ljudi vole vi\u0161e ono njima shvatljivo i prepoznatljivo. Grbavac je zavr\u0161ila Op\u0107u gimnaziju u Ljubu\u0161kom, a diplomirala je slikarstvo u klasi prof. Ante Kajini\u0107a 2011. godine na Akademiji likovnih umjetnosti \u0160iroki Brijeg Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru. Imala je dvije samostalne i dvanaest skupnih izlo\u017ebi te sudjelovala na deset likovnih kolonija. U razgovoru za na\u0161 list, Grbavac govori o polo\u017eaju mladih umjetnika danas u dru\u0161tvu i njihovoj sveobuhvatnoj prihva\u0107enosti.<\/div>\n

Nedavno ste diplomirali slikarstvo na ALU-u \u0160iroki Brijeg. Je li i koliko sama lokacija ove visoko\u0161kolske ustanove utjecala na Va\u0161 rad, s obzirom da je rije\u010d o maloj sredini kao \u0161to je \u0160iroki Brijeg?<\/strong>
– \u0160kolovanje na visoko\u0161kolskoj ustanovi kao \u0161to je Akademija likovnih umjetnosti je vrlo specifi\u010dno jer zahtijeva od pojedinca, osim savladavanja planiranog programa, konstantan rad na izgradnji vlastite li\u010dnosti. Nakon \u0161to euforija zbog prolaska prijemnog ispita splasne, shvati\u0161 da je putovanje tek po\u010delo. Akademija na \u0160irokom Brijegu mi je upravo zbog svoje lokacije omogu\u0107ila u potpunosti se posvetiti radu jer jednostavno nisu postojali vanjski \u010dimbenici koji bi remetili kontinuitet. S druge strane, osje\u0107aj da bih u ve\u0107oj sredini imali lak\u0161i pristup \u017eeljenim informacijama i doga\u0111ajima rezultirao je, uvjetno re\u010deno, stvaranjem kompleksa ‘male sredine’ i nesvjesne potrebe za dokazivanjem, \u0161to je, usudim se re\u0107i, sve nas poticalo da izvu\u010demo maksimum iz sebe. To je kod mene rezultiralo stvaranjem radne navike koja je za jednog mladog umjetnika od iznimne va\u017enosti. Ne mislim da umjetni\u010dka djelatnost trebala imati svoje radno vrijeme, postoje dani kad ne ide sve po planu, kao i umjetni\u010dke krize, ali samo konstantan i uporan rad mo\u017ee stvoriti prave rezultate. Znanje ste\u010deno na Akademiji za mene je od iznimne va\u017enosti, ali njega je potrebno stalno nadogra\u0111ivati. Sli\u010dno je i s kristaliziranjem vlastitog likovnog izri\u010daja; to nikad nije gotova stvar, to je proces koji traje \u010ditavog \u017eivota. Svaki se umjetnik treba kloniti gotovih rje\u0161enja i upustiti se u intelektualne rizike. Tako da \u0161kolovanje na Akademiji smatram nezamjenjivim, iako mislim da ono najva\u017enije tek dolazi.<\/p>\n

Spomenuli ste pripremu za prijemni ispit. Vas je pripremao i podrobnije u svijet likovnosti uveo poznati bosanskohercegova\u010dki slikar, koji je kao i Vi Ljubu\u0161ak –\u00a0 pokojni Hamo Ibrulj?<\/strong>
– Hamo Ibrulj bio je jedna od klju\u010dnih li\u010dnosti u mojim likovnim po\u010decima. Kod njega sam se godinu dana spremala za prijemni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti, a prijateljstvo s njim se nastavilo kroz moje daljnje \u0161kolovanje sve do njegove smrti. Hamo je bio izvanredan primjer kako se umjetnost \u017eivi, u njegovom slu\u010daju uvijek s dozom romantizma, tako da je osim rje\u0161enja za formalne likovne probleme, na mene prenosio i svoju \u017eivotnu filozofiju. Svako sje\u0107anje na njega budi pozitivne emocije.<\/p>\n

