Imao sam sre\u0107u roditi se i odrasti u neposrednoj blizini rijeke Trebi\u017eat, pritoke rijeke Neretve. Kontrast njene mirno\u0107e i neukrotivosti me fascinirao od najranijih dana. Uostalom to je rijeka koja tri puta uvire i izvire a svaki put mijenja i ime pa je tako poznata i kao troimena rijeka – Tihaljina, Mlade i Trebi\u017eat. U svome toku \u010dini neke od najljep\u0161ih kra\u0161kih prirodnih fenomena kao \u0161to je 28 metara visok vodopad Kravica. Zato s pravom mogu re\u0107i da je ova neobi\u010dna rijeka dobrim dijelom utjecala na moj \u017eivotni poziv, a to je upravo briga o o\u010duvanju i pro\u010di\u0161\u0107avanju voda.<\/p>\n
U okviru doktorske disertacije, koju sam izradio na zagreba\u010dkom Fakultetu kemijskog in\u017eenjerstva i tehnologije pod mentorstvom profesorice Cerjan-Stefanovi\u0107, bavio sam se problematikom pro\u010di\u0161\u0107avanja podzemnih voda isto\u010dne Hrvatske. Tamo, na\u017ealost, dio pu\u010danstva i danas konzumira vodu iz koje nije djelotvorno i u zadovoljavaju\u0107oj mjeri uklonjen otrovni arsen, ina\u010de prirodni sastojak tih podzemnih voda. Tako je naziv disertacije bio: \u00abSorpcija arsena iz podzemnih voda na modificirani prirodni zeolit\u00bb.<\/p>\n
Znamo da je voda jedan od osnovnih uvjeta \u017eivota. \u0160to je voda?<\/strong><\/p>\n Voda je oduvijek bila i uvijek \u0107e biti izvor \u017eivota. Najstariji poznati organizmi potje\u010du ba\u0161 iz vodenog okru\u017eja. Sve va\u017enije stare civilizacije razvile su se uz u\u0161\u0107a i obale velikih rijeka. Koli\u010dinski, voda je najva\u017eniji sastojak ljudskog tijela te \u010dini vi\u0161e od 65 % \u010dovjekove tjelesne mase, a nalazi se u stanicama i me\u0111ustani\u010dnim prostorima te u krvnoj plazmi. Voda u formi krvi, tjelesnih izlu\u010devina ili tkivnih teku\u0107ina cirkulira kroz tijelo prenose\u0107i prethodno otopljene hranjive tvari i metabolite, neophodne za \u017eivot tjelesnih stanica. Europskom poveljom o vodi iz 1968. godine, voda se definira kao op\u0107e nasljedno dobro, \u010diju vrijednost moraju svi poznavati, te s njom racionalno i bri\u017eno postupati.<\/p>\n Voda pokriva 71% zemljine povr\u0161ine, mo\u017ee li nestati vode?<\/strong><\/p>\n Zemlja za razliku od ostalih planeta sun\u010deva sustava obiluje vodom u teku\u0107em stanju. Vi\u0161e od dvije tre\u0107ine Zemljine povr\u0161ine \u010dini voda. Od te ogromne koli\u010dine vode, samo je ne\u0161to vi\u0161e od 2 % slatka voda, s tim da opet glavninu te slatke vode \u010dine ledenjaci. Mo\u017ee se re\u0107i da je oko 0,3 % od ukupne koli\u010dine vode upotrebljivo za pi\u0107e. Vode sigurno ne\u0107e nestati, ali su zalihe kvalitetne pitke vode sve manje zbog sve ve\u0107eg broja ljudi, one\u010di\u0161\u0107enja i klimatskih promjena. Realne prognoze ka\u017eu da \u0107e 2050. godine na Zemlji \u017eivjeti oko 10 milijardi stanovnika, a obnovljive zalihe slatkih voda koje iznose do 50.000 kubi\u010dnih kilometara godi\u0161nje, dostatne su za samo 9 milijardi ljudi. Ve\u0107 danas preko milijardu ljudi nema pristup kvalitetnoj pitkoj vodi, a dnevno zbog toga umire i do 22.000 ljudi. Prema tome, zasigurno su u pravu oni koji ka\u017eu kako \u0107e se nakon ratova za naftu voditi ratovi za vodu.