{"id":12498,"date":"2012-04-07T07:38:09","date_gmt":"2012-04-07T05:38:09","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/04\/07\/kreso-raspudic-sada-napokon-znam-tko-sam-i-odakle-sam\/"},"modified":"2012-04-07T07:38:09","modified_gmt":"2012-04-07T05:38:09","slug":"kreso-raspudic-sada-napokon-znam-tko-sam-i-odakle-sam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/kreso-raspudic-sada-napokon-znam-tko-sam-i-odakle-sam\/","title":{"rendered":"Kre\u0161o Raspudi\u0107: Sada napokon znam tko sam i odakle sam"},"content":{"rendered":"
\"raspudic_kreso\"“Bilo mi je nelagodno kad bi mi ljudi postavljali pitanja o mom porijeklu, budu\u0107i da, o povijesti svog porijekla, od pradjeda pa unatrag, ni\u0161ta nisam znao. Tako svoj motiv istra\u017eivanja, prvo svog, a zatim cijelog obiteljskog stabla Raspudi\u0107a”, obja\u0161njava Kre\u0161o Raspudi\u0107, autor knjige \u201cRodoslovlje Raspudi\u0107a\u201d, koja je nedavno ugledala svjetlo dana.
I da se knjiga objavi pomogli su Raspudi\u0107i: Alen, Ivan, Ivica, Marin i Ilija Raspudi\u0107 i predgovor za knjigu je pisao Raspudi\u0107: dr. sc. Nino Raspudi\u0107, kojeg mnogi znaju kao o\u0161trog komentatora na\u0161e stvarnosti, ina\u010de asistent na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Suizdava\u010d knjige je Naklada Alfa d.o.o. Mostar.
Knjiga tvrdih korica na 210 stranica, iako govori o porijeklu prezimena Raspudi\u0107, zanimljiva je kao poticaj i drugima za istra\u017eivanje svoga porijekla, jer mnogi \u0107e prepoznati motive koje su naveli autora da istra\u017ei svoje porijeklo i objavi ovu knjigu.
Kre\u0161o Raspudi\u0107 u nju je ulo\u017eio godine i godine istra\u017eivanja, listanja i \u010ditanja tisu\u0107a stranica crkvenih i drugih knjiga i dokumenata, od mati\u010dnih knjiga nekoliko \u017eupa Hercegovine (Gradni\u0107i, Plo\u010de-Tep\u010di\u0107i, \u010citluk, \u010cerin, Grljevi\u0107i, Mostar, Konjic, Ri\u010dice, \u0160\u0107it, Ljuti Dolac), nekoliko knjiga, do istra\u017eivanja u Dubrova\u010dkom gradskom arhivu i arhivima u Zaostrogu, Sinju i Mostaru.
Gdje \u0107e sve, i na koliki posao, namjeriti istra\u017eivanje porijekla starog hrvatskog roda, ni sam autor ni sanjati nije mogao, a pitanje je, da je na samom po\u010detku znao, koliko ga zahtjevan i opse\u017ean posao \u010deka, bi li se u njega uop\u0107e upustio. <\/p>\n

No, kada se ve\u0107 odlu\u010dio i kad ga je ‘istra\u017eiva\u010dki crv’ toliko obuzeo, Kre\u0161o Raspudi\u0107 nije odustajao, pa ni onda kada mu je uslijed ratnih doga\u0111anja zapaljena ku\u0107a, a vatrena stihija progutala sve ono \u0161to je godinama bri\u017eljivo bio prikupio. <\/p>\n

Prikupljeni podaci nestali su u vatri, no to ga nije obeshrabrilo: krenuo je ispo\u010detka i barem je, ka\u017ee, znao odakle \u0107e krenuti. A evo kako je sve po\u010delo.
