{"id":12302,"date":"2012-03-19T13:15:51","date_gmt":"2012-03-19T12:15:51","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/03\/19\/u-vecini-opcina-najvise-ce-se-krpati-ceste\/"},"modified":"2012-03-19T13:15:51","modified_gmt":"2012-03-19T12:15:51","slug":"u-vecini-opcina-najvise-ce-se-krpati-ceste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/u-vecini-opcina-najvise-ce-se-krpati-ceste\/","title":{"rendered":"U ve\u0107ini op\u0107ina najvi\u0161e \u0107e se ‘krpati’ ceste"},"content":{"rendered":"
\"krpanje_rupa\"Ekonomska kriza i dalje uzima danak na podru\u010dju Hercegovine \u0161to se vidi i po tome koliko je koja hercegova\u010dka op\u0107ina izdvojila iz svoga prora\u010duna za kapitalne investicije. A ako nije recesija, onda jest ne\u0161to drugo. Tako je, primjerice, \u010capljina s 12 milijuna maraka u prora\u010dunu bila spremna izdvojiti zna\u010dajnija sredstva za realiziranje pojedinih projekata o kojima \u010capljinci sanjaju du\u017ee vrijeme.<\/div>\n
<\/div>\n
Me\u0111utim, nepogoda pra\u0107ena snje\u017enim nevremenom natjerala je \u010delne ljude op\u0107ine da se ta sredstva preusmjere za poljoprivrednike koji su pretrpjeli velike \u0161tete na svojim poljoprivrednim gazdinstvima. Tako se moralo odustati od izgradnje kru\u017enog toka kod robne ku\u0107e, a tako\u0111er i od\u00a0 rekonstrukcije fasade i otvora na O\u0160 \u201cVladimir Pavlovi\u0107\u201d te od izgradnje teniskih terena. No, stanovnici ove op\u0107ine sigurno se najvi\u0161e vesele projektu koji \u0107e mnoge od njih opskrbiti toliko \u017eeljenom vodom. Naime, ove godine se kre\u0107e s izgradnjom druge faze vodoopskrbnog sustava ‘Dubravska visoravan’ \u0161to podrazumijeva isto\u010dni krak vodovoda i zapadni krak vodovoda koji vodi od \u010capljine preko Trebi\u017eata, Pr\u0107avaca do Zvirovi\u0107a. Izgradnjom ove faze koja ko\u0161ta 22 milijuna maraka trebalo bi se krenuti u lipnju. Ipak, treba znati da \u0107e novac za izgradnju ovog projekta biti namaknut od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u vidu kredita od 5 milijuna eura s tim da bi od Europske komisije dobili jo\u0161 4 milijuna eura granta.<\/div>\n
Zavr\u0161etkom ovog projekta vodu \u0107e dobiti tisu\u0107e domova u op\u0107inama \u010capljina i Stolac te dijelu Mostara kojima su jedini spas bile \u010datrnje ili kupnja vode iz cisterni.<\/div>\n
Ljubu\u0161ki, \u010citluk, Neum\u2026
<\/strong>
Ljubu\u0161ki s prora\u010dunom od gotovo 13 milijuna maraka ove \u0107e godine ulagati u ‘krpanje’ najugro\u017eenijih dijelova ceste za \u0161to je predvi\u0111eno 750 tisu\u0107a maraka.<\/div>\n
Budu\u0107i da su ceste u ovoj op\u0107ini u poprili\u010dno lo\u0161em stanju, sredstva su nedovoljna, pa \u0107e se za taj projekt izdvojiti i iz prora\u010duna \u017eupanije i FBiH. Ina\u010de, za razli\u010dita kapitalna ulaganja predvi\u0111eno je 6 milijuna maraka. Od tog novca 1,2 milijuna maraka izdvojit \u0107e se za rekonstrukciji pro\u010dista\u010da otpadnih voda. Osim toga, nastavit \u0107e se radovi na vodoopskrbi, gradskom groblju, sportskim objektima, a op\u0107ina \u0107e pomo\u0107i i mjesnim zajednicama u projektu ure\u0111enja vjerskih objekata, seoskih cesta i druge lokalne infrastrukture.<\/div>\n
I op\u0107ina \u010citluk s prora\u010dunom od 6,7 milijuna maraka kre\u0107e u izgradnju nekih projekata. Naime, ove bi godine trebali krenuti radovi na izgradnji raskri\u017eja Trome\u0111a, koje je za ovu op\u0107inu jedno od najva\u017enijih projekata cestovnog prometa, a to je i jedno od najfrekventnijih raskri\u017eja u Hercegovini.<\/div>\n
Pola milijuna maraka namijenjeno je za izgradnju kanalizacijskog sustava za Me\u0111ugorje – Bijakovi\u0107i, a uz pomo\u0107 Europske investicijske banke trebao bi zapo\u010deti
i projekt izgradnje kolektora otpadnih voda u naseljenim mjestima Me\u0111ugorje -Bijakovi\u0107i.<\/div>\n
Tako\u0111er, nastavljaju se radovi na izgradnji dviju potpuno novih lokalnih prometnica. Jedna je lokalna prometnica u Me\u0111ugorju koja ide od mosta kod Po\u0161te u Me\u0111ugorju prema Potpolju, radi se o prometnici du\u017eine od 1350 metara, a koja \u0107e se spajati s budu\u0107om regionalnom cestom \u010citluk\u00a0 – \u010capljina. Ovu prometnicu\u00a0 jednim dijelom financira Op\u0107ina \u010citluk, a drugi dio su sredstava iz GSM licenci 2008. i dio 2009. koja je odobrila federalna Vlada. Druga lokalna cesta je cesta od Dragi\u0107ine prema \u010cerinu u du\u017eini oko 700 metara. Izgradnju ove ceste u potpunosti financira Op\u0107ina \u010citluk, a ima veliki zna\u010daj za cijelu \u017eupu \u010cerin.<\/div>\n
Od infrastrukturnih projekata koji se planiraju realizirati u op\u0107ini Stolac, koja ove godine ima jedan od najmanjih prora\u010duna i koji iznosi tek 4,3 milijuna maraka, najvi\u0161e novca bit \u0107e utro\u0161eno u izgradnju infrastrukture u gospodarsko-poslovnoj zoni \u201cHodovo\u201d u iznosu od 170 tisu\u0107a maraka. Za nastavak izgradnje vodovoda Hodovo i Rotimlja predvi\u0111eno je 150 tisu\u0107a maraka, dok je isti iznos novca predvi\u0111en i za vodovod \u201cKlokun\u201d u naselju Crni\u0107i. Za projekte sanacije i izgradnje lokalnih cesta izdvojit \u0107e se 150 tisu\u0107a maraka, dok \u0107e se za izgradnju gradskog odlagali\u0161ta izdvojiti 40.000 tisu\u0107a maraka.<\/div>\n
Prioritetni planovi op\u0107ine Neum u ovoj godini svakako su izgradnja nove zgrade op\u0107ine, podzemne gara\u017ee, trga i zavr\u0161etak izgradnje crkve. Zatim, velika \u0107e se pozornost usmjeriti i na nastavak ure\u0111enja grada, \u0161etnicu kao i zavr\u0161etak kanalizacijskog sustava Komarna – Neum – Mljetski kanal, te obnovu \u0161kola u Hutovu i Neumu.<\/div>\n
S neusvojenim prora\u010dunom za ovu godinu jo\u0161 se ne mo\u017ee kazati \u0161to \u0107e se ove godine raditi u op\u0107ini Grude. No, kako je ova op\u0107ina ve\u0107 du\u017ee vrijeme u jednoj velikoj krizi, koju prate ogromna dugovanja op\u0107ine, tamo\u0161nji stanovnici zasigurno ni ove godine ne o\u010dekuju ni\u0161ta novo, osim nekih novih dubioza koje bi ovu op\u0107inu mogle samo ja\u010de ‘povu\u0107i na dno’.<\/p>\n

