\u010cudesna ozdravljena na seminarima<\/strong><\/p>\n
Okru\u017eenje koje se stvara na karizmatskim susretima je jedna od bitnih karakteristika karizmatskog pokreta. To okru\u017eenje uklju\u010duje molitve nabijene emocijama, a posebno je \u010desta molitva u jezicima. Tako\u0111er se \u010desto spominju \u010dudesna ozdravljenja. P. Mijo Niki\u0107 u svom \u010dlanku \u201cPsihologija sugestije i snaga vjere\u201d ka\u017ee kako je mogu\u0107e da se radi o \u010dudesnim ozdravljenjima, ali se naj\u010de\u0161\u0107e se radi o privremenim ozdravljenjima zbog mo\u0107i sugestije karizmatskog voditelja ili autosugestije bolesnika. Budu\u0107i da se promjena doga\u0111a pomo\u0107u sugestije ili autosugestije, ona nije trajna jer se nije promijenio stil \u017eivota ili \u017eivotna filozofija koja je dovela do bolesti. Na karizmatskim seminarima se stvara atmosfera koja je pogodna za vjeru, nastavlja p. Niki\u0107, ali pogodna i za sugestiju i autosugestiju. Stvara se okru\u017eenje u kojem se pjeva, ple\u0161e, daje se odu\u0161ka molitvama u jezicima, \u010dime progovara \u010dovjekova sputana podsvijest u kojoj se nalaze bolne psihotraume \u010dime se uklanjaju simptomi vezani uz njih. Ali ovo nije definitivno rje\u0161enje. Ako se osoba bitno ne promijeni, te dalje na ovakav na\u010din nastavlja rje\u0161avati probleme tako da ih potiskuje, simptomi psihosomatskih bolesti opet \u0107e se javiti i osoba \u0107e ponovno biti bolesna, zavr\u0161ava p. Niki\u0107. Ovdje vidimo mogu\u0107i mehanizam za\u0161to postoje skupine ljudi koje stalno idu na seminare napuniti baterije. Zapravo su mo\u017eda u\u0161li u za\u010darani krug iz kojeg ne vide izlaz jer nisu iza\u0161li iz jednog uskog okvira razmi\u0161ljanja gdje \u0107e vjerom \u010dudesno ozdraviti, a misle da to ozdravljenje dobivaju na karizmatskim obnovama.<\/p>\n
Promoviranje ideje naslije\u0111enih prokletstava<\/strong><\/p>\n Velik utjecaj protestantskog pentekostalizma i njegove teologije vidljiv je na karizmatskim zajednicama koje se sakupljaju u Hrvatskoj. Jedna od najpoznatijih karizmatskih zajednica jest i Dobri pastir. Tako se u Dobrom pastiru promovira ideja naslije\u0111enih prokletstava. Osnovna pretpostavka je ta da negativni postupci na\u0161ih predaka uzrokuju patnje budu\u0107ih generacija \u0161to se naziva naslije\u0111eno prokletstvo. U \u010dlanku vl\u010d. Dra\u017eena Radigovi\u0107a se mo\u017ee pro\u010ditati: \u201c\u2026Tako uzrok tvojim problemima mogu biti grijesi koje je Bog osudio, a u\u010dinili su ih tvoji preci, pa mo\u017ee\u0161 biti svet, dobar i plemenit, \u010desto i\u0107i u crkvu i primati sakramente, a usprkos svemu imati probleme, neprestane nevolje i nesre\u0107e u \u017eivotu\u2026\u201d. Naravno, ova tvrdnja je potkrijepljena odgovaraju\u0107im citatom iz Biblije (iz SZ, naravno) \u0161to je tipi\u010dno za sekta\u0161ka tuma\u010denja. Ovakvu re\u010denicu bi o\u010dekivali da \u010ditamo nekakav ezoterijski \u010dasopis, a te\u0161ko bi je o\u010dekivali iz usta jednog kr\u0161\u0107anina, a pogotovo katoli\u010dkog sve\u0107enika. Ovu ideju osim vl\u010d. Radigovi\u0107a promovira i poznati hrvatski karizmatski sve\u0107enik fra Smiljan Dragan Ko\u017eulj te poznati strani katoli\u010dki karizmatici Robert DeGrandis i James Manjackl.