{"id":12000,"date":"2012-02-24T06:56:23","date_gmt":"2012-02-24T05:56:23","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/02\/24\/napokon-zastita-jamci-ce-se-naplatiti-od-imovine-duznika\/"},"modified":"2012-02-24T06:56:23","modified_gmt":"2012-02-24T05:56:23","slug":"napokon-zastita-jamci-ce-se-naplatiti-od-imovine-duznika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/napokon-zastita-jamci-ce-se-naplatiti-od-imovine-duznika\/","title":{"rendered":"Napokon za\u0161tita: Jamci \u0107e se naplatiti od imovine du\u017enika"},"content":{"rendered":"
\"prazan_novcanik\"Korisnici kredita, a najvi\u0161e \u017eiranti trebali bi uskoro odahnuti i u Federaciji BiH. Uskoro bismo trebali dobiti novi Zakon o bankama kojim \u0107e se propisati provo\u0111enje op\u0107ih uvjeta poslovanja banke u odnosu poslovanja s potro\u0161a\u010dima, uvjete pod kojim se smatra da ogla\u0161avanje dovodi u zabludu ili obmanjuje potro\u0161a\u010da te propisati i dodatni elementi standardnog informacijskog lista ovisno od vrste usluge.
Mo\u017eda i najva\u017enije je propisivanje uvjeta za procjenu i dokumentiranje kreditne sposobnosti potro\u0161a\u010da i drugih osoba u kreditnom poslu, kao i uvjeta prijevremene otplate kredita. Sve to trebalo bi dovesti do bolje za\u0161tite jamaca kod izdavanja kredita tako da se ne bi trebala ponoviti situacija kakvu danas imamo, da vi\u0161e od 300.000 ljudi u BiH vra\u0107a ne\u010diji tu\u0111i kredit, ali i da se kreditno mogu olako zadu\u017eiti osobe koje ve\u0107 imaju na desetke kredita. Zakon je u FBiH trebao biti usvojen jo\u0161 krajem pro\u0161le godine, no on je poslan na dodatne konzultacije. Novi Zakon o bankarstvu bi, kako doznajemo, ipak trebao biti usvojen ovog prolje\u0107a, a neki dijelovi bi trebali biti i pobolj\u0161ani u odnosu na zakon u RS-u.
-Ni\u0161ta u zakonu nije bilo sporno i on nije usvojen samo zato \u0161to je tekst prijedloga zakona isti kao onaj u RS-u, pa su zastupnici govorili: \u201ca za\u0161to da prepisujemo zakone iz RS-a\u201d, tvrdi u izjavi za Dnevni list Jovica Cvjetkovi\u0107, predsjednik Udruge prevarenih \u017eiranata u BiH i isti\u010de kako su i ostali propisi u ovom sektoru \u2013 isti.

Svi papiri na stolu<\/strong><\/p>\n

U Republici Srpskoj je krajem pro\u0161le godine izmijenjen Zakon o bankama koji \u0107e se primjenjivati najkasnije od 1. lipnja ove godine do kad bi sve banke koje posluju u tom entitetu trebala prilagoditi svoje akte. Zakonom \u0107e se za\u0161tititi \u017eiranti, a me\u0111u brojnim zna\u010dajkama tu su i mogu\u0107nosti da \u017eirant od du\u017enika zatra\u017ei hipotekarno jamstvo, poseban ugovor du\u017enika i jamca, a banka \u0107e morati upoznati sve strane u postupku o kreditnim sposobnostima du\u017enika. Jovica Cvjetkovi\u0107, predsjednik Udruge prevarenih \u017eiranata u BiH, ka\u017ee kako se u izmijenjenom Zakonu o bankama i Zakonu o mikrokreditnim organizacijama u RS-u nalaze i neke ranije preporuke Agencije za bankarstvo RS-a, a koje su bile podzakonski akti.
-No, znate kako to ide: dok je ne\u0161to podzakonsko i nije direktno banke su to zloporabljivale i nisu se toga pridr\u017eavale, kazao je Cvjetkovi\u0107. On isti\u010de kako je najva\u017enija stavka tog zakona da prije samog odobravanja kredita i potpisivanja ugovora svi \u017eiranti sad imaju mogu\u0107nost dobiti kopiju ugovora, da ga iznesu vani i konzultiraju se s nekim te da od potpisivanja ugovora i realizacije ne mo\u017ee pro\u0107i manje od 15 dana.
-Kod potpisivanja ugovora na stolu se moraju na\u0107i i podaci tra\u017eitelja kredita o njegovoj kreditnoj povijesti: je li ili nije uredu. Sada \u017eirant ima uvid u kreditnu zadu\u017eenost i mo\u017ee donijeti validnu odluku ho\u0107e li biti jamac nekome tko je prezadu\u017een ili ne, isti\u010de Cvjetkovi\u0107 napominju\u0107i kako \u201cranije nijedan \u017eirant nije mogao znati kakva je kreditna povijest tra\u017eitelja kredita dok su banke to sve znale\u201d.
Sada se mo\u017ee, ali i ne mora, napraviti i zaseban ugovor izme\u0111u du\u017enika i jamca i banka ne ulazi u taj dio. \u017dirant i du\u017enik \u0107e mo\u0107i tako rije\u0161iti svoj odnos i \u017eirant \u0107e mo\u0107i naplatiti svoja potra\u017eivanja iz imovine du\u017enika. Problem je \u0161to s onim ranije izdanim kreditima.

