{"id":1193,"date":"2009-06-30T17:22:21","date_gmt":"2009-06-30T15:22:21","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/06\/30\/pregrt-neiskoritene-energije-iz-vjetra\/"},"modified":"2009-06-30T17:22:21","modified_gmt":"2009-06-30T15:22:21","slug":"pregrt-neiskoritene-energije-iz-vjetra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/pregrt-neiskoritene-energije-iz-vjetra\/","title":{"rendered":"Pregr\u0161t neiskori\u0161tene energije iz vjetra"},"content":{"rendered":"
\n
<\/div>\n
\n
<\/div>\n
\"vjertrenjace\"Prema prora\u010dunima, vjetroenergija koja dolazi do kopnenih masa, dakle, ona koja se mo\u017ee iskoristiti iznosi 1014 vata, a jedino je pitanje kako je iskoristiti.
Iako Hrvati i sami imaju vlastitu akademiju znanosti i pridru\u017eene joj umjetnosti, hrvatski akademici uglavnom se bave daleko bitnijim, transcendentnim pitanjima koja mi obi\u010dni smrtnici ne mo\u017eemo ni pojmiti<\/div>\n<\/p><\/div>\n
<\/span><\/span> , a prljave poslove poput ovoga ostavljaju ameri\u010dkim divljacima i njihovoj Akademiji. Ovi su, pak, dobili zadatak da izra\u010dunaju koliko se teoretski maksimalno mo\u017ee generirati elektri\u010dne energije u \u010ditavom svijetu iz vjetroelektrana, a trio kojemu je pripao zadatak da sve to izra\u010duna, napravio je \u010ditav posao u svega nekoliko tjedana.<\/span><\/span>
<\/div>\n


<\/p>\n

Rezultati pokazuju da se samo kori\u0161tenjem energije vjetra mo\u017ee dobiti 40 puta vi\u0161e elektri\u010dne energije nego je trenutno koristi \u010ditav svijet. Uzmemo li u obzir i druge oblike energije, a ne samo elektri\u010dnu, vjetar i dalje daje pet puta vi\u0161e energije nego je \u010ditav svijet trenutno u stanju proizvesti.<\/span><\/span>
<\/div>\n
<\/div>\n
Prema prora\u010dunima autora, vjetroenergija koja dolazi do kopnenih masa, dakle, ona koja se mo\u017ee iskoristiti iznosi 1014 vata, a jedino je pitanje kako je iskoristiti.<\/span><\/span>

<\/div>\n

<\/p>\n

\"Image\"<\/div>\n

<\/span><\/span>
<\/p>\n

Autori su za po\u010detak iz iskoristive kopnene mase izbacili podru\u010dja koja su pod stalnim ledom (Antarktik i Grenland) kao i jako po\u0161umljena podru\u010dja poput amazonskih \u0161uma gdje izgradnja vjetroelektrana nije mogu\u0107a. Tako\u0111er su otpala i gusto naseljena podru\u010dja, ali su u izra\u010dun dodana off-shora polja vjetroelektrana u priobalnim vodama koje ne smiju biti dublje od 200 metara i vi\u0161e od 90 kilometara udaljene od kopna.<\/span><\/span>
<\/span><\/span>
Uzev\u0161i u obzir tipi\u010dne distribucije vjetra u svijetu i njegove brzine, tipi\u010dne mogu\u0107nosti vjetroelektrana i njihovo zauze\u0107e prostora, dobili su distribuciju vjetroenergije na Zemlji. Me\u0111u vjetroenergetski najperspektivnijim zemljama su na prvom mjestu Rusija sa \u010dak 118 PWh energije dobivene iz vjetra, a slijede Australija (86 PWh), Kanada, SAD i Argentina.<\/span><\/span>
<\/span><\/span>
Ipak, problemi s iskori\u0161tavanjem vjetroenergije su i dalje vi\u0161estruki. Za po\u010detak, polja vjetroelektrana bi se morala graditi daleko od naseljenih mjesta, tako da bi distributivna mre\u017ea morala biti vrlo duga\u010dka i s odgovaraju\u0107im gubicima u transportu. Tako\u0111er, za SAD je uo\u010deno da je najve\u0107a potro\u0161nja elektri\u010dne energije ljeti, \u0161to je doba godine kada najmanje pu\u0161u vjetrovi. Na koncu, gradnja velikog broja vjetroelektrana sigurno bi promijenila dinamiku u ni\u017eim slojevima atmosfere na na\u010din koji je jo\u0161 uvijek te\u0161ko predvidjeti.<\/span><\/span>
<\/span><\/span>
Usprkos tome, studija zaklju\u010duje da je opskrba Zemlje elektri\u010dnom energijom dobivenom iz vjetra mogu\u0107a i ima golemih potencijala.<\/span><\/span>
<\/div>\n

<\/span><\/span><\/div>\n


izvor: Portal Bobo\u0161ka\/BUG<\/span><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\n
<\/div>\n
\n
<\/div>\n
\"vjertrenjace\"Prema prora\u010dunima, vjetroenergija koja dolazi do kopnenih masa, dakle, ona koja se mo\u017ee iskoristiti iznosi 1014 vata, a jedino je pitanje kako je iskoristiti.
Iako Hrvati i sami imaju vlastitu akademiju znanosti i pridru\u017eene joj umjetnosti, hrvatski akademici uglavnom se bave daleko bitnijim, transcendentnim pitanjima koja mi obi\u010dni smrtnici ne mo\u017eemo ni pojmiti<\/div>\n<\/p><\/div>\n
<\/span><\/span> <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":1192,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-1193","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1193"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1193\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1192"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}