<\/p>\n Kao \u0161to je to u mnogim drugim idejama, spomenuti karizmatici ovu ideju nisu smislili sami nego je do njih do\u0161la iz jednog izvora. Izvor ideje o lije\u010denju obiteljskog stabla potje\u010de od lije\u010dnika Kennetha McAlla. \u0160to se ti\u010de katoli\u010dkog pogleda na lije\u010denje obiteljskog stabla, lije\u010denje obiteljskog stabla ima velikih problema. P. Mih\u00e1ly Szentm\u00e1rtoni u svom \u010dlanku \u201cLije\u010denje obiteljskog stabla\u201d spominje sljede\u0107e teolo\u0161ke pote\u0161ko\u0107e. Generacijsko lije\u010denje odbija katoli\u010dko nau\u010davanje o sakramentima kr\u0161tenja i ispovijedi. Generacijsko lije\u010denje nije\u010de slobodu volje. Ako osoba i protiv vlastite volje mo\u017ee stajati pod utjecajem svojih predaka, a isto tako se mo\u017ee\u00a0 sloboditi \u010dak da za to ne zna (tako tvrdi McAll), onda je to nijekanje osobneslobode. To zna\u010di da osoba nije odgovorna sa svoje \u010dine i pona\u0161anje \u2013 \u0161to zna\u010di da nije potreban ni sakrament ispovijedi. P. Mih\u00e1ly Szentm\u00e1rtoni tako\u0111er upozorava na ezoterijske elemente koje se nalaze u lije\u010denju obiteljskog stabla. Voditelji izlje\u010denja su uvjereni da imaju posebno znanje o uzro\u010dniku nekog zla, mogu jasno prepoznati pretka koji je izvor zla te imaju vi\u0111enja o njemu. Tako da \u010dak Robert DeGrandis govori o \u201cnovoj karizmi\u201d koju naziva \u201cvi\u0111enje\u201d.<\/p>\n Faith movement<\/strong><\/p>\n Jo\u0161 jedan pokret koji je sna\u017eno utjecao na doma\u0107u karizmatsku zajednicu Dobri pastir jest pokret faith movementa. Neki od poznatih svjetskih predstavnika ovog pokreta jesu Kenneth Copeland, Kenneth Hagin, Paul Crouch i Benny Hinn.Dio nauka je snaga pozitivnog priznavanja. Rhematologija (teologija izgovorene rije\u010di) je poznata kao pozitivno priznavanje. Nagla\u0161ava snagu vjere koja se iskazuje kroz rije\u010di i misli. Na\u0161a budu\u0107nost ovisi o tome \u0161to izgovorimo ili kako dobro upotrebljavamo duhovne zakone (u duhovnim borbama, naravno). Dio nauka pokreta faith movementa je i evan\u0111elje zdravlja i bogatstva (The Gospel of Health and Wealth). Nijedan vjernik ne smije ikada biti bolestan nego mora pro\u017eivjeti cjelokupni \u017eivot na zemlji i kona\u010dno zaspati u Isusu (prema Haginu). Svakoga kr\u0161\u0107anina treba pratiti financijski blagoslov. Svi nam ti blagoslovi pripadaju kao djeci Bo\u017ejoj (samo ih trebamo uzeti kroz vjeru). Onoga koga ne prate ova obilje\u017eja \u017eivi izvan Bo\u017ejeg plana. Ne mo\u017eemo re\u0107i da se cjelokupni nauk faith movementa izravno provodi u zajednici Dobri pastir, ali o\u010digledan je jak utjecaj dijelova nauka tog pokreta koji su ovdje spomenuti. Tako u Rhemi br. 12 u \u010dlanku \u201c\u017divjeti svoje kr\u0161\u0107anstvo\u201d vl\u010d. Dra\u017een Radigovi\u0107 pi\u0161e u zaklju\u010dnom poglavlju teksta: \u201cTo da sam kr\u0161tenjem postao Bo\u017ejim djetetom i ba\u0161tinikom neba, zna\u010di da je Bog moj Otac. Ako je on moj Otac, a ja