Ovo ljeto imali ste svoju prvu samostalnu izlo\u017ebu aktova, u Dubrovniku. Mo\u017eete li re\u0107i ne\u0161to o samom izboru ove pomalo \u0161kakljive teme kao i o samoj izlo\u017ebi?<\/strong>
– Izlo\u017eba u caffe baru ‘Galeria’ u Dubrovniku nastala je u suradnji s Andrijom Seifriedom, u sklopu ciklusa ‘Mladi za mlade’, i to je moja prva samostalna izlo\u017eba. Zadani motiv bio je akt, \u0161to je zapravo jedna vrlo normalna akademizirana tema, no za mene je to predstavljalo izazov. Razmi\u0161ljaju\u0107i o seksualnosti u dana\u0161njem dru\u0161tvu, kao i o samom pojmu ‘akt’, odlu\u010dila sam prikazati samo klju\u010dne i to \u017eenske spolne organe. Samim time promatra\u010du je ponu\u0111eno ono o \u010demu i sam razmi\u0161lja, ali na jedan izravan i sirov na\u010din, bez la\u017enih kamufla\u017ea. Te \u017eene nemaju identiteta, one nisu ni senzualne ni seksipilne, njihova je seksualnost stavljena na poligon op\u0107e potro\u0161nje. Izlo\u017eeno je 17 radova i izlo\u017eba ostaje otvorena do o\u017eujka 2012. godine.<\/p>\n

Negdje pred Bo\u017ei\u0107 dogodila se i\u00a0 druga samostalna izlo\u017eba u Va\u0161em rodnom gradu Ljubu\u0161kom. Kakva je, po Va\u0161em mi\u0161ljenju, prihva\u0107enost ili neprihva\u0107enost moderne umjetnosti u maloj sredini, kako je publika shvatila mladu modernu umjetnicu?<\/strong>
– Na mojoj drugoj samostalnoj izlo\u017ebi, predstavljenoj u Gradskoj vije\u0107nici Ljubu\u0161ki u sklopu projekta ‘Napretkovi ljubu\u0161ki dani’, izlo\u017een je ciklus slika pod nazivom ‘Teleekrani’. Taj ciklus nastajao je u posljednjih godinu dana, na njemu sam zapravo i diplomirala i osim nekih likovnih problema koje sam rje\u0161avala, htjela sam preispitati polo\u017eaj suvremene umjetnosti u dru\u0161tvu te izazvati promatra\u010da. Naime, \u017eivimo u dru\u0161tvu koje ve\u0107inu svog radnog i rekreacijskog vremena provodi gledaju\u0107i u neku vrstu ekrana, a nasuprot tome za djela suvremene umjetnosti se mari kao za lanjski snijeg. Smatram da, kad bi se barem desetina vremena koje se provodi gledaju\u0107i u\u00a0 neki ekran provela kulturno se oboga\u0107uju\u0107i, da bi dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo bilo puno bolje. Zato sam pozvala promatra\u010da, ako ve\u0107 ima potrebu gledati u neku vrstu ekrana,\u00a0 za\u0161to ne bi gledao u sliku kao ekran likovnog izra\u017eavanja?
Umjetnost je uvijek bila odraz kolektivnog stupnja svijesti u odre\u0111enim vremensko-prostornim koordinatama unutar kojih ju je potrebno sagledavati. Ali \u017eelim odmah naglasiti da je prava umjetnost nadvremenska i nadprostorna usprkos tome \u0161to nastaje u odre\u0111enom vremenu i prostoru. Mislim da se problem \u0161to se ti\u010de prihva\u0107anja moderne umjetnosti stvorio ve\u0107 na po\u010detku XX. stolje\u0107a, s pojavom prve apstraktne slike. Tada likovni jezik postaje dostatan sam sebi i nema potrebu za prikazivanjem bilo \u010dega \u0161to se mo\u017ee prevesti lingvisti\u010dkim jezikom. Ali broj aktivnih govornika jednog jezika (koji se u\u010di od ro\u0111enja i savladava svakodnevnom uporabom) nije razmjeran broju govornika likovnog jezika i tu nastaje problem. Jezik \u201evisoke\u201c umjetnosti postaje nerazumljiv i ne\u010ditljiv \u0161iroj javnosti, a ljudima je u pravilu uvijek te\u0161ko prihvatiti ne\u0161to \u0161to ne razumiju. Tada se prezentacija i shva\u0107anje umjetnosti svede na uski krug umjetnika, kriti\u010dara i esteti\u010dara.
Problem u malim sredinama je jo\u0161 ve\u0107i, jer je zapravo lutrija ako u blizini imate ijednog likovnog kriti\u010dara. Tada se umjetnik nalazi razapet izme\u0111u apstraktne struke, koja redovito nije u blizini procijeniti kvalitetu rada, i malobrojne zainteresirane publike, koja ve\u0107inom ni\u0161ta ne razumije, a stvara javno mi\u0161ljenje. A to mi\u0161ljenje uvijek funkcionira po pravilu \u201cne znam \u0161to je dobro, ali znam \u0161to mi se svi\u0111a\u201c. No naravno u svemu tome se ne treba spu\u0161tati na razinu \u0161ire javnosti i vr\u0161iti korak u nazad, nego sustavnim radom obrazovati dru\u0161tvo. Ja sam, unato\u010d tome, u Ljubu\u0161kom imala jako pozitivna iskustva.