Kriza i u \u0160irokom<\/strong><\/p>\n

Jedna od najrazvijenijih op\u0107ina u Hercegovini, \u0160iroki Brijeg, i ove godine \u0107e za kapitalna ulaganja iz prora\u010duna koji iznosi oko 9 milijuna maraka izdvojiti tek oko 600 tisu\u0107a maraka. Stoga je jasno da za ve\u0107e infrastrukturne projekte nema mjesta ove godine. \u0160irokobrije\u017eani o\u010dekuju da \u0107e se bar zavr\u0161iti dugo najavljivani kolodvor koji je trebao biti dovr\u0161en pro\u0161le godine. Iz op\u0107ine smo dobili informaciju da \u0107e ovaj projekt, vrijedan milijun maraka, biti gotov po\u010detkom jeseni. Za infrastrukturne projekte kao \u0161to su izgradnja kanalizacijskih kolektora i izgradnja pro\u010dista\u010da otpadnih voda su osigurana namjenska kreditna sredstva, a doznajemo da \u0107e se nastaviti i aktivnosti na izgradnji lokalnih vodovoda Ko\u010derin, Tur\u010dinovi\u0107i, Kne\u0161polje i Ljuboti\u0107i, zatim na asfaltiranju ceste kroz Blato, ali i asfaltiranje manjih dionica i saniranje cesta kroz sela. Tako\u0111er \u0107e se nastaviti s radovima na osnovnoj \u0161koli na Pecari koja, unato\u010d sredstvima od Vlade Federacije BiH u iznosu od 2 milijuna maraka, i dalje stoji nedovr\u0161ena. <\/p>\n

