Aktualnost \u201elivanjskog pitanja\u201c<\/strong><\/p>\nSvi koji su \u201egraknuli\u201c tada protiv Ante Valente, Ivana Aralice i drugih koji su se samo usudili predlo\u017eiti tzv. \u201ehumana preseljenja\u201c, mogli bi i trebali bi se zapitati danas, dvadeset godina nakon referenduma, nakon desetke i stotine tisu\u0107a pobijenih, ranjenih, raseljenih, nakon sedam-osam godina daytonskog mira, i uo\u010di budu\u0107eg popisa pu\u010danstva koji \u0107e se provesti 2013. temeljem Zakona o popisu stanovni\u0161tva\/pu\u010danstva koji je u proceduri ili je ve\u0107 definiran \u2013 jesu li sve te \u017ertve morale biti ugra\u0111ene u cijenu opstanka ove i ovakve Bosne i Hercegovine. Ili je trebalo i onda \u201estotinu puta mjeriti\u201c (uva\u017eavaju\u0107i prijedloge i volju sva tri konstitutivna naroda i svih gra\u0111ana) prije nego \u201epresjeku\u201c. Koliko naivni bijahu svi oni koji ludog psihijatra Karad\u017ei\u0107a i njegove otvorene prijetnje izgovorene po\u010detkom ’91. u parlamentu\u00a0 Skup\u0161tine BiH (\u201eOvo je put na koji vi ho\u0107ete da izvedete Bosnu i Hercegovinu ista ona autostrada pakla i stradanja kojom su po\u0161li Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da ne\u0107ete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod mo\u017eda u nestanak, jer muslimanski narod ne mo\u017ee da se odbrani ako bude rata ovdje\u2026\u201d), nisu shva\u0107ali ozbiljnije? Koliko neinformirani bijahu svi koji su vjerovali da \u0107e sve pobune ostati samo \u201e\u010darke\u201c, da, ako rata i bude, oni mogu ostati mirni otok za sebe? Koliko politi\u010dke nezrelosti i nedoraslosti kod onih koji su mislili da im izborni legitimitet osigurava i mo\u0107 upravljanja \u017eivotima onih koji ih izabra\u0161e. A trebalo je jednostavno, ju\u010der i danas i sutra, u slo\u017eenim odnosima kakvi su u BiH od kad ona postoji kao zajednica triju naroda, uva\u017eavati drugoga i druga\u010dijega, izbjegavaju\u0107i, u igri dva-na-jednoga, ignoriranje volje sad jednoga sad drugoga cijelog naroda. \u0160to se radi i danas. Samo su uloge i ulozi druga\u010diji.<\/p>\n
Nitko danas ne mo\u017ee tvrditi da i Srbi ne bi druga\u010dije postupili da se uva\u017eio prijedlog Hrvata iz BiH (kojeg su najozbiljnije razmatrali i skoro prihavtili i u Zagrebu!) kojim bi se ostavila otvorena vrata za demokratsko preure\u0111enje BiH, s jasno definiranim prijedlozima me\u0111unacionalnog kompromisom postignutog koncenzusa. Tko mo\u017ee tvrditi da se i tada ne bi na\u0161ao neki utjecajni, politi\u010dki korektan Srbin koji bi konstatirao kao N. \u0160piri\u0107, aktualni ministar financija u Vije\u0107u ministara BiH, danas: \u201eHrvati su stoga u situaciji ili da prilike zao\u0161tre kako bi skrenuli pozornost na svoj lo\u0161 polo\u017eaj, ili da se predaju i ‘iscure’ iz BiH\u201c. Uostalom, ne bi li Bo\u0161njaci, vrlo vjerojatno, dugoro\u010dno\u00a0 najvi\u0161e profitirali da su referendum organizirali i sproveli bez fige u d\u017eepu spram Hrvata i s vi\u0161e sluha za srpske zahtjeve ili otvorenosti za srpske strahove nakon \u0161to je rahmetli \u0106elo (svejedno koji) ubio srpskog svata Gardanovi\u0107a usred Sarajeva. Svjestan da ovakvim pristupom bli\u017eoj povijesti dodajem sol na ranu bosanskih integralista (kojih dakako ima i me\u0111u Hrvatima, navlastito me\u0111u \u201evelikohrvatima\u201c), u biti jo\u0161 jedanput ho\u0107u podvu\u0107i: dok se ne usuglasimo o krivim koracima u pro\u0161losti, nikad ne\u0107emo na\u0107i zajedni\u010dki put u budu\u0107nost. Logi\u010dno mi je da \u201elivanjsko pitanje\u201c\u00a0 jednostrano promatra i ocjenjuje dr. S. \u010ceki\u0107: \u201e Na sastanku Sredi\u0161njeg odbora HDZ BiH u Livnu, 9. velja\u010de 1992. ‘gotovo jednoglasno’ je zaklju\u010deno da je ‘preformulirano referendumsko pitanje uvjet\u00a0 za izlazak \u010dlanova i simpatizera HDZ na glasali\u0161ta’. Livanjsko pitanje u odnosu na Odluku o referendumu Skup\u0161tine Bosne i Hercegovine se razlikovalo u dvije bitne to\u010dke. Iz ‘skup\u0161tinskog pitanja’ je izba\u010dena kategorija gra\u0111ana, a narodi su promovirani u suverene na njihovim ‘nacionalnim podru\u010djima (kantonima)’. To je zna\u010dilo radikalno odustajanje u odnosu na Mi\u0161ljenje (Izvje\u0161taj) Badinterove komisije i same preporuke Europske zajednice u vezi sa odr\u017eavanjem referenduma u Bosni i Hercegovini\u201c, ali mi nisu jasni tzv. hrvatski intelektualci koji i nakon daytonski podijeljene BiH, optu\u017euju isklju\u010divo pokojnog predsjednika Tu\u0111mana za tzv. ‘dogovoreni rat’ , za ‘agresiju na BiH’, \u0161to su tisu\u0107e Zagrep\u010dana, privu\u010dene kontroverznim naslovom, potvrdile i neki dan na promociji filma \u201eDogovoreni rat?