\u201cRo\u0111en sam 18. kolovoza 1943. u Tep\u010di\u0107ima, op\u0107ina \u010citluk, od oca Jure Raspudi\u0107a i majke Mare r. Zubac. Jo\u0161 kao vrlo mlad slu\u0161ao sam razne pri\u010de o na\u0161em porijeklu. Moja baka Pera znala je re\u0107i kako smo mi porijeklom Rusi, do\u0161li odnekud iza Karpata. Budu\u0107i da su mi otac i djed nestali u Drugom svjetskom ratu, o svom podrijetlu nisam imao od koga doznati vi\u0161e od onoga \u0161to mi je prenijela baka Pera, no ni ona mi nije znala puno toga objasniti. \u010cesto su ljudi znali pitati imamo li mi Raspudi\u0107i nekakvu rodbinsku vezu s popom Raspu\u0107inom. Tu sam povezanost negirao, ali svoje stajali\u0161te nisam ni\u010dim mogao dokazati niti opovrgnuti, pa sam se osje\u0107ao u najmanju ruku neugodno\u201d, obja\u0161njava za Dnevni list Kre\u0161o Raspudi\u0107.
Kontaktiraju\u0107i s ostalim Raspudi\u0107ima, doznao je da su i njih povezivali s Raspu\u0107inima, \u0161to ga je dodatno potaknulo da istra\u017ei vlastito porijeklo. \u017delju za istra\u017eivanjem jo\u0161 je vi\u0161e poja\u010dala jo\u0161 jedna epizoda iz njegova \u017eivota.
\u201cZa vrijeme dok sam \u017eivio u Belgiji, imao sam prijatelja Emila Sandersa, koji je radio u mati\u010dnom uredu. \u010cesto bi dobio upite s raznih strana svijeta da prona\u0111e podatke u mati\u010dnim knjigama iz 1400-ih ili 1600-ih godina, \u0161to me nagnalo da se zapitam \u0161to je to sa mnom pa o svojima i svom porijeklu ne znam ni sto godina unatrag\u201d, ka\u017ee Kre\u0161o Raspudi\u0107.
Osamdesetih godina se vratio u Mostar i odmah po\u010deo istra\u017eivati. Prikupio je dosta podataka, koje je, sve do jednog, progutala vatra po\u010detkom 1990-ih, kada mu je u Domovinskom ratu zapaljena ku\u0107a.
\u201cTada sam, u trenutku borbe za pre\u017eivljavanje, obe\u0107ao sam sebi, kako \u0107u, ako ikada ponovno stanem na noge, to istra\u017eivanje ponovno zapo\u010deti i kad-tad zavr\u0161iti\u201d. Prije oko \u0161est godina ponovno je krenuo u istra\u017eivanje, koje mu je olak\u0161ao i napredak tehnologije i lak\u0161i na\u010din komuniciranja.
\u201cAko me pitate je li mi bilo te\u0161ko do\u0107i do svih tih podataka, vjerujte mi da jest\u201d, ka\u017ee iskreno. I on je, \u0161to je svima nama blisko i dobro poznato, nailazio na nerazumijevanje ljudi koji su mu onemogu\u0107avali da do\u0111e do njemu potrebnih podataka; bilo je i onih koji su ga smatrali i \u010dudakom, pa ga, kao istra\u017eitelji, pitali \u0161to \u0107e mu ti podaci. U takvim je trenucima pomi\u0161ljao na odustajanje od svoje nakane, ali na svu sre\u0107u, kao i u svemu u \u017eivotu, bilo je i onih ljudi, koji su bili spremni podr\u017eati ga, tako da je na kraju, uz mnogo ulo\u017eenog vremena i truda, i mnogo dobre volje, ipak uspio do\u0107i do cilja i okon\u010dati svoje dugogodi\u0161nje istra\u017eivanje.
Najvi\u0161e je podataka prona\u0161ao u crkvenim mati\u010dnim knjigama, a autor posebno zahvaljuje fra Robertu Joli\u0107u, koji je doktorirao na mati\u010dnim knjigama, i koji ga je uputio kako ih koristiti. Ni iz njih nije bilo lako i\u0161\u010ditati podatke, obja\u0161njava autor knjige, jer su do 1900. pisane latinskim jezikom, ponekad i bosan\u010dicom.
