{"id":11840,"date":"2012-02-13T07:44:53","date_gmt":"2012-02-13T06:44:53","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/02\/13\/vratiti-dostojanstvo-uciteljima-i-nastavnicima\/"},"modified":"2012-02-13T07:44:53","modified_gmt":"2012-02-13T06:44:53","slug":"vratiti-dostojanstvo-uciteljima-i-nastavnicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/vratiti-dostojanstvo-uciteljima-i-nastavnicima\/","title":{"rendered":"Vratiti dostojanstvo u\u010diteljima i nastavnicima"},"content":{"rendered":"
\"skoko_bozo\"Ugledni hrvatski komunikolog dr.sc. Bo\u017eo Skoko, koji je kao student dobio dvije Rektorove nagrade, za \u0160kolske novine govori o tome koliko su mu ta priznanja zna\u010dila u kasnijem razvoju znanstvene karijere.
– Dakako da su te nagrade bile poticajne za mene kao studenta a motiviraju\u0107e i za kasniji znanstveni rad. Jednu sam dobio za rad o razvoju katoli\u010dkog tiska u Hrvatskoj iz povijesti novinarstva. Naime, kao student druge godine studija novinarstva istra\u017eivao sam\u00a0 mjesecima po arhivima i prikupljao informacije od \u017eivu\u0107ih aktera, shva\u0107ajuju\u0107i da je to bio jedan prili\u010dno zanemareni a iznimno va\u017ean dio povijesti hrvatskog novinarstva. Drugu nagradu sam dobio za rad iz me\u0111unarodnih odnosa. Konkretno sam se bavio polo\u017eajem ameri\u010dkih Hrvata u ameri\u010dkom dru\u0161tvu i njihovom ulogom u odnosu SAD-a prema Hrvatskoj. Otkrio sam sjajne stvari istra\u017euju\u0107i taj zanimljivi dio hrvatske povijesti. Ujedno bila je to mala zahvala ameri\u010dkim Hrvatima, \u010diji sam bio stipendist tijekom studija, preko tamo\u0161nje vode\u0107e hrvatsko-ameri\u010dke zaklade za stipendiranje nadarenih studenata u domovini \u2013 Croatian Scholarship Fund iz Kalifornije. Lijepo je kad rektor prepozna i nagradi znanstvena nastojanja jednog studenta. Tada sam shvatio, da me pored novinarskog posla privla\u010di i znanost, koja nu\u017eno ne mora biti dosadna, ve\u0107 kreativna i zanimljiva. Zato sam joj se i vratio nakon pet godina provedenih na Hrvatskoj televiziji.

Va\u0161e u\u017ee podru\u010dje djelovanja su odnosi s javon\u0161\u0107u i strate\u0161ko komuniciranje. Koliko su ta dva vida komunikacije kod nas razvijena?<\/strong><\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0 Tradicija odnosa s javno\u0161\u0107u u Hrvatskoj prili\u010dno je skromna. Korijene razvoja mo\u017eemo prona\u0107i tek u \u0161ezdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a. PR je u politiku na na\u0161im prostorima u\u0161ao tek 1990. godine, kad je pri Vladi Republike Hrvatske utemeljen Ured za informiranje, koji je bio prete\u010da dana\u0161njih ureda za odnose s javno\u0161\u0107u i glasnogovornika u svim hrvatskim ministarstvima i vladinim institucijama. Profesija stru\u010dnjaka za odnose s javno\u0161\u0107u u Hrvatskoj ozbiljnije je po\u010dela za\u017eivljavati tek zavr\u0161etkom Domovinskog rata i ja\u010danjem tr\u017ei\u0161nog gospodarstva u zemlji. Prve profesionalne agencije za odnose s javno\u0161\u0107u utemeljene su krajem devedesetih godina. Me\u0111utim, zbog naglog razvoja tr\u017ei\u0161ta i pojave inozemne konkurencije, ja\u010danja uloge javnog mi\u0161ljenja, medija i uop\u0107e va\u017enosti komuniciranja, ta profesija do\u017eivljava istinski procvat od 2000. godine. Danas uvelike slijede zapadne standarde a na na\u0161em fakultetu ve\u0107 imamo i specijalisti\u010dki poslijediplomski studij iz odnosa s javno\u0161\u0107a, kojeg odnedavno vodim. <\/p>\n