\u201c.\u00a0 Rijetki \u0107e se sjetiti da je prvi mirovni prijedlog Josea Coutillera (kojem \u0107e se kad-tad morati vratiti i predstavnici me\u0111unarodne zajednice) bio samo pro\u0161ireno \u201elivanjsko pitanje\u201c.<\/p>\n
Nacionalist Milanovi\u0107<\/strong>
Danas, kada nema ni \u201eH\u201c od HDZ-ova utjecaja na hrvatsku vanjsku politiku, kada nema ni Tu\u0111mana ni \u0160u\u0161ka ni Mate Bobana, za Lagumd\u017eiju i njegove nacional-socijalisti\u010dke talibane, nacionalist postaje Zoran Milanovi\u0107.\u00a0 Kao ministar vanjskih poslova \u201esvih naroda i gra\u0111ana BiH\u201c, kako se rado predstavlja Lagumd\u017eija, nije mogao napraviti ve\u0107u uslugu Milanovi\u0107u od ignoriranja Milanovi\u0107ova poziva za zajedni\u010dki ru\u010dak u Sarajevu. Hrvati Hercegovine su to protuma\u010dili upravo kao izazov da Milanovi\u0107a do\u010dekaju kao istinskog prijatelja u \u010diju \u010dast su tiskani posebni letci dobrodo\u0161lice. Studenti u Mostaru su mu aplaudirali bez zadr\u0161ke, iskreno. Jo\u0161 da je Milanovi\u0107u imao tko \u0161apnuti da ode u samostan na \u0160irokom Brijegu i pokloni se \u017ertvama partizanskog zlo\u010dina iz drugog svjetskog rata, osigurao bi si mjesto zdesna Tu\u0111manu i \u0160u\u0161ku, nasred \u0161irokobrije\u0161kog trga. Da Hrvati danas predstavljaju bilo kakav faktor za stolom, Milanovi\u0107ev slu\u017ebeni susret s predstavnicima HNS-a bi bio u bo\u0161nja\u010dkim medijima napadnut iz svih oru\u017eja. Ovako je sastanak\u00a0 s \u010covi\u0107om, Ljubi\u0107om. Vesnom Pinjuh, Koromanom i Musom, tek usputno zabilje\u017een, bez komentara.<\/p>\nAko je Milanovi\u0107 shvatio zbog \u010dega se tzv. dan neovisnosti i samostalnosti BiH slavi u jednoj tre\u0107ini BiH, ako je, za razliku od Lagumd\u017eije, bar danas, dvadeset godina nakon \u201elivanjskog pitanja\u201c, shvatio da BiH nije i ne mo\u017ee biti dr\u017eava jednog \u201etemeljnog\u201c naroda, kao ni tzv. \u201egra\u0111anska dr\u017eava\u201c, ovaj posjet je imao smisla. Ako i Lagumd\u017eija shvati da nakon formiranja vlasti na dr\u017eavnoj razini sukladno izbornim rezultatima, treba i mora \u010dim prije isto na\u010delo primjeniti i na entitetskoj, federalnoj razini vlasti; ako shvati da put BiH k euroatlantskim integracijama, u koje se i sam zaklinje, vodi isklju\u010divo preko Zagreba, onda bi otvorena pitanja iz bliske pro\u0161losti svakako bilo lak\u0161e rije\u0161iti na zadovoljstvo svih naroda i gra\u0111ana BiH. Dok se to ne dogodi \u2013 dvojica (ovaj put Srbi i Hrvati) \u0107e tre\u0107ega blokirati i dr\u017eati pod stolom kolikogod on sebi utvarao da je \u201eglava stola\u201c. Dok se to ne dogodi, bolesni BiH organizam \u0107e na kracima diplomatsko-financijske hobotnice odr\u017eavati isklju\u010divo, ionako podijeljena, me\u0111unarodna zajednica.<\/p>\n<\/div>\n
Ivan Ba\u0107ak<\/strong>
<\/span><\/div>\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
![](\"http:\/\/www.ljportal.com\/images\/stories\/novo\/jesen\/bacak_lonac.gif\")
Prije dvadeset godina, ve\u0107ina Bo\u0161njaka (tada Muslimana – velikim slovom pisano) i Hrvata iz BiH su izi\u0161li na referendum i glasovali za neovisnost BiH. Povjesni\u010dari \u0107e se jo\u0161 dugo baviti zna\u010denjem toga datuma za samu BiH i posljedi\u010dne odnose unutar BiH, ju\u010der, danas i sutra. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[136,126,756,92,772,438,1158,371,134,2400],"class_list":["post-12091","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kolumne-kolumne","tag-kao","tag-koji","tag-moze","tag-nakon","tag-naroda","tag-prije","tag-put","tag-samo","tag-sto","tag-tzv"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12091"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12091\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}