\u201cOva knjiga pisana je s najboljim namjerama, kako sada\u0161nja, a i budu\u0107a pokoljenja Raspudi\u0107a ne bi osje\u0107ala nelagodu kada ih netko upita tko su i odakle su, a dokumenti podastrti u ovoj knjizi kazuju da mogu biti ponosni na svoje porijeklo\u201d, ka\u017ee autor.
Njegova knjiga mo\u017eda \u0107e potaknuti jo\u0161 neke da istra\u017ee porijeklo svoga prezimena, da vide tko su i odakle su. <\/p>\n

{xtypo_rounded2}\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0
Kad mi je Kre\u0161o Raspudi\u0107 pokazao rezultate svog vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja rodoslovlja Raspudi\u0107a i rekao mi kako namjerava objaviti knjigu, najmanje \u0161to sam mu u znak zahvalnosti, kao Raspudi\u0107 Raspudi\u0107u, mogao obe\u0107ati bilo je napisati ovaj skroman predgovor. Bio sam dirnut entuzijazmom i golemom koli\u010dinom rada, strpljenja, diplomati\u010dnosti i poniznosti koji je godinama ulagao prekapaju\u0107i po mati\u010dnim knjigama u \u017eupama diljem BiH i Hrvatske, komuniciraju\u0107i s arhivima u Dubrovniku i Mostaru, zovu\u0107i i pi\u0161u\u0107i poznatim i nepoznatim Raspudi\u0107ima, ne bi li \u0161to potpunije slo\u017eio mozaik na\u0161eg roda ili kako ga on voli nazivati \u201eplemena\u201c. Premda amater, pokazao je za\u010du\u0111uju\u0107u metodolo\u0161ku strogost i preciznost, ne prepu\u0161taju\u0107i se fantazijama i nekriti\u010dnim dodavanjima koja se \u010desto nalaze kod rada na rodoslovljima, ve\u0107 se oslanjao isklju\u010divo na dokumente, ostavljaju\u0107i nedokumentirane praznine u na\u0161em rodoslovlju interpretacijama \u010ditatelja, a mo\u017eda i nadopunama nekih budu\u0107ih istra\u017eiva\u010da.
Prije ovog istra\u017eivanja o porijeklu vlastite obitelji sam znao tek pone\u0161to. Iz istra\u017eivanja Nikole Mandi\u0107a znao sam da su Raspudi\u0107i stari hrvatski rod koji vu\u010de porijeklo od znamenite obitelji Pribilovi\u0107a. Iz obiteljske predaje na\u010duo sam da moj ogranak Raspudi\u0107a, koje nazivaju Ili\u0107i i \u017eive na Tep\u010di\u0107ima, vuku podrijetlo iz susjednog Dobrog Sela. No, nisam znao ni po kojem nas Iliji zovu tako, niti je li se i kada taj prelazak iz Dobrog Sela dogodio. Znao sam za Raspudi\u0107e u Lipnu, no nisam znao jesmo li u dalekoj rodbinskoj vezi.
