{"id":13691,"date":"2012-08-01T08:09:48","date_gmt":"2012-08-01T06:09:48","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/08\/01\/hercegovska-umovanja\/"},"modified":"2012-08-01T08:09:48","modified_gmt":"2012-08-01T06:09:48","slug":"hercegovska-umovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/hercegovska-umovanja\/","title":{"rendered":"Hercegovska umovanja"},"content":{"rendered":"
\"radoslav_dodig\"Pro\u0161le subote pro\u010ditao sam na Poskoku savjet Nikole Zirduma lingvistima da se vrati pridjev hercegovski umjesto hercegova\u010dki. Hvalevrijedan doprinos povratku jednoga pridjeva u njegovo prirodno okru\u017eje! Jezi\u010dna ekonomija name\u0107e kra\u0107a i pravopisno jednostavnija rje\u0161enja. \u010cemu stvarati pridjeve s do\u010detkom (sufiksom) \u2013a\u010dki kad je tu plodotvoran do\u010detak \u2013ski? Dakle, na posvojni pridjev hercegov dodajemo \u2013ski i dobili smo hercegovski.<\/p>\n

Poput hrvatski, makedonski i slovenski (slovena\u010dki zvu\u010di znatno tvr\u0111e, zar ne?!). Prelistao sam hrvatske rje\u010dnike, pravopise i jezi\u010dne savjetnike. Kaj veliju? Gotovo svi rje\u010dnici nemaju pridjev hercegovski, \u010dak ni Hrvatski enciklopedijski rje\u010dnik. Jedino Hrvatski jezi\u010dni savjetnik iz 1999. za pridjev hercegovski navodi da je pokrajinski oblik za hercegova\u010dki. Nato sam posegnuo za jednim tvrdoukori\u010denim pravopisom, koji i dan dana zna biti koristan: PRAVOPIS SRPSKOHRVATSKOGA KNJI\u017dEVNOG JEZIKA, Matica srpska, Matica hrvatska, Novi Sad-Zagreb, 1960. Jo\u0161te na \u0107irilici?! Tamo se lijepo na str. 790. navode ravnopravno posvojni pridjevi hercegovski i hercegova\u010dki. Zamislite, \u010dak i glagol hercegovati, sa zna\u010denjem odlikovati! Rezimirajmo, dakle. Pridjev hercegovski kra\u0107i je, jednostavniji i uhu prihvatljiviji pridjevski oblik umjesto rogobatnoga hercegova\u010dki. Usto, zagovaramo povratak glagola hercegovati, kada \u017eelimo nekoga odlikovati na hercegovski na\u010din.<\/p>\n

Uz navedeni tekst Nikole Zirduma prilo\u017eena je stara pjesma \u201cBile\u0107anka\u201d, u kojoj Zoran Predin jasno pjeva o \u201ckamenju hercegovskom\u201d. Fino, nego \u0161to. Posjetimo se da je pjesma Bile\u0107anka nastala predratne 1940. u zatvoru u Bile\u0107i. Spjevao ju je i skladao slovenski u\u010ditelj Milan Apih, a preveo na hrvatski i srpski Todor Vujasinovi\u0107, kasniji partizanski general. Kako se na slovenskom ka\u017ee hercegovski, tako je Vujasinovi\u0107 u prijevodu ostavio isti oblik. Vjerojatno i zbog osmerca u pjesmi, jer ako bi rekao \u201cpo kamenju hercegova\u010dkom\u201d dobio bi slog vi\u0161e. Stoga pridjevom hercegovski bivamo bli\u017ee korak slovenskoj de\u017eeli. A preko Slovenije gremo u Europsku Uniju. Naravno, na kraju \u0107e EU prihvatiti na\u0161e standarde i uvesti titulu herceg, kao i hercegovati tj. odlikovati svoje zaslu\u017enike. Mu\u010di me, ipak, jedna druga stvar. \u0160to da je Milan Apih boravio u pr\u017eunu u \u0160irokom Brijegu (isto vrijedi i za Mostar) umjesto u Bile\u0107i, recimo 2012. umjesto 1940.? Kako bi zvu\u010dala njegova protestna pjesma danas? Mo\u017eda ovako:<\/p>\n

<\/p>\n

\u0160irokobri\u0161ka<\/p>\n

Zbor\u00a0 \u2019rvatski\u00a0 ministara,
narod iza vas,
tijo stranka i\u0161te para,
u \u0160irokom spas.<\/p>\n

\u010cuje se uzvik Draganov
Po kamenju Ljutog Doca
daj, daj, do!
daj, daj, ja!<\/p>\n

Dalekim nas \u2018agom pla\u0161e
znade Bo\u017eo sad.
Drpaju nam \u0161olde na\u0161e,
kad \u0107e pro\u0107i jad.<\/p>\n

\u010cuje se program Lijanov
Po Glavici Ercegovskoj;
Daj, daj, de!
Daj, daj, sve!<\/div>\n<\/p><\/div>\n

<\/p>\n

Radoslav Dodig l poskok.info<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"radoslav_dodig\"Pro\u0161le subote pro\u010ditao sam na Poskoku savjet Nikole Zirduma lingvistima da se vrati pridjev hercegovski umjesto hercegova\u010dki. Hvalevrijedan doprinos povratku jednoga pridjeva u njegovo prirodno okru\u017eje! Jezi\u010dna ekonomija name\u0107e kra\u0107a i pravopisno jednostavnija rje\u0161enja. \u010cemu stvarati pridjeve s do\u010detkom (sufiksom) \u2013a\u010dki kad je tu <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":9753,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[127,4614,13064,13065,6800,13068,13063,158,1068,1179,13067],"class_list":["post-13691","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne","tag-kako","tag-matica","tag-oblik","tag-odlikovati","tag-pjesma","tag-posvojni","tag-pridjev","tag-sam","tag-sirokom","tag-umjesto","tag-vujasinovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13691","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13691"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13691\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9753"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13691"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13691"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13691"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}