{"id":13617,"date":"2012-07-25T12:01:55","date_gmt":"2012-07-25T10:01:55","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/07\/25\/marija-dedic-damir-urban-bio-je-glazbena-podloga-mojoj-slici\/"},"modified":"2012-07-25T12:01:55","modified_gmt":"2012-07-25T10:01:55","slug":"marija-dedic-damir-urban-bio-je-glazbena-podloga-mojoj-slici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/marija-dedic-damir-urban-bio-je-glazbena-podloga-mojoj-slici\/","title":{"rendered":"Marija Dedi\u0107: Damir Urban bio je glazbena podloga mojoj slici"},"content":{"rendered":"
\"marija_dedic\"Rijetko na nekoj izlo\u017ebi, a da to nije dan otvorenja, susretnemo posjetitelje, kao \u0161to je bilo prilikom na\u0161eg posjeta izlo\u017ebi Marije Dedi\u0107, akademske slikarice iz Ljubu\u0161kog, \u010dija je izlo\u017eba pod nazivom \u201cMasovna hipnoza ili na zapadu\u201d otvorena u Galeriji Aluminij u Mostaru. Ova je izlo\u017eba druga u nizu izlo\u017ebi koje organiziraju Udruga gra\u0111ana KRUG i Galerija Aluminij, a za koje odabir autora vr\u0161i tro\u010dlano umjetni\u010dko vije\u0107e u sastavu Mirsad Begovi\u0107, Ivan Vukoja i Zoran Zelenika. Zanimljiv je stvarala\u010dki put Marije Dedi\u0107: istoimena izlo\u017eba kao u Mostaru bila je 2008. otvorena u Zagrebu; izlo\u017eba je napravljena za svega par mjeseci, a nakon nekoliko godina potpune slikarske apstinencije. Iako joj je spomenuta izlo\u017eba, pri\u010da kustos izlo\u017ebe, likovni kriti\u010dar Ivan Vukoja, otvorila razne mogu\u0107nosti umjetni\u010dke afirmacije u Zagrebu, Marija se vra\u0107a u Ljubu\u0161ki i nastavlja normalan obiteljski \u017eivot s mu\u017eem i troje djece. I ponovno mjesecima i godinama ne slika. I ta razdoblja, ka\u017ee Vukoja, u kojima umjetnica nije slikarski aktivna, nisu izgubljeno vrijeme, nego razdoblja akumulacije i sazrijevanja unutarnjih vizija. \u201cSlikaju\u0107i, osje\u0107am kako \u017eivot pulsira u meni i pitam se misli li jo\u0161 tko da je slikarstvo mrtvo\u201d, ka\u017ee Marija Dedi\u0107, a u intervjuu za Dnevni list govori o medijima, umjetnosti, energiji i inspiraciji.

\u0160to naziv ove izlo\u017ebe otkriva ili ne otkriva o ovim Va\u0161im djelima?<\/strong>
– Naziv izlo\u017ebe otkriva samo ono \u0161to je na\u0161a stvarnost danas. To su medijski naslovi, neke poznate li\u010dnosti, glazbenici, reklame…, to su sve elementi televizije, interneta, odnosno svih medija.

Ta stvarnost koja je reflektirana u medijima odra\u017eava se na Va\u0161e stvarala\u0161tvo?<\/strong>
– Dosta se reflektira. To je ustvari moj jedini motiv – jedina inspiracija su novinski naslovi, glazbena djela i glazbenici, poznate li\u010dnosti, internet sadr\u017eaji, skandali koji se mjesecima provla\u010de kroz neki medij…, to naslikam u nekoj svojoj interpretaciji. Uglavnom su to elementi svih medija. Na ovoj slici pored koje stojimo (Kundera \u2013 Atom, op.a.) vidi se logo RDV-a (Radio dobre vibracije), West Herzegovina Festa koji po\u010dinje 2. kolovoza kada \u0107e se odr\u017eati i Urbanov koncert, i motiv Kundere, knjiga.
Slika je nastala tako \u0161to se preko medija stalno provla\u010dilo, a \u0161to sam \u010ditala i na internetu, dolazak Urbana na WHF. Slu\u0161ala sam intervju Damira Urbana i voditelja RDV-a, govorio je kako \u0107e do\u0107i na WHF i imati koncert i, naravno, govorili su i o Urbanovom novom albumu, \u0161to me ponukalo i da poslu\u0161am taj album.

Tu je i knjiga Milana Kundere?<\/strong>
– Da, zato jer se tako i zove Urbanov novi album. Tako da sam naslikala i Urbana i Kunderu i WHF. To je samo jedna informacija koja se ponavljala kroz medije posljednjih mjesec dana, a ovdje se vidi i kako je utjecala na mene kao na stvarala\u010dko bi\u0107e koje \u0107e to kroz sliku preoblikovati u neki drugi svijet.

