Dokapitalizacija je iznimno pozitivna stvar koja se prakti\u010dno iskreirala i nije se dogodila sama od sebe. Sami po\u010detci su bili negativno primljeni iz jedinog razloga \u0161to se smatralo da ne\u0107e biti mogu\u0107e dokapitalizirati 7,5 milijardi eura \u010distim novcem izvan okvira UniCredita. Sumnjalo se da je nemogu\u0107e u ovakvom stanju europskog bankarstva prona\u0107i svje\u017eeg novca za dokapitalizaciju. Ljudi iz UniCredita su na sebe preuzeli rizik dokapitalizacije iz dva razloga. Ako ho\u0107e\u0161 biti lider, mora\u0161 preuzimati ve\u0107e rizike, a drugo \u0161to se znalo da se dokapitalizacijom stvara jedna stabilna institucija koja vi\u0161e te\u0161ko mo\u017ee do\u0107i u poziciju da joj treba nova vanjska financijska injekcija. Kada neke stvari provodi\u0161 prvi \u010duje se jako puno kritika, \u0161to od konkurencije, ali i onih koji \u017eele graditi poziciju \u201cekonomskih stru\u010dnjaka\u201d. \u201cProblem\u201d je i to \u0161to kada uspije\u0161 samo prvi vidi nebo, svi ostali ga nastoje kopirati.<\/p>\n
\u010cini mi se da tim stopama kre\u0107u i druge banke?<\/strong> \u0160to dokapitalizacija zna\u010di za poslovanje?<\/strong> Kazali ste da je potpuno osigurana depozitna strana ove grupacije, no \u0161to je s kreditnim aran\u017emanima koji se isti\u010du kao jedan od glavnih problema?<\/strong> Govorite u kondicionalu. Ne o\u010dekuje se da kao u vrijeme dogovorne ekonomije dr\u017eava otvara tvornice, no vidite li spremnosti da se stvori okvir koji bi omogu\u0107io stranim i doma\u0107im investitorima sna\u017enije stavljanje u funkciju resursa koje ima BiH?<\/strong> Je li to dovoljno?<\/strong> U zadnje vrijeme se razmatra poduzimanje vi\u0161e mogu\u0107ih mjera budu\u0107i da dr\u017eava ne\u0107e mo\u0107i servisirati sve obveze od pove\u0107anja PDV-a, novog aran\u017emana s MMF-om pa \u010dak i novoj emisiji obveznica. Kako vi to komentirate?<\/strong> \u010cak i politi\u010dari govore o preskupoj administraciji, potrebi u\u0161teda, vidite li u tome smislu spremnost da se dr\u017eavu vodi odgovorno kao vlastitu privatnu tvrtku? Najavljuje se novi val krize. Osjeti li se u poslovanju UniCredita?<\/strong> Europska unija ide korak dalje u provedbi reformi, a jedna od tih je i \u0161iri prora\u010dunski okvir kako bi stabilizirala euro. Kako gledate na to i na kakvim reformama BiH treba inzistirati?<\/strong> Nedavno je bilo najava da bi se zakonskim izmjena mogli \u010dak i ukinuti jamci zbog velikog broja zloporaba. Kako vi na to gledate?<\/strong> Ima se dojam da se olako prihva\u0107alo biti jamac, a da se s druge strane malo razmi\u0161ljalo o mogu\u0107im posljedicama.<\/strong> Ranije ste najavljivali da ne\u0107e biti \u201cjeftinih\u201d vanjskih izvora za kreditiranje. Mijenja li se tu stanje ili \u0107e se du\u017ee vremena zadr\u017eati?<\/strong> <\/p>\n
Da, dosta europskih banaka poku\u0161ava se dokapitalizirati i to s razlogom. Potrebno im je da osiguraju adekvatnost kapitala, a s druge strane potrebna im je dokapitalizacija jer se ve\u0107ina dokapitalizirala krajem 2008. sredstvima od dr\u017eava. Sada je, pak, do\u0161lo vrijeme da raspi\u0161u tender za dokapitalizaciju, ne kako bi pobolj\u0161ali svoju kvalitetu, nego kako bi vratili ono \u0161to su uzeli od dr\u017eave. Tek onda bi u budu\u0107nosti mogli provoditi novu dokapitalizaciju \u0161to je iznimno te\u0161ko napraviti. UniCredit je napravio korak ispred svih ostalih i zato je danas stabilna, likvidna institucija koja ima glavu i rep. Otpisom goodwilla u pro\u0161loj godini u iznosu od 10 milijardi eura, UniCredit je sprije\u010dio dalju eroziju kvalitete. Istodobno sre\u0111ivanjem stanja u Italiji je banka do\u0161la u poziciju da po rezultatima bude vode\u0107a banka u Europi. UniCreditov portfolio je takav da se mo\u017ee mjeriti s 29 vode\u0107ih banaka svijeta koje jednostavno ne mogu propasti. Mogu\u0107a je promjena strukture vlasni\u0161tva, no UniCredit \u0107e funkcionirati kao i ostalih 28 banaka koje su na tome popisu. Ove banke su toliko velike da eventualna njihova propast ne bi bila samo njihova, nego udar na cijele regije pa i dr\u017eave. To je iznimno zna\u010dajno za nas u BiH. Neva\u017eno je tko je vlasnik UniCredita, va\u017eno je da su depoziti sigurniji nego u bilo kojoj riznici.<\/p>\n
