{"id":12222,"date":"2012-03-12T11:15:13","date_gmt":"2012-03-12T10:15:13","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/03\/12\/steta-u-ljubuskom-se-procjenjuje-na-20-milijuna-maraka\/"},"modified":"2012-03-12T11:15:13","modified_gmt":"2012-03-12T10:15:13","slug":"steta-u-ljubuskom-se-procjenjuje-na-20-milijuna-maraka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/steta-u-ljubuskom-se-procjenjuje-na-20-milijuna-maraka\/","title":{"rendered":"\u0160teta u Ljubu\u0161kom se procjenjuje na 20 milijuna maraka"},"content":{"rendered":"
\"plastenik_pao\"Prijave \u0161teta od snje\u017enog nevremena koje je zadesilo na\u0161u zemlju su zavr\u0161ene, a prema prvim procjenama, \u0161tete na podru\u010dju Federacije BiH iznose 100 milijuna maraka. Zapadnohercegova\u010dka i Hercegova\u010dko-neretvanska su dvije \u017eupanije koje su daleko najvi\u0161e stradale. <\/div>\n
Prema rije\u010dima Tomislava \u010cu\u017ei\u0107a, ravnatelja Uprave Civilne za\u0161tite ZH\u017d-a, prijava \u0161teta zavr\u0161ila je u subotu, a \u0161tete iznose oko 30 milijuna maraka. Najvi\u0161e je stradao Ljubu\u0161ki \u010dija se \u0161teta procjenjuje na 20 milijuna maraka, slijede ga op\u0107ina Grude, potom \u0160iroki Brijeg te Posu\u0161je koje je u nevremenu pretrpjelo najmanje gubitke.<\/div>\n
Prijavilo se vi\u0161e od 1000 o\u0161te\u0107enih, me\u0111u kojima je najvi\u0161e onih koji se bave plasteni\u010dkom i stakleni\u010dkom proizvodnjom. No, mnogo je onih koji su prijavljivali i manje \u0161tete poput slomljenih oluka na ku\u0107ama.

Svi \u017eele od\u0161tetu<\/strong><\/p>\n

– Svi oni \u017eele od\u0161tetu pa nas vjerojatno \u010deka jedan mukotrpan posao kako bismo razvrstali te \u0161tete po kriterijima. No, nama je prioritet pomo\u0107i poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima, kazao je \u010cu\u017ei\u0107 koji je tako\u0111er spomenuo i velike \u0161tete na objektima poput \u0161kolske sportske dvorane u Grudama kojoj se uru\u0161io krov, tvornice kamena u \u0160irokom. Svima njima nastojat \u0107e se nadoknaditi gubici. Ipak, na kraju, sve ovisi o pomo\u0107i vlasti, posebice s federalne razine.<\/p><\/div>\n

– Rokovi za predavanje zahtjeva prema federalnoj Vladi su 90 dana. Ja se nadam da \u0107e op\u0107inska povjerenstva za procjenu \u0161teta u roku od 60 dana zavr\u0161iti sve svoje poslove kako bi predali zahtjeve, kako bi se pomoglo tim ljudima, isti\u010de \u010cu\u017ei\u0107.<\/div>\n
Kada je rije\u010d o Hercegova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji, najve\u0107e gubitke pretrpjela je dolina Neretve. Op\u0107ina \u010capljina, kojoj je ovo \u010detvrta elementarna nepogoda u nepune 4 godine, najte\u017ee je pogo\u0111eno podru\u010dje. Pod snijegom je palo vi\u0161e od 1000 plastenika, odnosno vi\u0161e od 80 posto ukupnog broja plastenika, \u0161to je \u010dapljinsku poljoprivredu bacilo na koljena i izazvalo velike gubitke za sve poljoprivredne proizvo\u0111a\u010de s podru\u010dja \u010dapljinske op\u0107ine. U razgovoru s na\u010delnikom op\u0107ine Smiljanom Vidi\u0107em doznajemo kako je to\u010dan broj uni\u0161tenih plastenika 1200, a uni\u0161ten je i jedan staklenik.<\/div>\n
– Na\u0161a komisija za procjenu \u0161teta je zajedno s povjerenstvima mjesnih zajednica obi\u0161la teren. Kada smo sve sra\u010dunali, \u0161tete na plastenicima iznose 11,5 milijuna maraka, a na staklenicima 2,5 milijuna maraka. Tako\u0111er, prijavljivanje su \u0161tete i na gospodarskim objektima i ne\u0161to na privatnim ku\u0107ama, a rije\u010d je o par stotina tisu\u0107a maraka, kazao je Vidi\u0107. Najve\u0107e gubitke pretrpjeli su poljoprivrednici \u010celjeva, Tasov\u010di\u0107a, Vi\u0161i\u0107a, Gabela i Gabela Polja gdje je i najvi\u0161e onih koji se bave plasteni\u010dkom proizvodnjom.<\/div>\n
Primjerice, u mjestu \u010celjevo nema te obitelji koja nije ostala bez bar jednog plastenika, dok su neke sve izgubile. Kako se oporaviti, pitanje je koje iz dana u dan postavljaju o\u0161te\u0107eni. Prilikom nedavnog usvajanja prora\u010duna za ovu godinu, sredstva za kapitalne investicije preusmjerena su prema poljoprivrednicima. Ipak, sve su to mala sredstva pa se ova op\u0107ina kao i mnoge druge nada pomo\u0107i s vi\u0161ih razina vlasti.<\/div>\n
– Op\u0107ina \u010capljina se pridr\u017eava zakona prema kojem se 0,5 posto od dohotka odvaja na jedan podra\u010dun namijenjen za ovakve stvari. Na taj na\u010din se pro\u0161le godine na ovom podra\u010dunu iskupilo 68.847 maraka. Me\u0111utim, ako se gleda sveukupna \u0161teta na podru\u010dju ove op\u0107ine, to su minimalna sredstva. Jasno je da nam mora pomo\u0107i \u017eupanija i Federacija, isti\u010de Vidi\u0107. \u00a0