Kad spominjete novinske naslove, naj\u010ditaniji su danas skandali i vijesti iz crne kronike, kultura nije. Kako ti naslovi utje\u010du na Va\u0161e stvarala\u0161tvo?<\/strong>
– Na mene najvi\u0161e utje\u010du pozitivni naslovi, ja tra\u017eim pozitivne skandale. Recimo, na izlo\u017ebi je i slika na kojoj sam naslikala Vlatku Pokos u reklami za jednu banku. To je bilo prije \u010detiri godine. Negdje u vrijeme kad se Vlatka Pokos razvela od Dikana Radeljaka, ponudili su joj da snimi reklamu za ovu banku. To sam vidjela kao ne\u0161to pozitivno \u0161to se njoj u toj negativnoj situaciji dogodilo. To je ne\u0161to \u0161to je mjesecima bilo top-tema i \u0161to je mjesecima popunjavalo novinske stupce. Iz tog razloga sam ja naslikala tu sliku. Ne \u010ditam uop\u0107e crnu kroniku ni negativne vijesti. Dakle, mene mo\u017ee dirnuti skandal, ali u pozitivnom smislu da iskoristim ne\u010dije poznato lice.<\/p>\n

Odnosno, negativnosti iz na\u0161e stvarnosti nemaju utjecaja na Vas?<\/strong>
– Ne, nikako. Namjerno biram pozitivne skandale i poznate osobe jer mi je ugodnije odmarati mozak uz takve informacije, nego, na primjer, uz crnu kroniku. To sam apsolutno izbacila iz svog \u017eivota. Ustvari se cijela ova izlo\u017eba trebala zvati ‘Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a slikanja’, no u razgovoru s kustosom ove izlo\u017ebe Ivanom Vukojom odlu\u010dili smo da ipak ostane stari naziv izlo\u017ebe ‘Na zapadu ili masovna hipnoza’, zbog koncepta slika koje su nastale 2008. \u0160to se mene ti\u010de, dra\u017ei mi je naziv ‘Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a slikanja’ jer ja uistinu tra\u017eim samo pozitivne teme, glazbu i pozitivne medijske elemente koje \u0107u unijeti u svoje slike. Milana Kunderu sam tako\u0111er dosta \u010ditala, jo\u0161 u srednjoj \u0161koli, ali interpretacija koju je napravio Damir Urban je bila idealna, njegov album mi je fantasti\u010dan. Zato je i nastala ova slika i iz tog razloga sam \u017eeljela povezati naziv izlo\u017ebe ‘Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a slikanja’ – da bude vezana uz Kunderu jer je i samoj slici Urban bio inspiracija. Na slici se svi ti mediji mogu povezati: i glazba, i knji\u017eevnost, i internet i elementi kao \u0161to je Salvador Dal\u00ed. I ova slika (Kundera \u2013 Atom) je tipi\u010dan primjer kako je Dal\u00ed prikazivao stvarnost, odnosno nadrealni svijet. Upravo slu\u0161aju\u0107i Urbanovu glazbu i ja sam osjetila da nju i treba do\u017eivjeti kao ne\u0161to nadrealno. Na primjer, na ovoj drugoj slici, ‘Peti element’, element je filma. U mojim se djelima svi elementi pojavljuju \u2013 i film i glazba, i festivali, i knji\u017eevnici, arhitekti, slikari, kipari, filozofi…, ima tu uistinu svega.<\/p>\n

A \u010darolija umjetnika je da sve to spoji u jedno?<\/strong>
– Ja se nadam da je tako, a to sve ovisi o tome \u0161to taj mjesec slu\u0161am, gledam i \u010ditam. Tek kad mjesec dana oslu\u0161kujem informacije koje se ponavljaju, usput pro\u010ditam neku knjigu ili pogledam neki dobar film, u toj trenuta\u010dnoj kombinaciji koju sam osmislila to se sve pretapa u jedno djelo. Na primjer kako je nastala slika ‘Peti element’: bila sam na koncertu Maksima Mrvice, pogledala film ‘Peti element’ i tako je nastao taj spoj ‘Petog elementa’ i Mrvicine glazbe.