<\/p>\n \u010cesto \u010dujemo kako se podi\u017ee razina vode zbog naglog zatopljenja koliki je to problem?<\/strong><\/p>\n Efekt staklenika s jedne strane osigurava \u017eivot na Zemlji jer stakleni\u010dki plinovi sorbiraju reflektirano sun\u010devo zra\u010denje i time odr\u017eavaju temperaturu takvom kakva je. Ina\u010de bi bila \u010dak 30 stupnjeva ni\u017ea. Problem je \u0161to se zadnjih sedamdesetak godina zbog naglog industrijskog razvoja u svijetu pove\u0107ala koncentacija uglji\u010dnog dioksida, \u010dime je efekt staklenika postao preizra\u017een pa se temperatura pove\u0107ava. Time dolazi do globalnog zatopljenja i topljenja ledenjaka koji su glavni rezervoar slatke vode na planetu. Paralelno s tim podi\u017eu se razine mora, dolazi do poplava, potresa, oluja i sli\u010dnih nepogoda koje poga\u0111aju glavninu svijeta. Negativan utjecaj globalnog zatopljenja na dostupnost pitke vode najvi\u0161e je izra\u017een u Aziji jer glavnina velikih rijeka \u010diju vodu tamo\u0161nje pu\u010danstvo koristi za pi\u0107e, potje\u010de od himalajskih ledenjaka koji se zagrijavaju i otapaju. Time dolazi u pitanje opskrba oko 1,3 milijarde ljudi pitkom vodom.<\/div>\n Koliko su Hrvatska i Bosna i Hercegovina bogate vodom?<\/strong><\/p>\n Hrvatska je iznimno bogata kvalitetnom pitkom vodom, iako toga \u010desto nismo niti svjesni. Prema UNESCO-u, Hrvatska je peta zemlja po koli\u010dini i dostupnosti pitke vode u Europi. Rezerve pitke vode su dvadeset puta ve\u0107e od godi\u0161nje potro\u0161nje. Sli\u010dna je situacija i s Bosnom i Hercegovinom, s tim da je zanemarivo mali dio ove zemlje geolo\u0161ki adekvatno ispitan, pa na temelju drugih pokazatelja postoje procjene kako je BiH bogatija izvori\u0161tima kvalitetne pitke vode od cijele srednje Europe. Problem kod obje zemlje je neravnomjerna raspore\u0111enost kvalitetne pitke vode, kao i niska priklju\u010denost pu\u010danstva na sustav javne odvodnje. Naime, kvalitetne vode imamo dovoljno, ali njeni izvori nisu neiscrpni. Ugro\u017eava ih ispu\u0161tanje ogromnih koli\u010dina otpadnih voda u prirodni recipijent. \u010cinjenica je da je u Hrvatskoj samo 40 % stanovni\u0161tva priklju\u010deno na sustav odvodnje, a jo\u0161 manji dio u sustav obrade otpadnih voda. Stanje u BiH je jo\u0161 i lo\u0161ije. Pored toga, na teritoriju Bosne i Hercegovine nalazi se trenutno nekoliko tisu\u0107a javnih odlagali\u0161ta otpada, i \u0161to je puno gore, vi\u0161e od deset tisu\u0107a divljih odlagali\u0161a otpada koji su realna opasnost za izvore pitke vode. Priklju\u010denost na javni sustav vodoopskrbe u obje zemlje je relativno zadovoljavaju\u0107a, u Hrvatskoj iznosi oko 75 % a u Bosni i Hercegovini ne\u0161to manja od 65 %. Prema tome, Bog nam je dao dovoljno pitke vode ali, na\u017ealost, svakodnevnim nemarom \u010dinimo sve da ugrozimo to bogatstvo! Procjenjuje se da se tijekom