Proizvodnje nije ‘uga\u0161ena’<\/strong><\/p>\n

Na pitanje zna\u010di li to da ove godine nema ni\u0161ta od proizvodnje, na\u010delnik Vidi\u0107 odgovara kako \u0107e proizvodnje ipak biti, jer je jedan manji dio plastenika ipak spa\u0161en.<\/p><\/div>\n

– Jedan dio plastenika se ve\u0107 po\u010deo podizati. Mnogima od njih ovo je jedini izvor zarade i prihoda. Ljudi se bore. U posljednje 4 godine zadesile su nas 4 elementarne nepogode. Neke ve\u0107e pomo\u0107i s vi\u0161ih razina nismo imali i mislim da je krajnje vrijeme da se ljudima u op\u0107ini \u010capljina pomogne, budu\u0107i da najve\u0107i dio njih \u017eivi isklju\u010divo od toga, rekao je Vidi\u0107.<\/div>\n
Iako proizvodnja ne\u0107e biti u potpunosti ‘uga\u0161ena’, zbog cijele situacije zasigurno je da \u0107e poskupjeti mnogi proizvodi, posebice povrtne kulture uzgajane u ve\u0107ini plastenika i staklenika. \u010capljina je nadaleko poznata po paprikama, zelenoj salati, blitvi i drugoj vrsti povr\u0107a, a prema nekim informacijama, cijene istih pove\u0107ane su i dvostruko. Primjerice, cijena ra\u0161tike ve\u0107 je sko\u010dila s oko 1,5 maraka na 4,5 maraka.<\/div>\n
O\u0161te\u0107enima je u nekoliko navrata pomo\u0107 obe\u0107ao federalni ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi\u0107 Lijanovi\u0107. On je, naime, ve\u0107 poru\u010dio kako \u0107e se s isplatama krenuti nakon svih procedura oko prijave i popisa \u0161teta. A kako je ve\u0107 sada o\u010dito da su sredstava za nadoknadu \u0161teta predvi\u0111ena na ra\u010dunima CZ-ova op\u0107ine, \u017eupanije i Federacije nedostatna, ministar Lijanovi\u0107 je najavio mogu\u0107nost i da stranke platforme naprave jedan iskorak pa da Vlada i Parlament FBiH kroz rebalans osiguraju dodatna sredstva.<\/div>\n
O stvarnim \u0161tetama danas \u0107e se odr\u017eati i tiskovna konferencija na kojoj \u0107e ministar Lijanovi\u0107 upoznati javnost o stvarnim gubicima na podru\u010dju cijele Federacije.<\/div>\n

<\/p>\n

Mirela Tu\u010di\u0107 | dnevni-list.ba
<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"plastenik_pao\"Prijave \u0161teta od snje\u017enog nevremena koje je zadesilo na\u0161u zemlju su zavr\u0161ene, a prema prvim procjenama, \u0161tete na podru\u010dju Federacije BiH iznose 100 milijuna maraka. Zapadnohercegova\u010dka i Hercegova\u010dko-neretvanska su dvije \u017eupanije koje su daleko najvi\u0161e stradale. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":11751,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[152,170,127,126,712,840,224,1294,244,10107,1285,135,4009,3124,102,1019],"class_list":["post-12222","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo","tag-ipak","tag-jedan","tag-kako","tag-koji","tag-maraka","tag-milijuna","tag-najvise","tag-opcina","tag-opcine","tag-plastenika","tag-pomoci","tag-prema","tag-steta","tag-stete","tag-sve","tag-vec"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12222","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12222"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12222\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11751"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12222"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12222"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}