I\u0107i na du\u017enika, ne jamca<\/strong><\/p>\n

Doga\u0111alo se da u ugovorima sklopljenim u prethodnom razdoblju prije izmjene ovog zakona u RS-u u kojima nije odre\u0111ena predvidljiva kamatna stopa pa da je navedeno da je kamatna stopa odre\u0111ena politikom banke, koje su po potrebi mijenjale svoje kamate.
-Svi ugovori moraju se napraviti u skladu s novim zakonom. Banke su se bunile i vr\u0161ile su pritisak prema zakonodavcu, no zakon je pro\u0161ao. Najvi\u0161e im je smetao taj ugovor o odredivosti kamatne stope, kazao nam je Cvjetkovi\u0107 naglasiv\u0161i kako sada du\u017enik i posebno \u017eirant zna kolika je kamatna stopa i koje je vrste kamatna stopa.
-Do sad su banke tuma\u010dile koja je kamatna stopa: nominalna, efektivna i koristile su kamatnu stopu ovisno o situacijama, isti\u010de Cvjetkovi\u0107.
D\u017eenana Had\u017eimahmutovi\u0107, predsjednica Udru\u017eenja za za\u0161titu jamaca Sarajevske \u017eupanije, ocijenila je u izjavi za Dnevni list kako su izmjene Zakona o bankama u RS-u dobre za sve budu\u0107e \u017eirante, no da i dalje ostaje problem \u201cvojske\u201d \u017eiranata koji sada vra\u0107aju tu\u0111e kredite.
-Mi smatramo kako je Agencija za bankarstvo ta koja bi trebala rije\u0161iti ovaj problem i dati nare\u0111enje da se novac potra\u017euje od tra\u017eitelja kredita, a ne od jamca. Za to su krivi ti ugovori u kojima je jamac uzeo na sebe svu krivi\u010dnu i materijalnu odgovornost a ne du\u017enik, isti\u010de Had\u017eimahmutovi\u0107 i nagla\u0161ava kako je jamcima va\u017eno samo da se samo jedan \u010dlan zakona promijeni i da se ide prema du\u017eniku, a ne prema jamcu i to bi se trebalo na\u0107i u novom, izmijenjenom Zakonu. Tako bi se i\u0161lo na imovinu du\u017enika, a ne jamca, a izbjegla bi se mogu\u0107nost da netko uzme \u201c50 kredita\u201d.
Na kraju ostaje jo\u0161 problem reguliranja bankarskih naknada. Ombudsman za za\u0161titu potro\u0161a\u010da Dragan Doko istaknuo je u izjavi za Dnevni list kako su \u201cnajspornije naknade za prijevremeno zatvaranje i otplatu kredita (bila 5, sada 1-2 posto), naknada za zatvaranje teku\u0107eg ra\u010duna u banci (prema cjeniku koji donosi banka) te naknada za slanje opomene zbog zaka\u0161njenja u pla\u0107anju obveza (nije ugovoreno)\u201d.

