{"id":13520,"date":"2012-07-16T10:35:09","date_gmt":"2012-07-16T08:35:09","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/07\/16\/siljeg-neretvanska-dolina-mogla-bi-se-pretvoriti-u-slanu-pustaru\/"},"modified":"2012-07-16T10:35:09","modified_gmt":"2012-07-16T08:35:09","slug":"siljeg-neretvanska-dolina-mogla-bi-se-pretvoriti-u-slanu-pustaru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/siljeg-neretvanska-dolina-mogla-bi-se-pretvoriti-u-slanu-pustaru\/","title":{"rendered":"\u0160iljeg: Neretvanska dolina mogla bi se pretvoriti u slanu pustaru"},"content":{"rendered":"
\"neretva\"Biv\u0161i ravnatelj Agencije za za\u0161titu okoli\u0161a Republike Hrvatske Mario \u0160iljeg upozorava kako na prvi pogled hvalevrijedan zajedni\u010dki projekt Hrvatske i Republike Srpske o izgradnji hidroelektrane “Dubrovnik 2” ima i pozadinu koja je ostala pre\u0161u\u0107ena, a koja bi mogla biti kobna za neretvansku dolinu i dovesti do ekocida. <\/p>\n

Naime, \u010dinjenica koju se vje\u0161to pre\u0161u\u0107uje je ta da je za realizaciju ove investicije neophodno Republici Srpskoj dati i suglasnost za nastavak druge faze, za neretvansku dolinu kobnog projekta “Gornji horizonti”, o \u010demu je Index ve\u0107 izvje\u0161tavao. \u0160iljeg poja\u0161njava kako se ovim projektom u isto\u010dnoj Hercegovini planiraju prevesti vode iz Nevesinjskog, Gata\u010dkog i Dabarskog polja u korito rijeke Trebi\u0161njice, kako bi se oja\u010dao hidropotencijal neophodan za rad triju novosagra\u0111enih hidroelektrana instalirane snage 30, 61 i 160 MW.<\/p>\n

Pove\u0107at \u0107e se salinitet Neretve, \u0161to \u0107e onemogu\u0107iti poljoprivrednu proizvodnju<\/strong><\/p>\n

\u0160iljeg obja\u0161njava kako bi time enormne koli\u010dine voda koje se podzemnim kra\u0161kim kanalima manjih rijeka prirodno ulijevaju u Neretvu, bile preusmjerene u slivno podru\u010dje Trebi\u0161njice, i na koncu u novosagra\u0111ene akumulacije. Rijeka Neretva bi tako gubila znatan dio svoga hidropotencijala, koji bi neminovno bio anuliran prodorom morske vode u njeno korito.<\/p>\n

“Posljedi\u010dno bi se pove\u0107ao salinitet voda Neretve i njenih pritoka, \u0161to bi gotovo u cijelosti onemogu\u0107ilo poljoprivrednu proizvodnju od \u010capljine i Metkovi\u0107a\u00a0 sve do u\u0161\u0107a. Procjenjuje se kako \u0107e se realizacijom ovog projekta, Neretvi uzeti dodatnih dvije milijarde kubika vode godi\u0161nje, \u0161to zna\u010di da \u0107e ozbiljno biti ugro\u017een biolo\u0161ki minimum rijeke, a time i onemogu\u0107en sustav navodnjavanja poljoprivrednih povr\u0161ina ovog podru\u010dja”, obja\u0161njava \u0160iljeg, uva\u017eeni tehnolog za vode i hidrotehniku.<\/p>\n

Ugasit \u0107e se gospodarska grana koja je imala veliki potencijal<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 sada, realizacijom prve faze “Gornjih horizonata”, odnosno izgradnje tunelsko kanalskih kompleksa kojima \u0107e se preusmjeravati vode, dolazi do bitnih poreme\u0107aja i u vodoopskrbnom sustavu jer je smanjena izda\u0161nost izvora na lijevoj obali Neretve, ju\u017eno od Metkovi\u0107a, upozorava \u0160iljeg. Malostonski zaljev, poznat po uzgoju \u0161koljka\u0161a, tako\u0111er bi bio izravno ugro\u017een zbog nedostatka hranjivih tvari koje su do sada sa sobom donosile slatke vode Neretve. Time bi bila uga\u0161ena jo\u0161 jedna gospodarska grana koja je imala veliki razvojni potencijal.<\/p>\n

