{"id":12848,"date":"2012-05-09T11:58:34","date_gmt":"2012-05-09T09:58:34","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/05\/09\/oprez-zbog-zmija-i-krpelja\/"},"modified":"2012-05-09T11:58:34","modified_gmt":"2012-05-09T09:58:34","slug":"oprez-zbog-zmija-i-krpelja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/oprez-zbog-zmija-i-krpelja\/","title":{"rendered":"Oprez zbog zmija i krpelja"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-12363\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"zmija_sunce\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/novo_jesen_zmija_sunce.jpg\" height=\"113\" width=\"150\" \/>Prolje\u0107e je u punom jeku. Ljudi sve vi\u0161e koriste prigodu da borave vani, a sa zatopljenjem sti\u017ee nam i opasnost &#8211; upravo iz prirode. Krpelji borave u \u0161umovitim podru\u010djima i na neobra\u0111enoj vegetaciji. Dok je hladno, oni su nepokretni, ali \u010dim se temperatura podigne iznad deset stupnjeva, oni se bude.   <br \/><strong><br \/>Opasni prenosnici<br \/><\/strong><br \/> Kako nam je kazao dr. Stjepan Prgomet, veterinar iz Mostara, krpelj nije opasan za \u010dovjeka ukoliko i sam nije zara\u017een. &#8211; Krpelj vi\u0161e voli i\u0107i na \u017eivotinju i oni mogu prenijeti pti\u010diu groznicu, brucelozu i sl., kazao je Prgomet. Me\u0111utim, krpelji mogu prenijeti i zarazni meningitis. &#8211; Tih pojava bilo je u Istri, gdje su ljudi nakon ugriza oboljeli od meningitisa, kazao je Prgomet dodaju\u0107i kako se ne sje\u0107a da je na ovom podru\u010dju bilo takvih oboljenja. Sa zatopljenjem dolaze i mnogima najmr\u017ee &#8211; zmije. Prema rije\u010dima stru\u010dnjaka zmije otrovnice nakon hibernacije u sebi imaju najvi\u0161e otrova, te je oprez itekako potreban. Na na\u0161im podru\u010djima najopasnija zmija je poskok, koja u ovim danima vr\u0161i parenje koje traje otprilike 20 do 30 dana. Stru\u010dnjaci napominju da se radi o najve\u0107oj zmiji otrovnici u Europi s posebno istaknutim zubima dugima i do 1 cm. To omogu\u0107uje ubrizgavanje otrova duboko u tkiva i mi\u0161i\u0107 gdje je cirkulacija krvi bolja, \u0161to pogor\u0161ava simptome trovanja. Posljedice se odra\u017eavaju duboko na sredi\u0161njem \u017eiv\u010danom sustavu. Ukoliko do\u0111e do ugriza potrebno je pod hitno potra\u017eiti lije\u010dni\u010dku pomo\u0107 jer ugriz odraslog poskoka mo\u017ee biti opasan po \u017eivot. &#8211; Mnogi ne znaju za jo\u0161 jednu otrovnicu koja obitava na ovom podru\u010dju, a to je \u0161arka, najmanja otrovnica koja naraste do 40 cm. Ima male zube i uslijed toga ugriz pro\u0111e bez ikakvih posljedica ili bar nisu toliko opasni, ili su posljedice bla\u017eeg tipa, kazao nam je Prgomet. Jedini pravi lijek protiv trovanja zmijskim otrovom je posebni protuotrov koji se dobiva tako da se konjima, tijekom nekog razdoblja, ubrizgava odre\u0111ena koli\u010dina zmijskog otrova. Nakon nekog vremena, u krvi konja razvijaju se posebna antitijela, koja ga \u0161tite od djelovanja otrova. Nakon \u0161to se razvije dovoljna koli\u010dina antitijela, krv se vadi te se iz nje posebnim biokemijskim postupcima ta antitijela izoliraju. Potom se pro\u010di\u0161\u0107avaju, pakiraju i \u0161alju na tr\u017ei\u0161te kao zmijski antiserum. Prgomet ka\u017ee kako ljudi koji borave u prirodi moraju oti\u0107i u Dom zdravlja i testirati se jesu li alergi\u010dni na serum!<\/p>\n<p><strong>Alergi\u010dni na serum<\/strong><\/p>\n<p> &#8211; Ako je alergi\u010dan na taj serum, onda ga ne smije uzeti ako ga zmija ugrize, jer je gora serumska bolest od samog ujeda zmije, kazao je Prgomet dodav\u0161i kako je on proizveden u krvi konja, te kako se radi o visokovalentnoj bjelan\u010devini, na koje su mnogi ljudi alergi\u010dni.<\/p>\n<p> &#8211; Ukoliko do\u0111e do ugriza, na tom mjestu, ukoliko je dostupno, treba \u0161to prije isisati otrov. Nakon toga , treba to mjesto podvezati. Svako pola sata treba podvez popustiti, ali podvez uvijek podi\u0107i. Ukoliko je ujed jak, treba osigurati da se ugri\u017eena osoba \u0161to manje napre\u017ee, jer dolazi do br\u017eeg kolanja krvi, ali i otrova, kazao je Prgomet. Dodao je i kako treba piti \u0161to vi\u0161e teku\u0107ine, jer se koncentracija krvi pove\u0107ava, na koju je raspore\u0111ena ta ista koli\u010dina otrova. I naravno- \u0161to prije kod lije\u010dnika.<\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><strong><span style=\"font-size: 8pt;\">\u017deljko Andrijani\u0107 | vecernji.ba<\/span><\/strong><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-12363\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"zmija_sunce\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/novo_jesen_zmija_sunce.jpg\" height=\"113\" width=\"150\" \/>Prolje\u0107e je u punom jeku. Ljudi sve vi\u0161e koriste prigodu da borave vani, a sa zatopljenjem sti\u017ee nam i opasnost &#8211; upravo iz prirode. Krpelji borave u \u0161umovitim podru\u010djima i na neobra\u0111enoj vegetaciji. Dok je hladno, oni su nepokretni, ali \u010dim se temperatura podigne iznad deset stupnjeva, oni se bude. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":12363,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[168,127,857,146,3787,394,1196,92,569,11395,11394,134,1201,11322,5108,66,9538,2185],"class_list":["post-12848","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti","tag-jer","tag-kako","tag-kazao","tag-koja","tag-kolicina","tag-krvi","tag-ljudi","tag-nakon","tag-oni","tag-otrova","tag-prgomet","tag-sto","tag-treba","tag-ugriza","tag-ukoliko","tag-vise","tag-zmija","tag-zmije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12848"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12848\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12363"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}