Ta stabilnost i zamah kroz dokapitalizaciju ogleda se i u aktivnostima koje provodimo. Kod nas se doga\u0111a jedna evolucija, a ne nikako revolucija. Postoje jasni strategijski ciljevi zacrtani do 2015. godine kojima je cilj da svi oni koji posluju s UniCreditom, ali i djelatnici koji rade u ovoj banci imaju razloga vjerovati i biti dio ove grupacije.<\/p>\n
U BiH mo\u017eemo financirati svaki projekt koji postoji bilo da se radi o 10, 100 ili 500 milijuna eura. Jedino je va\u017eno da ima valorizaciju mogu\u0107nosti profitabilnog zavr\u0161etka. Ako nema, onda se taj projekt ne mo\u017ee financirati. Ja se nadam da \u0107emo imati tih ve\u0107ih projekata. Sve te projekte bi mogla financirati UniCredit banka u partnerstvu s EBRD-om, doma\u0107im partnerima. Ja se nadam da \u0107e BiH u\u0107i u ve\u0107e infrastrukturne radove, no ovo \u0161to se sada doga\u0111a je samo po\u010detak. Spremni smo podr\u017eati projekte u oblasti energetike, rudarstva, infrastrukture, turizma. To su sve podru\u010dja gdje BiH mo\u017ee jako napraviti. Svaki taj projekt za sobom vu\u010de jako puno multiplikativnih u\u010dinaka da bi BiH bila zemlja bez nezaposlenih. Mo\u017eda se to sada \u010dini previ\u0161e optimisti\u010dno, ali bi to mogla biti realnost. Sve ovisi o nama u BiH.<\/p>\n
Stvorili smo teorijske pretpostavke za to. Uspostavljeno je Vije\u0107e ministara, postoje entitetske Vlade…<\/p>\n
Rekao sam postoji teorijski okvir i u svakoj normalnoj zemlji bi to trebao biti dovoljan prvi korak. Kod nas to jo\u0161 uvijek nije dovoljno jer postoje razmimoila\u017eenja u razmi\u0161ljanjima me\u0111u entitetima, \u017eupanijama, da ne govorimo o dr\u017eavnoj razini. Problem je \u0161to ne postoji realno priznavanja dr\u017eavne razine i nemogu\u0107nosti provedbe velikih projekata. Ja nisam rekao da mo\u017eemo napredak ostvariti ve\u0107 ujutro, ali \u017eelim isprovocirati reakciju kako bi svi shvatimo da je sve do nas, ne samo jednu banku, neku europsku instituciju, susjede. Mi moramo prije svega po\u0107i od sebe, stvoriti timove ljudi koji bi bili u mogu\u0107nosti provesti jasne zada\u0107e.<\/p>\n
Spominje se vi\u0161e mogu\u0107nosti, no nisam siguran da je sve o \u010demu se pri\u010da posljednjih dana je dio realne strategije. Prvo \u0161to treba napraviti je sa\u010diniti realnu viziju u pravcu stremljenja stvaranja novih vrijednosti. Tko god istakne takvu re\u010denicu, mora predstaviti na kakav bi to na\u010din proveo, s kojim resursima, ljudima i u kojem vremenu, ina\u010de sama nakana ne zna\u010di ni\u0161ta. Va\u017eno je donositi odluke s jasnom strategijom, a ja nisam za ad hock odluke kojima se poku\u0161ava gasiti po\u017ear koji nam je ve\u0107 pro\u0161ao iza le\u0111a.<\/p>\n
<\/strong>Prva pretpostavka za to je otvoreni razgovor, a to mogu samo ljudi koji vjeruju jedni drugima. Drugi preduvjet je da se me\u0111usobno prihva\u0107aju. To u teoriji izgleda jednostavno, no da bi se to ostvarilo potrebi su samo sposobni i otvoreni ljudi spremni prihvatiti kritiku. Mi smo jo\u0161 uvijek za\u010dahureni u svoje neznanje i nismo spremni priznati to. Vrijeme je i da predstavnici vlasti okupe ljude svih struka, od imena i prezimena kako bi poku\u0161ali zajedni\u010dki povu\u0107i dr\u017eavu naprijed. Potreban nam je jednostavno otvoreni konflikt mi\u0161ljenja kako bi utvrdili zajedni\u010dki pravac.