Medijska situacija i cjelokupni medijski prostor u Hrvatskoj nisu ba\u0161 blistavi. I nova ministrica kulture o tome je ne\u0161to govorila i najvila kao nu\u017enost novi paket medijskih zakona. <\/strong><\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0 Novinarska profesija u Hrvatskoj nalazi se u svojevrsnoj krizi te je imid\u017e hrvatskih novinara poljuljan, \u0161to je povezano s padom kredibiliteta hrvatskih medija a time i njihovih naklada, odnosno gledanosti, slu\u0161anosti i \u010ditanosti. Uzrok tome zasigurno je nesnala\u017eenje medija, ali i profesionalnih organizacija u izazovima koje je donijela najprije dru\u0161tvena tranzicija u Hrvatskoj, tijekom raspada komunisti\u010dkog sustava, rata i nestabilne demokracije, a potom njihova komercijalizacija i utrka za zaradom, koje su pak usporile globalna kriza i recesija. Preduvjeti za izlazak iz krize i vra\u0107anje digniteta i utjecaja novinarstvu su: bolja obrazovanost i pismenost novinara; pridr\u017eavanje profesionalnih i eti\u010dkih standarda; izbjegavanje manipulacija i senzacionalizma; ve\u0107a objektivnost u izvje\u0161tavanju; objavljivanje provjerenih, istinitih, uravnote\u017eenih, zanimljivih i korisnih informacija; manji utjecaj interesnih skupina, vlasnika i politike; produkcija kvalitetnijih i dru\u0161tveno korisnijih sadr\u017eaja te vi\u0161e dobrih i optimisti\u010dnih vijesti. Naime, samo profesionalni, zdravi i dru\u0161tveno odgovorni mediji mogu razvijati i promicati vrednote te informirati, obrazovati i zabavljati te \u010duvati nacionalni identitet i prenositi kulturno naslje\u0111e. Zakonska regulativa tu mo\u017ee uvelike pomo\u0107i ali ni\u0161ta ne\u0107e vrijediti ako zakone ne\u0107emo po\u0161tovati i provoditi.

Ni stanje u obrazovanju nije zadovoljavaju\u0107e. Mo\u017ee li nova vlast promijeniti ne\u0161to nabolje?
<\/strong>
–\u00a0\u00a0\u00a0 Bojim se da ni ova vlast nije shvatila va\u017enost obrazovanja ili nam jo\u0161 nije otkrila svoje adute i vi\u0111enja. Mo\u017eda \u0107e to nekome zvu\u010dati kao floskula ali nema gospodarskog napretka, nema uzleta dr\u017eave i boljeg pozicioniranja u Europi bez obrazovanih ljudi. S osam ili deset posto visokoobrazovanih stanovnika nismo ba\u0161 pretjerano konkurentni. Znanje daje prednost na globalnom tr\u017ei\u0161tu. Moramo vratiti dignitet svima koji rade u obrazovnom sustavu \u2013 od u\u010ditelja, preko nastavnika do profesora. Kad oni budu zadovoljni svojim statusom i financijski motiviraniji za rad te kad budu u\u017eivali bolji status u dru\u0161tvu, nego primjerice politi\u010dari ili tzv. celebrityji znat \u0107emo da smo na dobrom putu.