Prora\u010dunski prihodi u susjednoj op\u0107ini Posu\u0161je su za 12 posto manji od planiranih,\u00a0 te ne\u0107e biti velikih mogu\u0107nosti za ulaganje u gospodarski razvoj. S tek 5,5 milijuna maraka u prora\u010dunu ove \u0107e se godine izdvajati jedino za rekonstrukciju cesta i nogostupa.<\/div>\n
Kada je rije\u010d o op\u0107ini Prozor-Rama, a ukoliko se na vrijeme potpi\u0161e ugovor s EIB-om, onda \u0107e se najvi\u0161e ulagati u rekonstrukciju vodovodne i kanalizacijske mre\u017ee u gradu Prozoru, te izgradnju kolektora otpadnih voda. S 12 milijuna maraka u prora\u010dunu ova op\u0107ina \u0107e i ove godine krenuti s izgradnjom brojnih projekata, uklju\u010duju\u0107i<\/div>\n
izgradnju vodovoda po selima ove op\u0107ine, za \u0161to je u prora\u010dunu predvi\u0111eno 400.000 maraka. Jedan od zanimljivijih projekata u ovoj op\u0107ini je i izgradnja stambene zgrade za korisnike kolektivnog smje\u0161taja, za \u0161to \u0107e op\u0107ina izdvojiti sredstva u iznosu od 150.000 maraka, a za ostatak \u0107e se pobrinuti Vlada FBiH. Zatim, tu je i izgradnja nove zgrade op\u0107ine, potom Doma za stare i nemo\u0107ne osobe koji \u0107e zasigurno biti jedan od modernijih u regiji. Iz op\u0107ine poru\u010duju kako se ne\u0107e smanjivati ni tempo izgradnje lokalnih cesta zapo\u010detih prije tri godine, pa \u0107e se nastaviti obnova i regionalne ceste R-418 Prozor – Varvara kao i regionalne ceste R-418 Prozor – Konjic.<\/div>\n

U izbornoj godini se o\u010dekivalo puno vi\u0161e<\/strong><\/p>\n

Uzmemo li u obzir da su u listopadu ove godine lokalni izbori, bar u Hercegovini se o\u010dekivalo puno vi\u0161e gradili\u0161ta. Me\u0111utim, iako do sada nisu izostala brojna obe\u0107anja, \u010dinjenica je da slo\u017eena financijska situacija onemogu\u0107ava ambiciozne planove onih koji su i do sada jedino obe\u0107anjima uspjeli namamiti mnoge da im daju svoj glas. Bilo bi zasigurno puno bolje kada bi poku\u0161ali smanjiti broj nezaposlenih. Naime, veliki broj ljudi u spomenutim op\u0107inama \u017eivi na granici siroma\u0161tva.<\/p><\/div>\n

Primjerice, op\u0107ina Prozor-Rama ve\u0107 godinama nosi epitet op\u0107ine s vi\u0161e nezaposlenih nego zaposlenih. Svima njima sigurno je puno va\u017enije kako pre\u017eivjeti i kako osigurati pristojan \u017eivot, nego koliko \u0107e se ove godine zakrpati rupa, ili koji dio grada \u0107e dobiti nogostup.<\/div>\n

<\/p>\n

Mirela Tu\u010di\u0107 | dnevni-list.ba<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"krpanje_rupa\"Ekonomska kriza i dalje uzima danak na podru\u010dju Hercegovine \u0161to se vidi i po tome koliko je koja hercegova\u010dka op\u0107ina izdvojila iz svoga prora\u010duna za kapitalne investicije. A ako nije recesija, onda jest ne\u0161to drugo. Tako je, primjerice, \u010capljina s 12 milijuna maraka u prora\u010dunu bila spremna izdvojiti zna\u010dajnija sredstva <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":12301,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[9885,1854,146,126,712,840,1294,244,2540,1249,3476,3255,134,1857,8553],"class_list":["post-12302","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo","tag-izgradnje","tag-izgradnju","tag-koja","tag-koji","tag-maraka","tag-milijuna","tag-opcina","tag-opcine","tag-opcini","tag-ove","tag-projekata","tag-sredstva","tag-sto","tag-tisuca","tag-vodovoda"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12302"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12302\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12301"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}