Za\u0161to se to ne doga\u0111a, \u010dini mi se kao da postoje dva svijeta. Jedan realni u kojemu funkcioniraju ljudi, gospodarski, realni svijet i drugi virtualni – politi\u010dki?<\/strong>
Na\u017ealost da, i na\u017ealost ta \u0107e dva svijeta jo\u0161 dugo biti odvojena. Ta infrastruktura je takva da se stvari ne mogu mijenjati. Nama \u0107e jo\u0161 uvijek o\u010dito trebati jo\u0161 uvijek sna\u017ean poticaj izvana jer \u0107e unutarnje promjene biti jako spore. Ovako ustrojena dr\u017eava je jednostavno dr\u017eava tro\u0161ka. Nisam s ovim ne\u0161to izmislio ili pametno rekao, ali mislim da je krajnje vrijeme da se po\u010dne razmi\u0161ljati o tome da razmi\u0161ljamo o budu\u0107nosti, a da ne govorim o dr\u017eavi budu\u0107nosti.<\/p>\n
Ne samo UniCredita. Mi smo sublimacija gospodarstva i stanovni\u0161tva. Ono \u0161to se doga\u0111a svakome stanovniku, na\u0161em klijentu ili gospodarskom subjektu, mi imamo prije uvida od ostalih. Stoga, nema dvojbe da su prave poslovne aktivnosti posve zamrle. I u pitanju je gotovo stopostotni zastoj. U BiH nisam uspio vidjeti vi\u0161e od pet, \u0161est kranova, a zemlja s tako malo kranova te\u0161ko mo\u017ee bilo \u0161to pomaknuti naprijed. Mi smo na dnu, ali za razliku od drugih pa \u010dak i nekih \u010dlanica Europske unije, imamo \u0161ansu s toga realnoga dna br\u017ee napraviti pomak. To nam me\u0111utim nitko ne\u0107e dati. Potrebno je da svaki pojedinac da svoj doprinos ovisno o svome polo\u017eaju i ovlastima. No, upravo to ni pribli\u017eno nije ono \u0161to bi trebalo biti. I upravo u tome dijelu imamo problem jer brojni nemaju kompetencija za radno mjesto.<\/p>\n
Svaka stabilizacija je generalno dobro do\u0161la. No, ono \u0161to se zbiva i u samoj Europskoj uniji razli\u010dito se odra\u017eava i na pojedine zemlje. Njema\u010dka je toliko ulo\u017eila u sebe, u razvoj da \u010dak i u zajedni\u010dkoj dr\u017eavi to ne\u0107e bolje koristiti i lak\u0161e naplatiti. Nema \u0161anse da danas tko u\u0111e u Europsku uniju ili pak nerazvijenije dr\u017eave u ovoj zajednici da \u0107e bolje \u017eivjeti od ljudi u Njema\u010dkoj u sljede\u0107ih 100 godina. Ta iluzija od jednakosti, od ulaska u EU neovisno o tome radili mi ili ne radili je samo iluzija koju \u0107e realnost \u017eivota brzo pokazati. Mi u BiH na po\u010detku moramo raditi na dono\u0161enju, ali i primjeni zakonodavstva. Moramo ulagati u \u0161kolstvo, ali u posve druk\u010dije \u0161kolstvo. Teorija i postavke Bolonje su dobre ali u stvarnome \u017eivotu ne sli\u010di ni na \u0161to. Izgubljena je veza sa stvarnim \u017eivotom, poglavito broj fakulteta, profesora, studenata i profila zanimanja. To je dugoro\u010dna rak-rana jer je jako puno ljudi na taj na\u010din dobilo pozicije. Kada se tome pridoda da na brojnim razinama imamo ljude kojima je jedina kompetencija to \u0161to su pripadnici odre\u0111enog naroda ili stranke, onda vjerojatnost da uspijemo svodi se samo na slu\u010dajnost.<\/p>\n
Ne ukidaju se ovi oblici za\u0161titnih mehanizama u kreditiranju, nego se postro\u017euje na\u010din kako netko mo\u017ee biti jamac, kod procesa samoga ovjeravanja na sudu kao i bolje informiranosti. Taj zakon op\u0107enito nije dobar, sli\u010dan donosi i Federacija, i to prije svega jer se nisu konzultirali svi sudionici. Dobije se dojam da je cilj dobiti druk\u010diji a ne bolji zakon. Banke po definiciji moraju voditi ra\u010duna o klijentima ina\u010de ih nema. To ne zna\u010di da smo u bankama sve napravili, no treba se stvoriti druk\u010diji okvir. Sada kako se stvari postavljaju ne dobiva se kvaliteta nego se samo usporavaju procesi. Mislim da bi cilj trebao biti kako omogu\u0107iti gra\u0111anima da po najpovoljnijim uvjetima do\u0111u do sredstava. Pri tome mislim da se krenulo od sasvim pogre\u0161ne polazne to\u010dke da se \u0161titi neuredne jamce i du\u017enike. Nitko ne postavlja pitanje \u0161to je s depozitarima i \u0161tedi\u0161ama koji godinama rade i \u0161tede, \u0161to je s onima koji uredno izmiruju kredite, razvijaju se i rade.<\/p>\n
