{"id":12162,"date":"2012-03-07T16:20:56","date_gmt":"2012-03-07T15:20:56","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/03\/07\/foto-kameni-spavaci\/"},"modified":"2012-03-07T16:20:56","modified_gmt":"2012-03-07T15:20:56","slug":"foto-kameni-spavaci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/foto-kameni-spavaci\/","title":{"rendered":"FOTO: Kameni spava\u010di"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-12161\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"stecci_r\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/novo_jesen_stecci_r.gif\" height=\"113\" width=\"150\" \/>Brojne legende koje su zapisane iz narodne predaje imaju svoje pouke vezane za tematiku aktualnu u vrijeme nastanka legendi. Tako iz nekih legendi mo\u017eemo saznati kako izbje\u0107i obolijevanje od kuge, a jedna govori i o \u0107udljivim atmosferskim prilikama isto\u010dne Hercegovine.    <\/p>\n<p>Prema toj legendi, svatovska povorka je nekad davno krenula na slavlje. Bilo je to izme\u0111u dana\u0161njeg Kalinovika i Kifinog sela. Iako je bilo ljeto, nad svatovima se skupi\u0161e oblaci iz kojih po\u010de padati snijeg. Ubrzo su svatovi ostali zameteni, a kad se snijeg otopio na mjestu povorke su stajali \u201ekameni svatovi\u201c.<\/p>\n<p>Ova legenda pou\u010dava kako u vrletima isto\u010dne Hercegovine i usred ljeta prijeti opasnost od snijega \u0161to je moglo biti od koristi sto\u010darima koji su ljeti vodili stoku na ispa\u0161u u planine.<\/p>\n<p>\u201eKameni svatovi\u201c obilje\u017eavaju nekropole srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika-ste\u0107aka koji kao da obilje\u017eavaju smrt putnika, daleko od ijednog naselja. Kao \u0161to je i nekad Stari most bio nazivan \u201erimskim\u201c, tako su i ove nekropole nekad nazivane \u201egr\u010dkim\u201c grobljima.<\/p>\n<p>U pitanju su nadgrobni spomenici postavljani od kraja 11. do sredine 15. stolje\u0107a. Iako su rasprostranjeni od Jadrana do sredi\u0161nje Srbije, preko 95% ste\u0107aka se nalazi u BiH. Specifi\u010dnost ste\u0107aka je vezana uz ovo podneblje, a jednako su kori\u0161teni za obilje\u017eavanje mjesta pokopa pokojnika iz bilo koje kr\u0161\u0107anske denominacije na ovim prostorima.<\/p>\n<p>Sam izgled ste\u0107ka ozna\u010dava i razdoblje u kojem je postavljen. Oni raniji su \u010desto samo polo\u017eene plo\u010de bez bogate ili ikakve ornamentike, a \u0161to je vrijeme vi\u0161e prolazilo tako su i ste\u0107ci dobivali razli\u010dite forme i ukrase.<\/p>\n<p>Izra\u0111ivali su ih posebni majstori, me\u0111u kojima su najpoznatiji Gruba\u010d, Semorad, Radi\u010d, Radoje, Milgost, Pribil Bjelop\u010delanin. Ste\u0107ci tako\u0111er govore i o dru\u0161tvenom statusu pokojnika. Oni najimpresivniji su pripadali bogatijim ljudima s vrha tada\u0161nje dru\u0161tvene ljestvice. Me\u0111u najljep\u0161e primjerke ovog nadgrobnog spomenika spada i Zgo\u0161\u0107anski ste\u0107ak prona\u0111en u blizini Kaknja, a postoje pretpostavke kako je pod njim pokopan Stjepan II. Kotromani\u0107. U Boljunima kod Stoca se mo\u017ee prona\u0107i i grob vojvode Vlatka Vukovi\u0107a koji je sudjelovao u bitci na Kosovu.<\/p>\n<p>Na ste\u0107cima se mogu prona\u0107i razli\u010dite vrste ukrasa, od prizora iz svakodnevnog \u017eivota do vjerskih simbola. Interpretacija simbola sa ste\u0107aka je \u010desto predmet rasprava.<\/p>\n<p>Ste\u0107ci sadr\u017ee i simbole potekle iz pretkr\u0161\u0107anskih vremena, poput svastike ili jelena koji se mo\u017ee povezati sa ostacima iz gr\u010dke mitologije u narodnoj predaji.<\/p>\n<p>Iako spadaju me\u0111u najbogatije prikaze povijesti Bosne i Hercegovine, odnos stanovnika prema ste\u0107cima u posljednjih nekoliko stolje\u0107a je najbolji prikaz odnosa prema vlastitoj ba\u0161tini.<\/p>\n<p>Smatra se kako je u posljednja dva stolje\u0107a uni\u0161teno preko 50 000 ste\u0107aka. Kori\u0161teni su za izgradnju ku\u0107a, cesta i suhozida, kroz nekropole su pravljene ceste, prevrtani su i preturani, unato\u010d upozorenjima poput<\/p>\n<p>\u201e&#8230;Ti koji prolazi\u0161 projdi u miru i ne spominji si i ne gonetaj grijehe na\u0161e. Zalud ti je taj posao. Na\u0161i dani su izbrojani, na\u0161e no\u0107i potro\u0161ene, na\u0161i grijesi dim. Svojih koraka se pla\u0161i, oni \u0107e ti glave do\u0107i na putu kojim hodi\u0161. I da zna\u0161 vi\u0161e vrijedi crv koji se sada kre\u0107e no sva dobra djela koja zajedno u\u010dinismo za \u017eivota svojih&#8230;\u201c.<\/div>\n<p>{gallery}steci_rad{\/gallery}<\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><strong><span style=\"font-size: 8pt;\">bljesak.info | foto LJ::portal<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-12161\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"stecci_r\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/novo_jesen_stecci_r.gif\" height=\"113\" width=\"150\" \/>Brojne legende koje su zapisane iz narodne predaje imaju svoje pouke vezane za tematiku aktualnu u vrijeme nastanka legendi. Tako iz nekih legendi mo\u017eemo saznati kako izbje\u0107i obolijevanje od kuge, a jedna govori i o \u0107udljivim atmosferskim prilikama isto\u010dne Hercegovine.  <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":12161,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[127,7598,126,10000,430,9460,9999,569,135,5451,3469,9998,10001,134,3940,10003,185],"class_list":["post-12162","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura","tag-kako","tag-kameni","tag-koji","tag-legendi","tag-medu","tag-nekad","tag-nekropole","tag-oni","tag-prema","tag-snijeg","tag-spomenika","tag-stecaka","tag-stecci","tag-sto","tag-stoljeca","tag-svatovi","tag-tako"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12162","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12162"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12162\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12161"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12162"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12162"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12162"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}