<\/strong>
Uvodnim rije\u010dima prisutima se obratio predsjednik upravnog vije\u0107a HZ HB Mostar Vladimir \u0160olji\u0107 osvrnuv\u0161i se na nedavni istup reisa Ceri\u0107a koji je kazao kako je Hercegovina pokrajina Bosne te kazao kako Hercegovina nije ni\u010dija pokrajina, nego je ona ravna Bosni. \u201eAko namjeravaju stvoriti BiH po uzoru na Jugoslaviju, ona \u0107e zavr\u0161iti kao Jugoslavija. A ako to ne \u017eele, trebamo se okrenuti i razmatrati modele dr\u017eava Belgije i \u0160vicarske\u201c.<\/p>\n
Prisutnima se obratio i Marko Toki\u0107, suorganizator skupa i ravnatelj Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru te kazao: \u201eOnima kojima se \u017eeli nametnuti politi\u010dki identitet, uvijek se name\u0107e krivnja. Mi smo ve\u0107 20 godina krivi za sve i sva\u0161ta. Osobno vjerujem da cijela poruga na Hercegovce, na Herceg Bosnu proizvod je \u017eelje da nam se nametne politi\u010dki identitet.\u201c<\/p>\n
Ravnateljica Hrvatskog Instituta za povijest Zagreb Jasna Turkalj naglasila je kako je projekt Republika Hrvatska i Domovinski rat organizirao do sada vi\u0161e znanstvenih skupova i ovaj danas je \u010detvrti u nizu, ali prvi na ovu temu organiziran u BiH.<\/p>\n
Bez HVO-a ne bi bilo Hrvata u Bosni i Hercegovini<\/strong><\/p>\n Ivica Lu\u010di\u0107, zapovjednik brigade \u201eEugen Kvaternik\u201c govorio je na temu \u201eOkolnosti i razlozi osnivanja Hrvatskog vije\u0107a obrane Hrvatske zajednice Herceg Bosna\u201c. Naglasio je da je danas sporno i da je uvijek bilo sporno pitanje \u201ekakva BiH treba biti?\u201c. To je pitanje nacionalnih priznanja i suverenosti hrvatskog naroda.<\/p>\n \u201e10. o\u017eujka 1992. godine u Mostaru je organiziran skup kluba intelektualaca, odnosno gra\u0111ana Mostara, iza kojeg su stajale jugoslavenske snage koje su htjele delegimtirati i delegalizirati obranu Mostara i BiH i Sarajeva… Vlast tada nije funkcionirala i \u0161to su Hrvati mogli napraviti nego se braniti, a da bi se mogli obraniti napravili su Hrvatsko vije\u0107e obrane osnovano 8. travnja 1992. bez kojega danas ne bi bilo ni Hrvata u BiH ni Bosne i Hercegovine\u201c, kazao je Lu\u010di\u0107.<\/p>\n U ratu HVO nije imala dr\u017eavu iza sebe<\/strong><\/p>\n Davor Marijan znanstvenik i \u010dasnik u sto\u017eeru gardijske brigade govorio je na temu \u201eOrganizacija i svojstva oru\u017eanih snaga Herceg Bosne\u201c. Naveo je tri faze vojnog organiziranja. Prva faza je bila stvaranje HVO-a u kojoj su va\u017enu ulogu odigrala doga\u0111anja u Pologu u svibnju 1991. Godine nakon \u010dega \u201epolako raste temperatura\u201c.<\/p>\n Naveo je kako je zna\u010dajka HVO-a upravo \u010dinjenica da je HVO bio oru\u017eani narod. Drugu fazu obilje\u017eilo je ustrojavanje razvoja oru\u017eanih snaga Herceg Bosne, koja se tako\u0111er dijeli u nekoliko faza: 1. Kad su organizirane brigade u vi\u0161e op\u0107ina, 2. Ustrojstvo vojne policije 1993. Tre\u0107a faza oru\u017eanih snaga Herceg Bosne koja po\u010dinje koncem studenog 1993. Kad se doga\u0111a preustroj HVO-a kada zapo\u010dinje koncept zbornog podru\u010dja koji ima jednu gardijsku brigadu.<\/p>\n \u201eStvorila se fama da je HVO bila lo\u0161a vojska, me\u0111utim temeljna razlika hrvatske vojske i HVO-a je ta da je hrvatska vojska uvijek iza sebe imala dr\u017eavu. HVO je vojska bez dr\u017eave. HVO je bio \u201e\u010dardak ni na nebu ni na zemlji\u201c, kazao je Marijan.<\/p>\n HDZ klju\u010dan za stvaranje neovisne BiH<\/strong><\/p>\n \u201ePolitika HDZ-a prema BiH od 8. listopada 1991. do me\u0111unarodnog priznanja BiH\u201c, tema je o kojoj je govorio Domagoj Kne\u017eevi\u0107 sa Instituta za povijest Zagreb. \u201eNakon progla\u0161enja neovisne RH 8. listopada 1991. do\u0161lo je do razdvajanja hrvatskog naroda u dvije dr\u017eave u kojima je on kao narod nositelj konstitutivnosti. Tijekom srbijanske agresije na RH politika HDZ-a BiH je usmjerenja kako pomaganju obrani RH meterijalno, tako i organizacijski i u ljudstvu, tako i organizaciji obrane u BiH. Nezadovoljstvo slu\u017ebenom politikom BiH i SDA prema hrvatskim interesima dovelo je do stvaranja struje u HDZ-u koja je \u017eeljela promijeniti politiku na \u010dijem je \u010delu bio Mate Boban.