{"id":11664,"date":"2012-02-01T06:13:39","date_gmt":"2012-02-01T05:13:39","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/02\/01\/nakon-ulaska-u-eu-hrvatske-tvrtke-sele-u-bih\/"},"modified":"2012-02-01T06:13:39","modified_gmt":"2012-02-01T05:13:39","slug":"nakon-ulaska-u-eu-hrvatske-tvrtke-sele-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/nakon-ulaska-u-eu-hrvatske-tvrtke-sele-u-bih\/","title":{"rendered":"Nakon ulaska u EU hrvatske tvrtke sele u BiH"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-11663\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"kupujmo_hr\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/novo_jesen_kupujmo_hr.gif\" height=\"113\" width=\"150\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/novo_jesen_kupujmo_hr.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/novo_jesen_kupujmo_hr-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Iako su de\u017eurni hercegbosanski katastrofi\u010dari predvi\u0111ali odseljavanje Hrvata iz BIH nakon ulaska RH u EU ve\u0107 je na vidiku suprotan proces. Iz RH u BIH ne\u0107e doseljavati samo Hrvati koji \u0107e tamo ostati bez posla, nego cijele hrvatske tvrtke koje \u0107e na taj na\u010din zadr\u017eati poslovanje u zemljama CEFTE&#8230;    <\/p>\n<p>Ulazak u EU i bescarinski uvjeti ne\u0107e puno pomo\u0107i izvozu hrvatskih proizvoda budu\u0107i su oni u europskim zemljama nepoznati. S druge strane, izlazak iz CEFTE-e donijet \u0107e dodatne tro\u0161kove jer se najvi\u0161e izvozi upravo u te zemlje. Stoga mnogi proizvo\u0111a\u010di razmi\u0161ljaju o preseljenju tvornica u BiH i Srbiju<\/p>\n<p>Zbog crnih predvi\u0111anja kako bi ulazak Hrvatske u EU te izlazak iz CEFTA-e mogao desetkovati doma\u0107u proizvodnju i izvoz, \u0161to bi proizvo\u0111a\u010de moglo natjerati i na preseljenje tvornica u BiH i Srbiju, predstavnici najve\u0107ih prehrambenih tvrtki odlu\u010dili su u preostalih godinu i pol zbiti redove.<br \/><strong><br \/>&#8220;No name&#8221; u EU<\/strong><\/p>\n<p>Kra\u0161, Agrokor, Adris, Podravka, Franck, Vindija, Zve\u010devo, Dukat, Badel 1862, Gavrilovi\u0107, Pivac, Atlantic, Granolio te HGK u petak su tako pokrenuli inicijativu za \u0161to sna\u017enijom i konkretnijom suradnjom doma\u0107ih gospodarstvenika s Vladom i resornim ministarstvima kako bi im se omogu\u0107ili \u0161to kvalitetniji uvjeti za daljnji razvoj poslovanja, kako na doma\u0107em, tako i na inozemnom tr\u017ei\u0161tu. Nije, naime, tajna da su proizvodi hrvatskih proizvo\u0111a\u010da prakti\u010dno &#8220;no name&#8221; na europskom tr\u017ei\u0161tu i \u2013 makar ono imalo i 500 milijuna potro\u0161a\u010da \u2013 ne\u0107e biti konkurentni ni u bescarinskim uvjetima nakon punopravnog pridru\u017eivanja EU. \u010cak i sada kad na njih imamo carinu od 15 do 18 posto, iz EU godi\u0161nje uvozimo 80 posto konditorskih proizvoda (54.000 tona godi\u0161nje), a kad se 1. srpnja 2013. carina ukine, samo \u0107e uvoz \u010dokolade, keksa&#8230; iz Europe dodatno porasti za 10 do 15.000 tona. S druge strane, od oko 50 posto ukupne proizvodnje ili 30.000 tona proizvoda koje hrvatski konditori izvezu, 80 posto zavr\u0161i na tr\u017ei\u0161tu CEFTA-e od 25 milijuna potro\u0161a\u010da, bescarinski ili s vrlo niskim carinama, da bi se ulaskom u EU dogovoreni kontingenti za tr\u017ei\u0161ta CEFTA-e prenijeli na sve europske proizvo\u0111a\u010de, a sve ostalo bit \u0107e izlo\u017eeno carinskoj za\u0161titi. No, iako je konditorska industrija, na \u010delu s interesnim udru\u017eenjem Kondinom te Kra\u0161em, s time ve\u0107 upoznala biv\u0161u Vladu uz upozorenje kako \u0107e im u tim uvjetima izvoz realno pasti do 30 posto, a njihov se broj prepoloviti, \u0161to \u0107e one koji imaju proizvodnju u zemljama u regiji natjerati i na preseljenje te ga\u0161enje radnih mjesta u Hrvatskoj, dr\u017eava dosad nije reagirala. A vremena je sve manje, napominju proizvo\u0111a\u010di, isti\u010du\u0107i da Hrvatskoj hitno treba strategija kojom se doma\u0107im tvrtkama, optere\u0107enima vi\u0161om cijenom \u201cinputa\u201d, uskoro i vi\u0161im PDV-om te poslovi\u010dnim nepla\u0107anjem, ne\u0107e zaklju\u010dati vrata na vlastitu tr\u017ei\u0161tu te otvoriti vrata za nove globalne marke koje \u0107e u Hrvatskoj biti sve jeftinije, a priznati hrvatski brendovi na tr\u017ei\u0161tima CEFTA-e, mlije\u010dni proizvodi, meso, cigarete, slatki\u0161i&#8230;, sve skuplji.