I\u0161lo se glavom bez obzira. Bilo je i primjera da se \u017eena frizira kod frizerke i da pri tome, usput, upita da joj bude jamac za kredit. Nije se uop\u0107e razmi\u0161ljalo o posljedicama. Pri tome puno je bolje biti du\u017enik nego jamac, jer kao du\u017enik je mogu\u0107e dobiti novac, a kao jamac dobiva\u0161 samo obveze. Jamac se mo\u017ee biti samo rodbini i bliskom prijatelju za kojega si spreman vratiti zajam. To je bilo poznato i prije, ali kako je jedno vrijeme bilo velikih kreditnih plasmana, nije se uop\u0107e razmi\u0161ljalo o budu\u0107nosti. U zadnje tri godine je vrlo te\u0161ko dobiti jamca i danas se ne treba baviti novim zakonima o tome. Treba me\u0111utim pristupiti kako rije\u0161iti nagomilane probleme vezane uz jamce kako bi ljudi mogli lak\u0161e \u017eivjeti ali isto tako i dio obveza vratiti.<\/p>\n
Te\u0161ko je to promijeniti jer je Hrvatska \u201ctri puta B minus\u201d, a BiH je jo\u0161 gora. Ne mo\u017ee se dobiti povoljan kapital jer i sama Europska unija unutar sebe nema dovoljno sredstava u odnosu na SAD, Japan, Kinu. EU ima problem s likvidnosti dok druge zemlje mogu tiskati novac i pove\u0107avati svoju likvidnost i poticati svoju proizvodnju. Zadu\u017eenost Japana je 230 % i to nema nitko ni blizu. EU to ne mo\u017ee i danas nema dovoljno sredstava niti za razvoj same unije. Zbog toga su kamatne stope u EU na povijesno niskoj razini kako bi se omogu\u0107io razvoj gospodarstva u uniji. Vi\u0161ka za projekte izvan EU nema, izuzev ako se radi o dovoljno dobrim projektima ili ako ste spremni skupo platiti kredite iz EU. To je realnost koja \u0107e dugo trajati i na nama je razvijati s doma\u0107im sredstvima, kombinirati ih sa sredstvima iz EU i namjenskim sredstvima EBRD-a i EIB-a. Unutar sljede\u0107ih godinu dana ne mo\u017eemo pri\u010dati ni o kakvom pobolj\u0161anju u tome smislu.<\/div>\n![\"kutle\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/novo_jesen_kutle.gif\")
UniCredit banka ostvarila je povijesno dobar rezultat u 2011. godini unato\u010d novim izazovima i ku\u0161njama. Ulaganje u razvoj, djelatnike ali i rad s klijentima omogu\u0107ilo je pozicioniranje na vrhu. Planovi za novu 2012. godinu po direktoru Berislavu Kutli su jednostavni \u2013 ostvariti bolji rezultat u odnosu na 2011. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":12210,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[168,78,127,136,126,1196,756,2201,176,371,64,134,102,2063,1201,372],"class_list":["post-12211","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo","tag-jer","tag-jos","tag-kako","tag-kao","tag-koji","tag-ljudi","tag-moze","tag-nego","tag-nema","tag-samo","tag-smo","tag-sto","tag-sve","tag-tome","tag-treba","tag-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12211","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12211"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12211\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12210"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12211"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12211"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12211"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}