Va\u0161e vi\u0111enje umjetnosti na na\u0161im podru\u010djima?<\/strong>
– Umjetnost na na\u0161im podru\u010djima se nalazi u vrlo te\u0161koj situaciji. Evo, svjedoci smo nemilih doga\u0111aja kao \u0161to je zatvaranje Zemaljskog muzeja u Sarajevu i sli\u010dnih tendencija s ostalim kulturnim ustanovama. Ja sam svjesna da \u017eivim u dr\u017eavi u kojoj je jo\u0161 uvijek prevelik postotak nepismenih, u dr\u017eavi koja ima skoro polovicu nezaposlenih radno sposobnih osoba, koja se jo\u0161 uvijek bori s tranzicijskim problemima, u kojoj stanovni\u0161tvo uvjetno re\u010deno vodi borbu za opstanak. No umjetnost je uvijek u nekim kriznim razdobljima djelovala sve ja\u010de. Mislim da nije toliko problem u likovnoj produkciji, koliko u nepostojanju stru\u010dne likovne kritike.<\/p>\n

Crtam, dakle jesam
Planovi za budu\u0107nost?<\/strong>
– Mislim da je jako bitno imati cilj i svaki dan raditi na ostvarenju tog cilja. Ja sam odlu\u010dila da je umjetnost moj \u017eivotni poziv i svjesna sam da to zahtjeva puno \u017ertve i odricanja, ali sam po prirodi uporna. Ne razmi\u0161ljam pretjerano o dalekoj budu\u0107nosti, trenuta\u010dno radim na ciklusu crte\u017ea ‘Crtam dakle jesam’ u kojem se bavim preispitivanjem identiteta i polo\u017eaja samog umjetnika u suvremenom dru\u0161tvu. Crte\u017e se, na\u017ealost, u posljednje vrijeme sve \u010de\u0161\u0107e preska\u010de i zaobilazi, a on je osnova svake likovne umjetnosti. S druge strane, \u0161to je ono \u0161to \u010dini umjetnika umjetnikom i kakva je njegova interakcija s ostatkom dru\u0161tva? Ciklus bi trebao biti zavr\u0161en na prolje\u0107e.<\/p>\n

Andrea \u0160unji\u0107 | dnevni-list.ba<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"tamara_g_slika\"Tamara Grbavac je akademska slikarica mla\u0111e generacije iz Ljubu\u0161kog, a u svom rodnom gradu se nedavno predstavila svojom drugom samostalnom izlo\u017ebom simboli\u010dnog naziva \u201cTeleekrani\u201d te svojim modernim slikarskim pristupom izazvala pozitivne reakcije svojih sugra\u0111ana.<\/div>\n
\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":11585,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[1304,136,146,2104,8727,3500,1572,163,1197,2234,158,134,102,3269,7764,1314,1252,441],"class_list":["post-11586","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura","tag-izlozba","tag-kao","tag-koja","tag-likovnih","tag-likovnog","tag-mene","tag-mislim","tag-nije","tag-ono","tag-problem","tag-sam","tag-sto","tag-sve","tag-umjetnika","tag-umjetnost","tag-umjetnosti","tag-uvijek","tag-vrlo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11586","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11586"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11586\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}