<\/p>\n<p><strong>10 mil. eura tro\u0161kova<\/strong><\/p>\n<p>BiH je nakon Italije i Austrije najva\u017enije hrvatsko izvozno tr\u017ei\u0161te, na kojemu smo u 2010. prodali robe za vi\u0161e od milijardu eura, a kako \u010dini \u010dak tre\u0107inu doma\u0107eg izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, nesumnjivo je da \u0107e upravo taj sektor biti najte\u017ee pogo\u0111en ulaskom u EU. Kra\u0161 je jo\u0161 2003. pod svoje okrilje vratio tvornicu keksa Mira iz Prijedora, a Franck ve\u0107 pro\u0161irio pogon u Grudama. Sli\u010dno razmi\u0161ljaju i u TDR-u, \u010dije su cigarete tre\u0107i hrvatski izvozni proizvod u zemlje CEFTA-e i prvi u sektoru poljoprivrede i prehrane. U trenutku ulaska u EU bit \u0107e im, doznajemo, trostruko skuplje izvoziti u Srbiju, u Makedoniju dvostruko, u BiH \u0107e umjesto nulte carine imati 15% davanja \u2013 ukupno 10 milijuna eura novih tro\u0161kova&#8230; \u010ceka se potez Vlade.<br \/><strong><br \/>Subvencionirani izvoz, manje carine u SSP-u, ograni\u010dene mar\u017ee i rabati&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>EU je potpuno neva\u017eno ho\u0107e li na\u0161i proizvo\u0111a\u010di prestati proizvoditi, ali smo mi \u017eivotno zainteresirani da opstanemo, ka\u017ee Stipan Bili\u0107, direktor Kondina, koji isti\u010de da, primjerice, u konditorskoj industriji EU hrvatski konditori po broju zaposlenih imaju udjel od 1,9% (4700 radnika), u proizvodnji 0,6% (60.000 tona), a u vrijednosti proizvodnje 0,4% (200 mil. eura). Pitanje je sad, dodaje, \u0161to je dr\u017eavni interes \u2013 da poti\u010de doma\u0107u proizvodnju potrebnim mjerama ili \u0107e poticati iseljenje proizvodnje.<\/p>\n<p>Proizvo\u0111a\u010di tako me\u0111u mjerama koje bi se mogle uvesti predla\u017eu subvencionirani izvoz na tre\u0107a tr\u017ei\u0161ta, \u0161to je i praksa EU koju je RH ve\u0107 osjetila po pitanju sireva i sl., lobiranje u Bruxellesu da se sa Srbijom i BiH smanje carine u SSP-u, kao \u0161to se to tra\u017eilo od RH u zadnja dva pro\u0161irenja EU&#8230; Bili\u0107 predla\u017ee i da cijene doma\u0107ih sirovina ne budu skuplje od burzovnih, da se trgovini osigura kapital za pla\u0107anja sukladno koeficijentima obrtaja gotovih roba, zabrani uvoz roba kojima je preostala tre\u0107ina roka trajanja, da se propi\u0161e da su nezakonita sva davanja trgovini koja prelaze 3% maloprodajne cijene te da se uvede obvezno isticanje nabavne cijene, PDV-a, mar\u017ee i rabata.<\/div>\n<p> <\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><strong><span style=\"font-size: 8pt;\"> Jolanda Rak \u0160ajn, Ve\u010dernji list | poskok.info<\/span><br \/><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-11663\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"kupujmo_hr\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/novo_jesen_kupujmo_hr.gif\" height=\"113\" width=\"150\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/novo_jesen_kupujmo_hr.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/novo_jesen_kupujmo_hr-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Iako su de\u017eurni hercegbosanski katastrofi\u010dari predvi\u0111ali odseljavanje Hrvata iz BIH nakon ulaska RH u EU ve\u0107 je na vidiku suprotan proces. Iz RH u BIH ne\u0107e doseljavati samo Hrvati koji \u0107e tamo ostati bez posla, nego cijele hrvatske tvrtke koje \u0107e na taj na\u010din zadr\u017eati poslovanje u zemljama CEFTE&#8230;  <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":11663,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[5399,127,52,92,1394,904,711,3991,134,102,3510,1687,1019],"class_list":["post-11664","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo","tag-izvoz","tag-kako","tag-koje","tag-nakon","tag-nece","tag-posto","tag-proizvoda","tag-proizvodaci","tag-sto","tag-sve","tag-tona","tag-trzistu","tag-vec"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11664","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11664"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11664\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11663"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11664"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11664"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11664"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}