{"id":13719,"date":"2012-08-03T07:27:26","date_gmt":"2012-08-03T05:27:26","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/08\/03\/foto-uocnica-i-predstava-qu-godinama-gladiq-na-hardomilju\/"},"modified":"2012-08-03T07:27:26","modified_gmt":"2012-08-03T05:27:26","slug":"foto-uocnica-i-predstava-qu-godinama-gladiq-na-hardomilju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/foto-uocnica-i-predstava-qu-godinama-gladiq-na-hardomilju\/","title":{"rendered":"FOTO: Uo\u010dnica i predstava “U godinama gladi” na Hardomilju"},"content":{"rendered":"
\"u_godinama_gladi\"Misom koju je predvodio don Kruno Boras, \u017eupnik u Velom Lo\u0161inju, zavr\u0161ila je trodnevnica Sv. Stjepanu Prvomu\u010deniku \u010diji \u0107e blagdan biti danas sve\u010dano proslavljen misom u 19 sati. Uo\u010dnica je privukla ve\u0107i broj mje\u0161tana i \u0161tovatelja ovog sveca na staro Hardomilje. Nakon sino\u0161nje mise predstavu autora fra Ante Mari\u0107a \u201eU godinama gladi\u201c u re\u017eiji dramske umjetnice Tine Laco izveli su glumci iz HKUD Didak \u2013 Gradni\u0107i.<\/p>\n

Predstava govori o vremenu u kojemu je te\u0161ka kob pritisnula komadi\u0107 zemlje \u0161to se Hercegovinom zove. Rat, su\u0161a, glad i sveop\u0107a bijeda zavili su Hercegovinu u crno i po\u010deli poloviti obitelji. U ovakvom vremenu Mojsije hercegova\u010dkog naroda, fra Didak Bunti\u0107 odlu\u010duje povesti djecu u Slavoniju i tako ih spasiti od gladi.<\/p>\n

Ova predstava simbolizira Hercegovinu kao podneblje koje je uvijek, unato\u010d neda\u0107ama, ostalo neosvojiva tvr\u0111ava za brojne vojske. Odli\u010dna gluma, zanimljiva scena i likovi vrijedni divljenja obilje\u017eiti \u0107e nastup \u010dlanova HKUD-a \u201eDidak” iz Gradni\u0107a, koji su ponosni jer se njihovo kulturno-umjetni\u010dko dru\u0161tvo zove po fra Didaku, \u010dovjeku kojemu je Hercegovina bila majka, a Hercegovci djeca.<\/p>\n

Roditelji djece stavljeni su pred te\u0161ku odluku. Poslati svoju djecu daleko od sebe ili ih ostavit uz sebe. Hercegovce, koji su nau\u010dili svojim rukama priskrbiti potrebno za \u017eivot sebi i obitelji, boli to \u0161to moraju moliti za pomo\u0107 i poslati dijecu u Slavoniju u kojoj bi ono moglo zaboraviti rodni kraj. Kako im ne mogu osigurati ni koru kruha odluka pada na odlazak u Slavoniju u koju je fra Didak onovremeno poslao tisu\u0107e hercegova\u010dke djece i tako ih spasio od smrti.<\/p>\n

Koliko je veliko to \u0161to je u\u010dinio fra Didak Bunti\u0107 dobro opisuje dr. fra Ivan Dugand\u017ei\u0107 koji ka\u017ee: \u201cU tada\u0161njim uvjetima toliku djecu odvesti u Slavoniju i na\u0107i one koji \u0107e ih prihvatiti i za njih se brinuti grani\u010di s biblijskim \u010dudom mane u pustinji ili Isusovim \u010dudesnim umno\u017eenjem kruha da se nahrani gladno mno\u0161tvo.\u201c. Ve\u0107 1918. godina je bila rodna i malo pomalo su se stvarali uvjeti za povratak djece \u0161to je i uslijedilo. Ve\u0107ina djece se vra\u0107a u jesen 1918., a ostatak 1919. I poslije 1919. ne\u0161to djece ostaje u Slavoniji zbog nedostatka uvjeta za povratak, bilo da su im oba roditelja umrla, bilo da su krajevi odakle su dolazili bili pod okupacijom talijanske vojske, dok su neka djeca i sama htjela ostati kod svojih dobro\u010dinitelja.<\/div>\n

{gallery}u_godinama_gladi_hardomilje{\/gallery}<\/p>\n

LJ::portal<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"u_godinama_gladi\"Misom koju je predvodio don Kruno Boras, \u017eupnik u Velom Lo\u0161inju, zavr\u0161ila je trodnevnica Sv. Stjepanu Prvomu\u010deniku \u010diji \u0107e blagdan biti danas sve\u010dano proslavljen misom u 19 sati. Uo\u010dnica je privukla ve\u0107i broj mje\u0161tana i \u0161tovatelja ovog sveca na staro Hardomilje. Nakon sino\u0161nje mise predstavu autora fra Ante Mari\u0107a \u201eU godinama gladi\u201c <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":13718,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[3889,126,6530,13098,1162,854,13095,134,3585,913],"class_list":["post-13719","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura","tag-kojemu","tag-koji","tag-kruha","tag-povratak","tag-predstava","tag-sebe","tag-slavoniju","tag-sto","tag-vojske","tag-vremenu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13719","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13719"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13719\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}