God.763. Crno more se je sledilo u dubinu od 30 se\u017eanja te su zidine carigradske poru\u0161ene za lomljenje leda.<\/p>\n
God. 829. Sledio se Nil.<\/p>\n
God. 860. Snijeg i led trajali su bez prestanka \u0161est mjeseci. Jadransko more posve se bi sledilo.<\/p>\n
God. 974. prelazilo se Bosfor po ledu, i tre\u0107ina pu\u010danstva u Francuskoj bi\u0161e pomrla od studeni.<\/p>\n
Trinaesto i \u010detrnaesto stolje\u0107e ostado\u0161e glasoviti po studeni. Godine.1210, 1213, 1218, 1234, 1236, 1248. bijahu osobito pogubne.<\/p>\n
God. 1210. i 1234. kola te\u0161ko natovarena prelazila su Jadransko more prid Mlecima. God.1303. more u Flandriji i Holandiji se sledilo na tri morske milje daleko. God.1316. otrgo led sve mostove u Parizu, a god. 1323. cijelo se Sredozemno more sledilo. God.1364. led na Rajni bija\u0161e debeo 15 stopa. Skoro svi vinogradi i sva vo\u0107na stabla bije\u0161e uni\u0161teni. God. 1400. sledilo se more na cijelom sjeveru Europe.<\/p>\n
U XV. Stolje\u0107u studen nije vi\u0161e bjesnila u sredozemnim predjelima ali na sjevernim stranama podvostru\u010dila se.<\/p>\n
God. 1408. otrgo led skoro sve mostove u Parizu. Kancelar parlamenta nije mogao podpisivati se jo\u0161 u vru\u0107oj sobi, smrzlo se crnilo. Sve se more sledilo me\u0111u Norve\u0161kom i Danskom.<\/p>\n
God. 1420. pomor strahoviti prouzro\u010di studen. \u017divotinje dovukle se u Pariz da \u017ederu mrtvace. Crno more cjelo se sledilo.<\/p>\n
God. 1434. i\u0161lo se po ledu od Danske u \u0160vedsku. Dunav je dva mjeseca bio sle\u0111en. Iste godine trajala tri mjeseca leda u Parizu neprekidno.<\/p>\n
U XVI. stolje\u0107u predjeli u Sredozemnom moru sledili se: god. 1507. sledilo se more u luci marseljskoj. God 1564. sledila se Rajna. God. 1594. sledilo se more kod Marselje i Mletaka.<\/p>\n
God. 1621. Jadransko se more dvaput sledilo. God. 1634. sasvim se sledilo Balti\u010dko more. God. 1683. u Touraini tre\u0107ina stanovni\u0161tva poginula od studeni i od gladi. 1684. Temza se sasvim sledila, led 11 palaca debeo.<\/p>\n
U XVIII. stolje\u0107u metereolo\u0161ki ljetopisi su savr\u0161eniji i to\u010dnija izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n
God. 1709. studen se dr\u017eala kroz vi\u0161e dana na 24 stupnja. Sredozemno more na vi\u0161e mista sledilo. Vino se u ba\u010dvama sledilo, skoro sva vo\u0107na stabla bije\u0161e uni\u0161tila i zvona se razbila kad je se zvonilo.<\/p>\n
God 1735. studen bila na 67 stupnjeva u kineskoj Tatarskoj.<\/p>\n
God. 1740. sagradi\u0161e u Petrogradu ledenu pala\u010du opkoljenu gromadima leda s kojima je se moglo iz topova pucati.<\/p>\n
God. 1782. sledila se Sena kroz dva miseca. Ledila se kroz 60 dana neprestalno.<\/p>\n
God. 1787. bila je studen u Parizu 22 stupnja a u Marselju 17 stupnjeva, La Manche pokrila ledom, u Marselji led od 12 palaca.<\/p>\n
God.1793. trajala studen 42 dana u Parizu od 23 stupnja. Holandsku flotu zaustavljenu na ledu osvojilo je francusko konjani\u0161tvo.<\/p>\n
God. 1879. trajala je zima blizu dva mjeseca te je kod nas izlazila na 24 stupnja.<\/p>\n
1887\/8.veliki snijeg blizu 2 metra debeo, a po planinama 6-8 metara debeo. Zima od 25 stupnjeva kroz nekoliko dana u Sarajevu.<\/p>\n
Godine 1896. Bo\u017ei\u0107 kopan bez snijega i topal. U sije\u010dnju 1897. kroz nekoliko dana snijega malo, zima najvi\u0161e 8-10 zatim toplo. U sije\u010dnju na vi\u0161e mjesta u Dalmaciji i Srbiji cvalo. Kod nas ugodno vrijeme, u velja\u010di i kod nas novog cvije\u0107a. O\u017eujak topal i u no\u0107i smrzava, nu po planinama snijeg le\u017ei.<\/p>\n
Tekst je pretrpio male preinake kako bi bio pribli\u017een suvremenom pravopisu na\u0161eg jezika, s tim i razumniji \u010ditatelju.<\/div>\n
<\/strong> <\/p>\n![\"zima1\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/novo_jesen_zima1.gif\")
Kako je ovih dana top-tema svih medija zima, pogledajmo \u0161to o zimi i hladno\u0107ama pi\u0161e “Godi\u0161njak od doga\u0111aja crkvenih, svietskih i promine vrimena u Bosni” od fra Jaka Balti\u0107a (1813-1887), kojega je za tisak priredio dr. fra Andrija Zirdum, a tiskano 2003. godine u izdanju <\/span><\/span>Svjetla rije\u010di i Na\u0161ih ognji\u0161ta. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":11886,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[9434,72,733,9090,5871,46,9431,9429,5451,9430,9433,7015,102,66,6412],"class_list":["post-11887","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo","tag-jadransko","tag-kod","tag-kroz","tag-led","tag-mjeseca","tag-nas","tag-parizu","tag-sledilo","tag-snijeg","tag-studen","tag-studeni","tag-stupnja","tag-sve","tag-vise","tag-zima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11887","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11887"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11887\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11886"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11887"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11887"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11887"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}