\u201c…<\/p>\n \u201eMe\u0111utim, nakon sarajevskog primjera po\u010detka radikalizacije stanja u BiH politika HDZ-a na bh razini ide ka stvaranju suverene BiH, ali druga\u010dija od koncepta unitarne dr\u017eave koju zagovara SDA. Nakon nedobivanja jamstava za\u0161tite nacionalnih interesa bh Hrvata, nastupio je referendum koji ima za cilj stvaranje neovisne BiH, \u0161to je po meni bilo presudno u njenom stvaranju.\u201c<\/p>\n Mirovni planovi za podjelu BiH<\/strong><\/p>\n Goran Mladineo izlo\u017eio je temu: \u201eKako je mogla izgledati hrvatska jedinica u BiH: bosansko \u2013 hercegova\u010dki Hrvati u planovima i prijedlozima za teritorijalni preustroj BiH (1991. \u2013 1995.)\u201c. Izlaganje se odnosilo na mirovne planove podjele BiH: \u201eNa\u017ealost, i danas se razgovara o ovim planovima, jer problem Hrvata ni danas, 20 godina nakon rata nije rije\u0161en\u201c, kazao je Mladineo. Ivica Mi\u0161kulin profesor s Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta iz Zagreba, najmla\u0111e hrvatske obrazovne institucije, izla\u017ee na temu: Intervencija Ujedinjenih naroda u BiH 1991. \u2013 1995. oblici, tijek i u\u010dinkovitost\u201c.\u201eIntervencije UN-a u BiH mo\u017eemo sagledavati na dvije razine: na razini visoke politike, i na razini \u010duvanja mira, \u0161to se odnosi na postrojbe UNPROFORA-a u BiH. Za Bosnu i Hercegovinu se tra\u017eio teritorijalni sporazum, a ne primirje kao \u0161to je to bio slu\u010daj za Republiku Hrvatsku\u201c, kazao je Mi\u0161kulin.<\/p>\n \u201e\u0160to je bio mandat me\u0111unarodnih snaga, UNPROFOR-a u RH i BiH? Mandat je bio u stalnom \u0161irenju, iako su se prenosile ili naslije\u0111ivale odgovornosti bez da je posao zavr\u0161en. \u010cetiri su mandatne etape djelovanja UNPROFOR-a. Prva je otvaranje koridora oko sarajevskog aerodroma za ispostavu humanitarne pomo\u0107i. Druga faza je pra\u0107enje humanitarnih konvoja ili SFOR-a. Tre\u0107i mandatni zadatak do\u017eivio je najve\u0107i neuspjeh je za\u0161tita sigurnih zona. Naime, grad Srebrenica i okolno poru\u010dje je progla\u0161eno UN sigurnom zonom. Na kraju, \u010detvrta etapa kojoj je zada\u0107a bila demitalizirane zone\u201c, navodi Mi\u0161kulin.<\/p>\n Zaklju\u010dak Mi\u0161kulineva izlaganja je kako je Srebrenica klasi\u010dan primjer propasti sigurnosne zada\u0107e UN-a koja je postala ozbiljna tek pred ameri\u010dke izbore 1995. godine, kakva je trebala biti 1992. godine.<\/div>\n {gallery}20_godina_hvaoa{\/gallery}<\/p>\n
1.\u00a0 Carrington \u2013 Cutileirov plan iz 1992. godine koji je predvi\u0111ao etni\u010dku podjelu BiH pri \u010demu bi Hrvati vrlo lo\u0161e pro\u0161li. Po njemu bi Hrvati dobili svega 12 posto teritorija BiH na kojem je \u017eivjelo manje od pola bh Hrvata. Ovaj plan je sadr\u017eavao i prijedlog za podjelu Mostara na nacionalnoj osnovi.
2.\u00a0\u00a0 Vance \u2013Owenov plan, najpovoljniji teritorijalni plan podjele za Hrvate s deset op\u0107ina.
3.\u00a0\u00a0 Owen \u2013 Stoltenbergov, najbolji plan za Hrvate u smislu prava, plan triju republika.<\/p>\n
Mirovne snage zakazale u Srebrenici<\/strong><\/p>\n![\"20_godina_hvo\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/novo_jesen_20_godina_hvo.gif\")
U Mostaru je odr\u017ean prvi znanstveni skup na temu \u201eDvadeset godina od me\u0111unarodnog priznanja Bosne i Hercegovine i osnivanja Hrvatskog vije\u0107a obrane 1992. \u2013 2012.\u201c. Organizatori okruglog stola su Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i Hrvatski institut za povijest Zagreb i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna Mostar. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":12555,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[127,857,126,163,7427,742],"class_list":["post-12556","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-politika","tag-kako","tag-kazao","tag-koji","tag-nije","tag-plan","tag-temu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12556","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12556"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12556\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12555"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12556"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12556"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12556"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}