{"id":13312,"date":"2012-06-26T05:05:31","date_gmt":"2012-06-26T03:05:31","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/06\/26\/kume-stas-ti-dogodine-u-lazini-sadit\/"},"modified":"2012-06-26T05:05:31","modified_gmt":"2012-06-26T03:05:31","slug":"kume-stas-ti-dogodine-u-lazini-sadit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/kume-stas-ti-dogodine-u-lazini-sadit\/","title":{"rendered":"Kume \u0161ta’\u0161 ti dogodine u Lazini sadit’?"},"content":{"rendered":"
\"poljoprivreda_lj\"Mo\u017eda \u0107e nakon ovog \u010dlanka na na\u0161im njivama per\u0161in i kamilica zamijeniti duhan. Jasno je ko dan da je Hercegovina raj na zemlji za poljoprivrednu proizvodnju u pogledu klimatskih prilika, ali ono \u0161to nije jasno za\u0161to se ti potencijali ne koriste. Najva\u017eniji problemi su usitnjene parcele, nerije\u0161eni imovinski odnosi i nedostatak vodovodne mre\u017ee u pojedinim podru\u010djima.<\/p>\n

Ipak ima i za to rje\u0161enje – jednostavno na malim parcelama treba uzgajati kulture koje nose velike prinose (a to u ni kojem slu\u010daju nije krumpir). Jedna od onih djelatnosti koji imaju ogromnu perspektivu je poljoprivreda, prije svega sektor uzgoja aromati\u010dnog i ljekovitog bilja. Prednost uzgoja ovog bilja je to \u0161to u odnosu na tradicionalne kulture na hektar zasada recimo per\u0161ina imate za deset puta ve\u0107e prinose i prihode te siguran otkup.<\/p>\n

Pored uzgoja ljekovitog bilja, Hercegovina obiluje velikim potencijalima za sakupljanje raznog ljekovitog bilja npr. smilja, kadulje, dra\u010de i sl. U ovom podru\u010dju primjetni su odre\u0111eni pomaci u posljednjih nekoliko godina i na podru\u010dju Gruda, \u0161to je ohrabruju\u0107e. Uzgoj ljekovitog i aromati\u010dnog bilja je u velikoj je ekspanziji. Velika je potra\u017enja za tim proizvodima iz inozemstva i to je trenutno jedan od rijetkih sektora gdje BiH ima zna\u010dajan suficit. Nekoliko studija je pokazalo da je to jedno od najbr\u017ee rastu\u0107ih tr\u017ei\u0161ta u BiH, \u0161to potvr\u0111uju i podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.<\/p>\n

Naime, u 2011. godini iz BiH je izvezeno ljekovitog i aromati\u010dnog bilja u vrijednosti od oko 22 milijuna KM, a uvezeno oko 10, 2 milijuna KM \u0161to je suficit od nekih 12 milijuna KM. U 2010. godini to je bilo jo\u0161 izrazitije. Suficit je iznosio vi\u0161e od 16,5 milijuna KM \u0161to je \u010dak za 68% vi\u0161e nego 2009. godine.<\/p>\n

Zanimljivo je da je u porastu i broj kompanija koje se bave uzgojem ljekovitog i aromati\u010dnog bilja.<\/p>\n

Osim skupljanja i uzgoja ljekovitog bilja kao sektori, u kojima postoji velika mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja niskokvalificirane radne snage, velike mogu\u0107nosti Hercegovina ima u podru\u010dju organske poljoprivrede, p\u010delarstva, ruralnog turizma te proizvodnji solarne energije. Ipak ovo su samo potencijali te je za stvaranje povoljnih uvjeta za zelene poslove potrebno uklju\u010divanje svih struktura dru\u0161tva, ne samo poduzetnika, ve\u0107 i lokalnih zajednica, \u0161kolstva, civilnog sektora, itd.<\/p>\n

Tko zna mo\u017eda na\u0161 “kum” iz naslova odgovori : “Pajdo, mislija san dogodine malo per\u0161ina posadit iman firmu koja \u0107e mi sve otkupiti”. Ipak mo\u017eda je vjerojatnije da ka\u017ee: “‘O\u0107u ga j..bat a ne sadit – ne isplati mi se.”<\/div>\n

<\/p>\n


grude-online.info<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"poljoprivreda_lj\"Mo\u017eda \u0107e nakon ovog \u010dlanka na na\u0161im njivama per\u0161in i kamilica zamijeniti duhan. Jasno je ko dan da je Hercegovina raj na zemlji za poljoprivrednu proizvodnju u pogledu klimatskih prilika, ali ono \u0161to nije jasno za\u0161to se ti potencijali ne koriste. Najva\u017eniji problemi su usitnjene parcele, nerije\u0161eni imovinski odnosi i nedostatak vodovodne <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":12463,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[152,52,2310,12267,840,151,163,849,12271,371,134,12270,12268,3420,66],"class_list":["post-13312","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo","tag-ipak","tag-koje","tag-kulture","tag-ljekovitog","tag-milijuna","tag-mozda","tag-nije","tag-podrucju","tag-potencijali","tag-samo","tag-sto","tag-suficit","tag-uzgoja","tag-velike","tag-vise"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13312","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13312"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13312\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}