Zahvaljuju\u0107i istra\u017eivanju Kre\u0161e Raspudi\u0107a kockice su se slagale jedna za drugom. Ne samo da sam saznao da je rodona\u010delnik Raspudi\u0107a-Ili\u0107a pradjed mog djeda Iljia Raspudi\u0107 (r. 1791.) od oca Ilije (r. 1752.) i majke Kate r. Buli\u0107, koji je pre\u0161ao s Dobrog Sela na Tep\u010di\u0107e, ve\u0107 sada to\u010dno znam da se nastanio na Tep\u010di\u0107ima izme\u0111u 1824., kada mu je ro\u0111en sin Nikola \u010dije je ro\u0111enje zabilje\u017eeno na Dobrom Selu, i 1826. kada mu se sljede\u0107e dijete, k\u0107i Marta, rodila na Tep\u010di\u0107ima. Navodim ovo kao mali primjer precizno dokumentiranog obja\u0161njenja ne\u010dega \u0161to je do ju\u010der bila samo maglovita predaja, ako ne i potpuna nepoznanica, a \u0161to \u0107e slaganjem mozaika vlastitog porijekla uz pomo\u0107 podataka sakupljenih u ovoj knjizi, iskusiti i brojni drugi Raspudi\u0107i. Po mu\u0161koj liniji, zahvaljuju\u0107i ovom istra\u017eivanju, mo\u017eemo sklopiti kompletno stablo sve do Grge Raspudi\u0107a, zadnjeg do kojeg se preko turskih poreznih knjiga dopire, a koji je ro\u0111en oko 1615. godine od oca Jakova u na\u0161oj matici na Dobrom Selu (lat. Bonavilla).
Iz dubrova\u010dkih spisa, \u010dije preslike imamo u ovoj knjizi, iskrsavaju neka davna imena – od Rakovca Pribilovi\u0107a- Raspudi\u0107a, u \u010dijem se testamentu iz 15. travnja 1429. godine prvi put spominje prezime Raspudi\u0107, kao novo ime jedne grane Pribilovi\u0107a, do vojvode Vukasa Raspudi\u0107a i njegovog sina Radosava koji se spominje u dokumentima iz sredine 15. stolje\u0107a, \u0161to svjedo\u010di o drevnoj prisutnosti na\u0161e obitelji u ju\u017enoj Hercegovini i o va\u017enoj ulozi koju je imala na srednjovjekovnom Trgu Drijeva sve do prodora Turaka i povla\u010denja na imanje na Dobrom Selu.
Svijest o vlastitom porijeklu va\u017ena je, ne samo za razumijevanje sada\u0161njosti, ve\u0107 i kao zalog za budu\u0107nost. U tom smislu je Kre\u0161o Raspudi\u0107 ovim golemim poslom zadu\u017eio sve svoje prezimenjake. Nadam se da \u0107e ova knjiga pomo\u0107i u boljem povezivanju diljem svijeta rasutih ogranaka jednog starog roda i da \u0107emo se barem na Dan Raspudi\u0107a, 15. travnja 2029., na \u0161estotu godi\u0161njicu prvog spominjanja novog, do danas nepromijenjenog prezimena, u \u0161to ve\u0107em broju okupiti u starom kraju, u matici na Dobrom Selu, na grobu vojvode Stipana Pribilovi\u0107a ili na mjestu gdje su na nekada\u0161njem Trgu Drijeva razmjeravali robu i trgovali na\u0161i preci.<\/div>\n

Dr.Sc. Nino Raspudi\u0107
<\/strong>{\/xtypo_rounded2}
bljesak.info<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"raspudic_kreso\"“Bilo mi je nelagodno kad bi mi ljudi postavljali pitanja o mom porijeklu, budu\u0107i da, o povijesti svog porijekla, od pradjeda pa unatrag, ni\u0161ta nisam znao. Tako svoj motiv istra\u017eivanja, prvo svog, a zatim cijelog obiteljskog stabla Raspudi\u0107a”, obja\u0161njava Kre\u0161o Raspudi\u0107, autor knjige \u201cRodoslovlje Raspudi\u0107a\u201d, koja je nedavno ugledala svjetlo dana. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":12497,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[9604,10631,67,127,136,1244,126,10629,379,10630,4082,10628,158,134,102,426,4286],"class_list":["post-12498","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura","tag-istrazivanja","tag-istrazivanje","tag-kada","tag-kako","tag-kao","tag-knjiga","tag-koji","tag-kreso","tag-podataka","tag-porijeklu","tag-raspudic","tag-raspudica","tag-sam","tag-sto","tag-sve","tag-svoje","tag-znao"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12498","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12498"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12498\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12497"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12498"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12498"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12498"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}