dvadesetog stolje\u0107a potro\u0161nja pitke vode pove\u0107ala dvostruko u odnosu na rast broja stanovnika na Zemlji, dok se isto tako smatra kako \u0107e se tijekom ovog stolje\u0107a potro\u0161nja vode pove\u0107ati preko 1000 %! Zato nije nerealno o\u010dekivati, kao \u0161to rekoh, kako \u0107e se uskoro ratovi voditi oko izvori\u0161ta pitke vode, kao \u0161to su se do sada vodili oko naftnih izvori\u0161ta. Na kraju krajeva, poznato je kako su se Izrael i Sirija ve\u0107 vi\u0161e puta sukobili oko voda rijeke Jordan, ili Turska i Irak oko voda Eufrata. Ako se vratimo na vodom bogatu Bosnu i Hercegovinu, \u010dije su usput re\u010deno, procijenjene zalihe pitke vode 15 puta ve\u0107e od ma\u0111arskih, rekao bih da je gotovo paradoksalno da je koli\u010dina vode koja se puni u doma\u0107im punionicama zanemariva u odnosu na koli\u010dinu uvezene vode. Ovdje bi posebice htio naglasiti sjeverni dio Bosne i Hercegovine odnosno Bosansku Posavinu, iz jednostavnog razloga. Naime, U Slavoniji je upravo aktualna pri\u010da oko izgradnje regionalnog vodoopskrbnog sustava \u201eIsto\u010dna Slavonija\u201c. Gradovi isto\u010dne Slavonije muku mu\u010de s preradom podzemnih voda do kvalitete vode za pi\u0107e zbog visokih koncentracija uglavnom \u017eeljeza, mangana, amonijaka i arsena. Nedavno su u Sikirevcima, mjestu uz samu granicu sa BiH, otkrivena ogromna le\u017ei\u0161ta pitke vode izuzetne kvalitete, koja u potpunosti zadovoljava odredbe Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi\u0107e. To zna\u010di da bi se mogla upotrebljavati bez ikakvog pro\u010di\u0161\u0107avanja, osim naravno preventivne dezinfekcije. Studije su pokazale kako bi se samo sa tog izvori\u0161ta dugoro\u010dno moglo crpiti i 2000 litara vode u sekundi! Gotovo sam siguran da bi se izradom precizne geolo\u0161ke karte podru\u010dja Bosanske Posavine, i na tom terenu mogli na\u0107i bogati izvori kvalitetne podzemne vode. Iako sam svjestan problema s kojima se susre\u0107u povratnici u Posavinu, htio bih da ovo bude jedna pozitivna poruka ljudima tog kraja. Prije nego se odlu\u010de na prodaju svoje djedovine i trajni odlazak ili ostanak u, mo\u017eda na prvi pogled mjesta gdje se lak\u0161e \u017eivi, neka dobro promisle o vrijednostima koje se kriju u utrobi bogate posavske regije. Prije ili kasnije, takva \u0107e podru\u010dja postati oaze prirodnih bogatstava kao \u0161to su bila i prije ovog nesretnog rata.<\/p>\n Koji su va\u0161i osobni profesionalni izazovi u bavljenju vodama?<\/strong><\/p>\n U profesionalnom pogledu se doista smatram sretnim \u010dovjekom jer sam imao priliku svoje poslijediplomsko obrazovanje usko povezati s industrijskom primjenom. Naime, ve\u0107 skoro pet godina radim u tvrtci Vodotehnika d.d. kao voditelj projekata kemijske tehnologije. Rije\u010d je o jednoj od najve\u0107ih hrvatskih tvrtki koja se specijalizirala za problematiku tretmana voda, kako pitkih tako i otpadnih. Zahvaljuju\u0107i direktoru \u0160imunu Lu\u0161i\u0107u, koji prepoznaje vrijednost novih tehnologija te njihov utjecaj na unaprije\u0111enje