Protiv ombudsmana za bankarstvo<\/strong><\/p>\n

Sve udruge \u017eiranata imaju negativan stav prema ombudsmanu za bankarstvo koji ve\u0107 postoji u RS-u, a uskoro bi se ova institucija, nakon izmjene zakona trebala uspostaviti i u FBiH, u sklopu agencija za bankarstvo. \u201cMi apsolutno nismo za ombudsmana za bankarstvo u FBiH, a i drugi ombudsmani smatraju da je to besmisleno. Sud je tu da ka\u017ee je li netko nezakonito dobio kredit. Ombudsmana pla\u0107a agencija i on ne bi bio na strani naroda\u201d, smatra D\u017eenana Had\u017eimahmutovi\u0107, predsjednica Udru\u017eenja za za\u0161titu jamaca Sarajevske \u017eupanije. Jovica Cvjetkovi\u0107, predsjednik Udruge prevarenih \u017eiranata u BiH, ka\u017ee kako agencije za bankarstvo, pored toga \u0161to daju dozvole za rad banaka, ima i kontrolnu funkciju i mo\u017ee ka\u017enjavati banke ili im oduzeti dozvolu za rad. \u201cUvo\u0111enjem ombudsmana agencija za bankarstvo degradira svoju funkciju. Ombudsman je savjetodavna funkcija i on nema mehanizam kontrole. Ombudsman za bankarstvo slu\u017ei samo za to da se zadovolji neka strana\u010dka funkcija, da netko dobije dobru pla\u0107u\u201d, isti\u010de Cvjetkovi\u0107. <\/p>\n

Doko: Jamac opcija, a ne uvjet<\/strong><\/p>\n

Dragan Doko, ombudsman za za\u0161titu potro\u0161a\u010da BiH, kazao je u izjavi za Dnevni list kako se predmetnim zakonima preciznije regulira polo\u017eaj potro\u0161a\u010da u financijskom sektoru i donose kvalitetnija rje\u0161enja koja ja\u010daju polo\u017eaj potro\u0161a\u010da i za\u0161titu njihovih interesa. \u201cU RS su zakoni doneseni i otpo\u010dela je njihova primjena, a u FBiH su u proceduri tri zakona koja imaju iste ciljeve i sli\u010dna pobolj\u0161anja. Praksa i procedure koje su banke i MKO provodile u BiH kada su u pitanju \u017eiranti nisu bile u skladu s propisima i imale su za posljedicu veliki broj prevara. Najve\u0107i broj kredita uvjetovan je s jednim ili vi\u0161e \u017eiranata \u0161to je postalo pravilo. Na\u0161 stav i preporuka je da jamstvo mora biti opcija, a nikako uvjet. Jednako tako procedure su bile pretjerano fleksibilne a njihova provedba izvan svake kontrole. Na\u0161a preporuka je bila da se procedure preciziraju i provode u skladu s propisima koji osiguravaju maksimalnu za\u0161titu \u017eiranta u pogledu informiranja o kreditnoj sposobnosti glavnog du\u017enika, vjerodostojnosti preuzetog jamstva i prioriteta otplate kredita od glavnog du\u017enika, kazao nam je Doko.<\/div>\n


<\/strong> <\/p>\n

Predrag Zvijerac | Dnevni list<\/strong>
<\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"prazan_novcanik\"Korisnici kredita, a najvi\u0161e \u017eiranti trebali bi uskoro odahnuti i u Federaciji BiH. Uskoro bismo trebali dobiti novi Zakon o bankama kojim \u0107e se propisati provo\u0111enje op\u0107ih uvjeta poslovanja banke u odnosu poslovanja s potro\u0161a\u010dima, uvjete pod kojim se smatra da ogla\u0161avanje dovodi u zabludu ili obmanjuje potro\u0161a\u010da <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":11999,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[2311,127,9642,52,126,9635,163,9640,102,1741,3047,4815,9639,9641],"class_list":["post-12000","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo","tag-istice","tag-kako","tag-kamatna","tag-koje","tag-koji","tag-kredita","tag-nije","tag-potrosaca","tag-sve","tag-zakon","tag-zakona","tag-zastitu","tag-ziranata","tag-zirant"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12000","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12000"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12000\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11999"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12000"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12000"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12000"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}