Bili ste i gost na ameri\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima. \u0160to je to \u0161to Vam je tamo imponiralo i \u0161to biste rado utkali u hrvatski obrazovni sustav?
<\/strong>
–\u00a0\u00a0\u00a0 Fascinirao me status koji obrazovne institucije i oni koji rade u njima imaju u tamo\u0161njem dru\u0161tvu, ali i odnos u\u010denika i studenata prema tim institucijama. Mo\u017eda se kod nas u\u010di vi\u0161e, a ondje je znanje fokusiranije i pragmati\u010dnije usmjereno. Kvaliteta, bogatstvo programa i studija te uvjeti rada su ne\u0161to \u0161to bi nam trebao biti uzor.\u00a0 \u00a0<\/p>\n

Bavite se i imid\u017eom Hrvatske. Kakav je on i imamo li ga?<\/strong><\/p>\n

– Hrvatska ima sve bolji imid\u017e u svijetu, odnosno sve je poznatija. Dodu\u0161e, Hrvatska je poznatija u onim dr\u017eavama iz kojih nam dolazi ve\u0107i broj turista, te u susjednim zemljama. U nekim dijelovima Europe, pa \u010dak i u velikim europskim zemljama, Hrvatska je jo\u0161 prili\u010dna nepoznanica, ili ju ljudi percipiraju prili\u010dno jednozna\u010dno. Neki su za nju \u010duli po prirodnim ljepotama, neki po ratu ili Balkanu, a neki pak kao novoj \u010dlanici EU. \u010cak i u Srbiji, s kojom jo\u0161 imamo puno otvorenih pitanja, ljudi percipiraju Hrvatsku kao lijepu i kulturnu zemlju a u svim ostalim dr\u017eavama je percipirana kao najnaprednija dr\u017eava biv\u0161e Jugoslavije. No, kako se udaljavamo od na\u0161ih granica tako pada i prepoznatljivost Hrvatske. Sada kad smo na pragu \u010dlanstva u Europskoj uniji, idealna prilika da se kvalitetnije predstavimo na\u0161im europskim susjedima.<\/p>\n

Ho\u0107emo li znati iskoristi na\u0161u \u0161ansu u EU-u?<\/strong><\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0 Nakon referenduma mo\u017eemo re\u0107i kako je ispunjen i posljednji veliki strate\u0161ki cilj hrvatske politike, koji je zacrtan jo\u0161 1991. godine. Za ostvarenje tih snova trebalo nam je punih 20 godina. Nedvojbeno je kako je to previ\u0161e vremena, ali unato\u010d svemu mo\u017eemo re\u0107i kako su vidljivi pomaci, posebice kad se osvrnemo i vidimo \u0161to se doga\u0111a sa susjedstvom. Na\u017ealost, u me\u0111uvremenu nitko nije osmislio, ni prezentirao nove strate\u0161ke ciljeve hrvatske politike nakon 2013. Dapa\u010de, dojam je kako mnogi od na\u0161ih lidera nisu ni razmi\u0161ljali o vremenu poslije, o\u010dito fascinirani tim velikim doga\u0111ajem. A zapravo tek tada po\u010dinje ozbiljan posao! Naime, ako se dovoljno ne potrudimo iskoristiti mogu\u0107nosti koje nam donosi Europska unija, onda bi vrlo brzo moglo biti razo\u010darenja, jer \u010dlanstvo u EU automatski nam ne\u0107e donijeti nikakav napredak. <\/div>\n

<\/p>\n

Ivica Buljan | \u0160kolske novine<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"skoko_bozo\"Ugledni hrvatski komunikolog dr.sc. Bo\u017eo Skoko, koji je kao student dobio dvije Rektorove nagrade, za \u0160kolske novine govori o tome koliko su mu ta priznanja zna\u010dila u kasnijem razvoju znanstvene karijere.
– Dakako da su te nagrade bile poticajne za mene kao studenta a motiviraju\u0107e i za kasniji znanstveni rad. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":11839,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[3237,78,127,136,126,5486,44,1262,163,2435,3243,1324,158,134,1843],"class_list":["post-11840","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura","tag-javnoscu","tag-jos","tag-kako","tag-kao","tag-koji","tag-mozemo","tag-nam","tag-neki","tag-nije","tag-odnosa","tag-odnose","tag-rad","tag-sam","tag-sto","tag-tek"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11840","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11840"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11840\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11839"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11840"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11840"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11840"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}