“Biv\u0161a ministrica za\u0161tite okoli\u0161a Mirela Holy, je prema vlastitim rije\u010dima tra\u017eila zaustavljanje ovog projekta, \u0161to joj je kao predstavnici ugro\u017eene strane bilo omogu\u0107eno ESPOO konvencijom (konvencija o procjeni utjecaja na okoli\u0161 preko dr\u017eavnih granica). Danas je i na ovom primjeru jasno kako ministarstvo kojem je bila na \u010delu, ne smije vi\u0161e biti ‘sedamnaesto prase u vladi’, kako ga je u jednoj TV emisiji nazvala nakon odlaska s mjesta ministrice.

Neretvanska dolina mogla bi se pretvoriti u slanu pustaru<\/strong><\/p>\n

Paradoksalno je kako je nakon pro\u0161lotjednog banjalu\u010dkog dogovora, zadnja slamka spasa za neretvansku dolinu postao drugi bosanskohercegova\u010dki entitet, odnosno Vlada Federacije Bosne i Hercegovine koja je prema najavama prije dva tjedna trebala raspravljati o realizaciji “Gornjih horizonata”. Federacija BiH itekako ima interes u zaustavljanju ovog projekta, jer je izravno ugro\u017een i park prirode Hutovo Blato koji se nalazi na njenom teritoriju, najve\u0107e europsko stani\u0161te ptica \u010diji ekosustav u potpunosti ovisi o re\u017eimu protoka voda Neretve”, napominje \u0160iljeg.<\/p>\n

Pritom nagla\u0161ava kako su razmjeri ekolo\u0161ke katastrofe koju bi mogao prouzrokovati ovaj projekt\u00a0 kudikamo ve\u0107i od potencijalnih, ali jo\u0161 uvijek jednozna\u010dno nepotvr\u0111enih \u0161tetnih posljedica izgradnje hidroelektrane Ombla. Me\u0111utim, medijski vje\u0161to potencirana Ombla je u velikoj mjeri, slu\u010dajno ili ne zasjenila nepredvidive “Gornje horizonte”, koji bi neretvansku dolinu lako mogli pretvoriti u slanu pustaru.<\/p>\n

“Iako je u Banjaluci projekt izgradnje hidroelektrane ‘Dubrovnik 2’ ocijenjen kao jedan od ‘najpotentnijih i najkvalitetnijih europskih energetskih projekata u omjeru ulo\u017eenog i dobivenog’, stru\u010dna javnost opravdano strahuje kako je ovaj put ulog za \u017eitelje Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije i neretvanske doline s obje strane granice – preveliki”, zaklju\u010duje \u0160iljeg.<\/p>\n

index.hr<\/span><\/strong><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"neretva\"Biv\u0161i ravnatelj Agencije za za\u0161titu okoli\u0161a Republike Hrvatske Mario \u0160iljeg upozorava kako na prvi pogled hvalevrijedan zajedni\u010dki projekt Hrvatske i Republike Srpske o izgradnji hidroelektrane “Dubrovnik 2” ima i pozadinu koja je ostala pre\u0161u\u0107ena, a koja bi mogla biti kobna za neretvansku dolinu i dovesti do ekocida. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":13518,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[9885,127,146,126,12728,4537,448,12732,2432,4816,12733,134,5656,12730,4885,4884],"class_list":["post-13520","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-susjedstvo-susjedstvo","tag-izgradnje","tag-kako","tag-koja","tag-koji","tag-neretvansku","tag-neretve","tag-ovog","tag-pretvoriti","tag-projekta","tag-siljeg","tag-slanu","tag-sto","tag-time","tag-ugrozen","tag-voda","tag-vode"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13520","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13520"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13520\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13518"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13520"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13520"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13520"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}