U predgovoru kataloga izlo\u017ebe Ivan Vukoja spominje par godina zati\u0161ja, kada niste izlagali. Za\u0161to ta i tolika stanka?<\/strong>
– Tako je. Osam godina se uop\u0107e nisam bavila slikanjem. Da ne uvrijedim neke umjetnike, ali slikarstvo je meni dosta dosadan medij. Ne znam kako sam se uop\u0107e po\u010dela baviti slikarstvom. Rekla sam da \u0107u se, ako budem slikala, potruditi da slike budu meni zanimljive, a onda ostalima. Ba\u0161 me zanimalo \u0161to bih ja to mogla izvu\u0107i iz sebe da bude atraktivno, da bude moderno slikarstvo, da bude u skladu s dana\u0161njim vremenom: da prika\u017ee i dana\u0161nje vrijeme i dana\u0161nje medije, utjecaj samih medija, kako mediji djeluju na svijest samog \u010dovjeka i kako se to manifestira u slikarstvo. Slikarstvo je uvijek bilje\u017eilo dru\u0161tvo, pojedince, neko odre\u0111eno doga\u0111anje u nekom odre\u0111enom vremenu. Pomislila sam tada za\u0161to ne bi i moje slikarstvo bilje\u017eilo kakvo je na\u0161e dana\u0161nje vrijeme i koliko internet i televizija djeluju na na\u0161u svijest. Isto tako, ne samo internet i televizija, nego i koliko glazbenici mogu djelovati na nas. \u010cetiri godine opet nisam slikala, od 2008. do 2012., a 2012. je nastala slika ‘Kundera \u2013 Atom’. Podloga je bio novi album Damira Urbana, koji je za mene svakako bio inspirativan.

Kada govorite o ulozi medija i svih umjetnika, pa i glazbenika, na neki na\u010din kao da nagla\u0161avate i njihovu va\u017enost i njihovu odgovornost?<\/strong>
– Tako je – i odgovornost, jer ja zaista mislim da najve\u0107i utjecaj na \u010dovje\u010danstvo ima, ili se barem meni to tako \u010dini, jer ja tako razmi\u0161ljam i gledam svijet takvim o\u010dima \u2013 glazba. Najve\u0107i utjecaj ima glazba, samo bi se ljudi mo\u017eda mogli i trebali prepustiti tome i shvatiti da to zaista jest tako. U glazbi se stvara neka nova dimenzija, ne\u0161to pozitivno i mislim da je to medij koji uistinu mo\u017ee djelovati na ljude, barem na mene djeluje pozitivno, poticajno, inspirativno. Kada su u pitanju mediji, na ovoj drugoj slici se pojavljuje knji\u017eevnik Hrvoje \u0160alkovi\u0107 za kojeg ja ustvari ne bih ni znala da se nije po\u010deo pojavljivati na televiziji. Sam je sebe reklamirao, pojavljivao se u popularnim emisijama, pri\u010dao o svojim putovanjima… Vidjela sam to sve na televiziji, kupila knjigu, pro\u010ditala je i tako je nastala ova moja slika. U principu, ovu sliku najbolje mo\u017ee shvatiti netko tko je pro\u010ditao neku njegovu knjigu, ili sliku o kojoj sam tako\u0111er govorila onaj tko je pogledao film ‘Peti element’, ili ovu ‘Kundera \u2013 Atom’ netko tko je slu\u0161ao glazbu Damira Urbana.<\/p>\n

Kada gledate ove slike? Je li Vama druk\u010diji osje\u0107aj vidjeti ih u ovom galerijskom prostoru u odnosu kad su one bile izlo\u017eene u Zagrebu?<\/strong>
U Zagrebu su one bile izlo\u017eene u jednom lounge baru, a ne u galerijskom prostoru. To je u Zagrebu sve bilo neslu\u017ebeno. Slike koje su ovdje nisu sve ni bile izlo\u017eene u Zagrebu. U galerijskom prostoru one sigurno dobivaju neku novu dimenziju i ljep\u0161e ih je vidjeti u galeriji nego negdje drugdje.

Izlo\u017eena je slika www.koncept.ba. Ima li ona veze s Vukojinim ‘Konceptom’?<\/strong>
On mi je rekao da je napravio internet stranicu. Malo sam je pogledala i razmi\u0161ljala sam o Baskjatu koji je tako\u0111er pop-art umjetnik, o konceptu koji je on razvijao. Svidjela mi se ta tematika. Bilo mi je povezivo to Baskjatovo razmi\u0161ljanje i sam koncept pop-arta s Vukojinom web stranicom. Tako je i nastalo ovo djelo. Moja je slika uvijek kombinacija nekih mojih razmi\u0161ljanja, stanja, pro\u010ditanih djela ili pro\u010ditanih izjava, misli…, u kombinaciji ili s nekom internet stranicom, s nekom emisijom na televiziji itd.<\/p>\n

