![](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/skola.jpg\")
<\/p>\n![\"brljica_skola\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/novo_jesen_brljica_skola.gif\")
Prva \u0161kola na prostoru dana\u0161nje op\u0107ine Ljubu\u0161ki, otvorena je 1867. godine na Humcu. Je li netko iz Brljice poha\u0111ao tu \u0161kolu nije poznato ali malo je vjerovati da je. Austro-Ugarska ve\u0107 1880. godine otvara osnovnu pu\u010dku \u0161kolu u Veljacima, koju su poha\u0111ala i neka djeca iz Brljice (fra Jerko, vjerovatno i fra Joakim, mada u biografiji pi\u0161e \u201eu mjestu\u201c \u0161to nije to\u010dno). <\/p>\nNedugo za tim 1902. godine otvara se osnovna pu\u010dka \u0161kola u Vitini, kada se i \u0161irom otvaraju vrata i za brlji\u010dku djecu da mogu poha\u0111ati \u0161kolu. Za onda\u0161nje prilike to je bilo \u201ena ku\u0107nom pragu\u201c za brlji\u010dku djecu, jer je i najudaljenijima, bilo ne\u0161to malo vi\u0161e od \u010detiri kilometra. U \u0161kolu su upisivana mahom mu\u0161ka djeca ali od upisanih malo je zavr\u0161avalo osnovnu \u0161kolu. Ve\u0107ina je napu\u0161tala poslije drugog razreda, jer bi tada ve\u0107 malo oja\u010dali i mogli bi privre\u0111ivati u ku\u0107i, a ve\u0107 su nau\u010dili \u010ditati i pisati. To je bila \u010detverogodi\u0161nja \u0161kola i bila je smje\u0161tena u Ani\u0107a ku\u0107i (danas ku\u0107a Mije Borasa) a tu je bila sve do izgradnje dana\u0161nje \u0161kole poslije zemljotresa 1962. god. Poslije zavr\u0161ene osnovne \u0161kole u Vitini, trebalo je i\u0107i u \u0160iroki Brig ili negdje dalje na \u0161kolovanje. Svakako to je iziskivalo velike materijalne tro\u0161kove, koje je na\u0161 brlji\u010dki doma\u0107in te\u0161ko mogao priskrbiti. Unato\u010d tome, rat zati\u010de osmoro brlji\u010dana na \u0161kolovanju izvan Vitine.<\/p>\n
Pred kraj rata 1944\/ 45, djeca iz Brljice bila su odre\u0111ena da idu u Borajnu u \u0161kolu jer se u vitinsku \u0161kolu bila uselila vojska (\u0161kola je bila u Ili\u010di\u0107a ku\u0107i, a u\u010ditelj je bio Martin Bagari\u0107 iz Duvna). Ubrzo poslije toga prelaze u Vitinu.<\/p>\n
Kao i u mnogim selima tako je i u Brljici bilo puno nepismenog mladog svijeta poslije rata, pa se osnivaju po zaselcima \u201eanalfabetski te\u010dajevi\u201c opismenjavanja. Obveza je bila za sve one koji su prerasli \u0161koju da poha\u0111aju taj te\u010daj. Takav jedan te\u010daj proveden je i u Brljici u ku\u0107i Ante Babi\u0107a. Uve\u010der bi dolazio neki Sveto u\u010ditelj iz Vitine i vodio nastavu. Ante je podu\u010davao osnovne ra\u010dunske radnje, tim polaznicima.<\/p>\n
Po\u010detkom pedesetih godina otvaraju se \u010detvorogodi\u0161nje osnovne \u0161kole i po zaselcima zbog prenatrpanosri \u0161kole u Vitini pa je tako otvorena \u0161kola i u Maji\u0107 Mali \u0161kolske 1951\/52. godine. Bilo je to u Tali\u0107a (Stipana Maji\u0107a) ku\u0107i i tu su i\u0161la djeca iz Brljice, Uljevine, Gavran Male, Ogradice, Maji\u0107 Male, Dolaca i Varo\u0161a. Prvu godinu u\u010ditelj je bio Mate Boras Kabari\u0107- Kordu\u0161in, ali on je idu\u0107e godine bio premje\u0161ten pa dolazi mlada u\u010diteljica iz Ljubu\u0161kog Emina Mesihovi\u0107. Slijede\u0107e godine otvara se \u0161kola i u Gavran Mali u ku\u0107i Joze Gavrana, pa djeca iz Uljevine i Gavrana prelaze tamo. \u0160kola u Tali\u0107a ku\u0107i bila je samo dvije godine, pa poslije seli u Antini\u010dinu (Anice Maji\u0107) ku\u0107u gdje ostaje dugo sve do ukinu\u0107a. \u0160kole u Maji\u0107a ku\u0107ama, bile su, jedna pove\u0107a prostorija, u kojoj se nastava odvijala u dvije smjene, tako da su prvi i tre\u0107i razred i\u0161li skupa a drugi i \u010detvrti isto skupa. U prizemlju je bila jedna soba za u\u010diteljicu, u kojoj je ona stanovala.<\/p>\n
<\/p>\n
Na kraju \u0161kolske godine, za prva tri razreda, dobivao se komadi\u0107 papira formata A-5 u boji na kome je pisao uspjeh u\u010denika za tu \u0161kolsku godinu, \u010detvrti razred je dobivao svjedod\u017ebu. Boja papira je ovisila od uspjeha, odlika\u0161i su dobivali crvenu, vrlodobri plavu, dobri zelenu, dovoljni \u017eutu , a oni koji su \u201epropali\u201c dobivali su bijelu.<\/p>\n