poslovanja, mi in\u017eenjeri imamo dosta prostora za implementaciju novih ideja i projekata. U mojem segmentu kemijsko-in\u017eenjerskog posla, to je iznimno bitno zbog mogu\u0107nosti konkretne i prakti\u010dne primjene novih tehnologija obrade voda. Svjetski dan voda obilje\u017eava se 22. o\u017eujka, a progla\u0161en je od strane Ujedinjenih naroda upravo kako bi se naglasila neprocjenjivost tog prirodnog bogatstva, te kako bi se ljudi senzibilizirali oko pitanja potrebe o\u010duvanja i permanentne ugro\u017eenosti voda. Primarni zadatak u segmentu o\u010duvanja voda bio bi podizanje svijesti pu\u010danstva kako voda nije na\u0161e vlasni\u0161tvo, nego naslje\u0111e koje treba o\u010duvati i za\u0161tititi. U Hrvatskoj te naro\u010dito u Bosni i Hercegovini, treba naglasak staviti na izgradnju sustava javne odvodnje i pro\u010di\u0161\u0107avanja otpadnih voda, te smanjenju gubitaka zahva\u0107enih koli\u010dina vode u sustavu javne vodoopskrbe. Ve\u0107 sam prije spomenuo i probleme divljeg odlaganja otpada i s druge strane neshvatljivo malog iskori\u0161tenja vode kao prirodnog bogatstva. Mi\u0161ljenja sam da za trenuta\u010dno relativno slabo iskori\u0161tenje vode kao prirodnog bogatstva u BiH, ne postoje realni razlozi, posebno ako uzmemo u obzir \u010dinjenicu da bi dugoro\u010dno i s ekonomske strane bilo prihvatljivo razviti komercijalne djelatnosti u ovom segmentu, ali sve u skladu s na\u010delima odr\u017eivog razvoja gospodarenja vodama. Prije svega toga moramo razviti svijest o bogatstvu koje imamo pa \u0107emo biti odgovorniji i u njegovu kori\u0161tenju. Tako\u0111er govori o opasnostima da svijet ostane bez pitke vode, \u0161to bi, kako ka\u017ee, moglo rezultirati ratovima. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1159","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1159"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1159\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![](\"http:\/\/ljubuski.info\/img\/big\/mario_siljeg.jpg\")
dr.sc. Mario \u0160iljeg<\/span><\/p>\n
Ka\u017ee se da \u0107e oni koji posjeduju izvore vode biti bogati. Spominje se da je na\u0161a Posavina posebno bogata vodom, mo\u017eemo li se nadati da \u0107e se jednom voda crpiti u Posavini kao \u0161to se sada crpi nafta u nekim drugim dijelovima svijeta?<\/strong><\/p>\n
Kad se obilje\u017eava svjetski dan voda i koji bi po va\u0161em mi\u0161ljenju bili primarni zadaci u njihovu o\u010duvanju?<\/strong><\/p>\n
Razgovarao: fra Iko Skoko, Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"![\"mario_siljeg\"](\"images\/stories\/novo\/mario_siljeg.jpg\")
Donosimo razgovor iz Ve\u010dernjeg lista BiH s dr.sc. Mariom \u0160iljegom, porijeklom iz Va\u0161arovi\u0107a kod Ljubu\u0161kog.\u00a0\u00a0
Dr. sc. Mario \u0160iljeg<\/strong>, jedan od vode\u0107ih hrvatskih stru\u010dnjaka za vode, govori o zna\u010daju vode, izvorima pitke vode u Bosni i Hercegovini, posebice u Bosanskoj Posavini za koju ka\u017ee da \u0107e postati oaza prirodnih bogatstava kao \u0161to je i bila prije ovoga nesretnog rata.<\/p>\n