Na izlo\u017ebi je i djelo ‘John Galliano Spring \u2013 Summer’, na drugoj je Galliano u kombinaciji s Gustavom Klimtom, \u010dija se ove godine obilje\u017eava 150. obljetnica ro\u0111enja. Kako spajate umjetnika i modnog dizajnera?<\/strong>
– Spajam i glazbenike i knji\u017eevnike i filmove…, odnosno razli\u010dite vrste medija kroz samu sliku. To mi je bitno. Na\u010din koji je ovdje prikazan je ono \u0161to sam ja mogla do\u017eivjeti kroz Gallianove revije. Ovo je 2008. godina, kada je Galliano prikazao cijelu jednu kolekciju inspiriranu Klimtovim slikama. Pomislila sam da ako se ve\u0107 Galliano inspirirao Klimtovim slikama, zna\u010di da je to uistinu jedan fantasti\u010dan umjetnik i za\u0161to ja ne bih ta svoja razmi\u0161ljanja o Klimtu i Gallianu, i Klimtu kao inspiraciji i meni i Gallianu, zabilje\u017eila na svoj na\u010din.<\/p>\n

Imali ste dugogodi\u0161nju stanku. Radite li danas, stvarate li i dalje?<\/strong>
– Slika ‘Kundera \u2013 Atom’ je nastala u srpnju. Nije to ne\u0161to \u0161to ja radim svaki dan, moram akumulirati energiju, mo\u017eda mjesec, dva, ovisi \u0161to \u0107e na mene ostaviti neki sna\u017ean dojam – mo\u017ee to biti neka glupost na televiziji, mo\u017ee to biti neki skandal, mo\u017ee to biti neka pro\u010ditana knjiga ili neke informacije koje se konstantno ponavljaju u medijima, i tek onda mo\u017ee nastati slika. Tek kad imam kompletnu u glavi, kad je slo\u017eim, tek onda nastane slika. Meni ne treba puno za izradu same slike \u2013 potrebno je vrijeme da se skupe informacije i da se to sve poslo\u017ei u glavi, a kad je slo\u017eim u glavi, onda tek mogu naslikati sliku.<\/p>\n

Mnogi umjetnici ka\u017eu da nepostojanje potpore vlasti i dru\u0161tva umjetnicima itekako crpi energiju. Koliko na Vas utje\u010de ovakvo dru\u0161tveno stanje?<\/strong>
– Meni je inspirativno. Inspirativno mi je kako vlada financijska kriza u cijelom svijetu, meni je to ba\u0161 simpati\u010dno. Moram tako re\u0107i, iako mo\u017eda zvu\u010di sarkasti\u010dno, ali ne gledam ni na ove slike kao na neki izvor zarade. Samo mi je bilo bitno da to bude ne\u0161to kvalitetno i da to ljudi kao takvo prepoznaju, ako to jest kvalitetno. Naravno, u dru\u0161tvu uvijek ima i pozitivnih i negativnih stvari, ali ja uvijek izvla\u010dim iz svijeta ono pozitivno. To mi uop\u0107e ne izvla\u010di energiju, nego upravo suprotno \u2013 daje mi energiju da naslikam ovakve slike. Svakoj od ovih slika u principu je neki skriveni motiv glazbena podloga. Dana\u0161nji svijet je meni super, ja obo\u017eavam \u017eivot i to se vidi u mojim slikama \u2013 one su pozitivne. A \u010dak i kad ima prikazano ne\u0161to negativno, naglasak je uvijek na onom pozitivnom.<\/div>\n

<\/p>\n

Andrijana Copf | dnevni-list.ba<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"marija_dedic\"Rijetko na nekoj izlo\u017ebi, a da to nije dan otvorenja, susretnemo posjetitelje, kao \u0161to je bilo prilikom na\u0161eg posjeta izlo\u017ebi Marije Dedi\u0107, akademske slikarice iz Ljubu\u0161kog, \u010dija je izlo\u017eba pod nazivom \u201cMasovna hipnoza ili na zapadu\u201d otvorena u Galeriji Aluminij u Mostaru. Ova je izlo\u017eba druga u nizu izlo\u017ebi koje organiziraju <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":13616,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[2486,127,136,52,126,3500,182,756,12918,1262,887,158,371,1306,2158,134,102,185,804],"class_list":["post-13617","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura","tag-izlozbe","tag-kako","tag-kao","tag-koje","tag-koji","tag-mene","tag-meni","tag-moze","tag-nastala","tag-neki","tag-nesto","tag-sam","tag-samo","tag-slika","tag-slike","tag-sto","tag-sve","tag-tako","tag-zagrebu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13617","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13617"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13617\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13616"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13617"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13617"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13617"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}