U Klobuku je osmogodi\u0161nja \u0161kola po\u010dela s radom \u0161k. 1953\/54. god., te iste godine pre\u0161lo se na novi na\u010din \u0161kolovanja, osmogodi\u0161nje osnovno obrazovanje, ukinute su ni\u017ee realne gimnazije. Iste godine po\u010dela je s radom i realna gimnazija u Ljubu\u0161kom. Tada brlji\u010dki u\u010denici iz Ljubu\u0161ke \u0161kole prelaze u Klobuk.<\/p>\n
Osmogodi\u0161nja \u0161kola u Vitini po\u010dela je s radom \u0161k. 1955\/56. god., mada je ve\u0107 tri godine ranije po\u010deo raditi peti razred, ali to nije bilo dobro organizirano pa se ne\u0161to naknadno moralo polagati ako se htjelo nastaviti u Klobuku ili Ljubu\u0161kom. Bilo je veliki trzavica oko po\u010detka rada te \u0161kole jer se pobunilo pu\u010danstvo, \u010dinjenicom da u Vitini nema \u0161kole, a u Klobuku ima. \u010cak su i u\u010denici bili uklju\u010deni u te aktivnosti, njih nekoliko stotina upisanih u Klobuk, odbili su prisustvovati nastavi nego su pje\u0161ke krenuli iz Klobuka u Vitinu. Nastava se odvijala u Ani\u0107a ku\u0107i i u Blagajni, tek naredne godine na Blagajni se podi\u017ee kat i tu se izvodi nastava od petog do osmog razreda.<\/p>\n
U Ljubu\u0161kom se otvara ni\u017ea realna gimnazija 27. XII. 1945. god., a vi\u0161a realna gimnazija \u0161k. 1953\/54. god. pa brlji\u010dani mogu od tada poha\u0111ati gimnaziju, tako tek 1957. god. imamo prve srednjo\u0161kolce \u0161kolovane na tertoriji ljubu\u0161ke op\u0107ine. Za sva ostala zanimanja trebalo je po\u0107i, dalje od ku\u0107e, u najmanju ruku do Mostara.<\/p>\n
Negdje do pred sam kraj pedesetih godina u\u010denici su bili uniformirani, ali i dalje nije bilo \u201ezabranjeno\u201c dolaziti bos u \u0161kolu (vidi sliku). U\u010denice su nosile kecelje i kapu francuzicu na kojoj je bio \u017euti metalni rimski broj razreda koji poha\u0111a, a u\u010denici su nosili kute i kapu na kojoj je isto bio broj razreda. Mu\u0161ka kapa je najvi\u0161e sli\u010dila \u201e\u0161apki\u201c koju su nosili oficiri i milicija, s prijeda ure\u0161ena iznad \u0161iljta \u017eutim petopletom od \u201ezeja\u201c tako se tada zvao. Ne samo da su u\u010denici bili uniformirani, nego se i \u0161i\u0161alo po zapovijedi, obi\u010dno bi to bilo na po\u010detku \u0161k.god. i u prolje\u0107e. U ni\u017eim razredima to bi odre\u0111ivao u\u010ditelj, a u vi\u0161im bi se \u010ditala oglasna knjiga, do kada svi u\u010denici trebaju biti o\u0161i\u0161ani, oglasnu knjigu je potpisivao direktor s obveznim zavr\u0161etkom \u201esmrt fa\u0161izmu sloboda narodu\u201c<\/p>\n
Nastava se zavr\u0161avala tako da bi svi u\u010denici ustali i stali mirno a naprijed bi izi\u0161ao jedan koga bi odabrao u\u010ditelj i okrenut prema ostalim sa \u0161akom na slijepo\u010dnici viknuo \u201eza domovinu s Titom\u201c a svi bi u jedan glas \u201enaprijed\u201c. Ako ne bi bilo jako ovo\u201cnaprijed\u201c, ili nisu svi rekli u jedan glas, radnja se znala i ponavljati. Ku\u0107i se odlazilo u dvoredu s tim da se moralo dr\u017eati za ruke, o \u010demu je brigu vodio, ko je za to bio zadu\u017een od strane u\u010ditelja. Neposlu\u0161ni u tom redu sutra su prijavljivani u\u010ditelju i ka\u017enjavani su.<\/p>\n
Prva \u0161kola na prostoru dana\u0161nje op\u0107ine Ljubu\u0161ki, otvorena je 1867. godine na Humcu. Je li netko iz Brljice poha\u0111ao tu \u0161kolu nije poznato ali malo je vjerovati da je. Austro-Ugarska ve\u0107 1880. godine otvara osnovnu pu\u010dku \u0161kolu u Veljacima, koju su poha\u0111ala i neka djeca iz Brljice (fra Jerko, vjerovatno i fra Joakim, mada u biografiji pi\u0161e <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":11611,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[1467,163,2247,311,910,8783,287,314,5980,185,820,8784,3033],"class_list":["post-11613","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti","tag-kuci","tag-nije","tag-poslije","tag-razred","tag-razreda","tag-sk","tag-skola","tag-skole","tag-skolu","tag-tako","tag-ucenici","tag-ucitelj","tag-vitini"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11613","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11613"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11613\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11611"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11613"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11613"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11613"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}