njegovo ljubljeno dijete, zna\u010di da se za mene brine. Sve \u0161to mi treba da budem sretan, uspje\u0161an i blagoslovljen, \u017eeli mi dati. I daje mi sve \u0161to mi je potrebno. Tako: sve \u0161to Bog ima moje je! Ja sam ba\u0161tinik neba! I \u017eelim se ve\u0107 sada koristiti svojom ba\u0161tinom, ve\u0107 sada imati stostruko od svega \u0161to mi je potrebno (po Isusovoj rije\u010di), da budem sretan i da svojim \u017eivotom proslavim Boga! Pitanje je: Ako smo ba\u0161tinici Bo\u017eje sile i blagoslova, za\u0161to \u017eivimo tako siroma\u0161no? Za\u0161to nam je \u017eivot pun poraza i neuspjeha? \u2013 Zato \u0161to se nismo do kraja predali Kristu i jer nismo svjesno prihvatili svoje kr\u0161tenje.\u201d Ovo razmi\u0161ljanje je prakti\u010dki prekopirano iz faith movementa. Ne treba ni govoriti da se radi o vrlo opasnom tuma\u010denju Biblije koji nije u skladu s naukom Crkve. Vjera jest neka ezoterijska sila, a materijalno stanje jest znak Bo\u017ejeg\u00a0 blagoslova. \u010cim se pojavi neka nevolja ili neuspjeh obja\u0161njenje je nevjerojatno jednostavno: nisi imao dovoljno vjere. Zapravo je stra\u0161no pomisliti \u0161to se doga\u0111a s psihi\u010dki nestabilnijim osobama kada potpadnu pod Nakon obra\u0107enja odmah mistika?
ovakav nauk. A takve osobe upravo bivaju privu\u010dene ovakvim stvarima.<\/p>\n
<\/strong>
Dana\u0161nje dru\u0161tvo je dru\u0161tvo u kojem prili\u010dno jako vlada uzre\u010dica \u201c\u017delim sve i \u017eelim sada\u201d. Tako se i u karizmatskim zajednicama \u017eele odmah sko\u010diti na neke stupnjeve duhovnosti koje dolaze kao kruna nakon dugotrajnog i mukotrpnog rada koji nije uvijek lagan i zahtijeva odricanje. Poznato je da u duhovnom \u017eivotu postoje neki stupnjevi od kojih je prvo obra\u0107enje, a tek je posljednji korak mistika. Kod karizmatskih pokreta se stvara dojam da se preska\u010du srednji koraci, te nakon obra\u0107enja odmah slijedi mistika. I sve je puno nekakvih misti\u010dnih iskustava. Jesu li to stvarno misti\u010dna iskustva? Rasprava na ovu temu obi\u010dno rezultira time da je \u010dovjek koji \u017eeli ukazati na ovaj problem previ\u0161e razuman u o\u010dima karizmatika. Treba li nam karizmatska obnova unutar Crkve? Kao \u0161to je spomenuto ranije u tekstu, karizmatski pokret su podr\u017eali pape Pavao VI. i Ivan Pavao II., \u0161to nam daje potvrdan odgovor na pitanje koje smo postavili. No iz konkretnih primjera iz karizmatskih susreta i karizmatskih zajednica ovdje u Hrvatskoj jasno je da postoje odre\u0111eni problemi za koje ne mo\u017eemo re\u0107i da su zanemarivi.<\/strong><\/p>\n
<\/span><\/strong><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"![\"karizmatici\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/novo_jesen_karizmatici.gif\")
Na spominjanje imena karizmatskog pokreta obi\u010dno ljudi nisu ravnodu\u0161ni. Jedni \u0107e se svrstati u skupnu gorljivih pobornika dok \u0107e druga skupina ljudi brzo odmahnuti rukom i nazvati ih kariz-manijacima. Kako uop\u0107e vrednovati karizmatski pokret? Ovaj tekst se osvr\u0107e na neke negativne stvari koje se doga\u0111aju unutar hrvatskog karizmatskog\u00a0 katoli\u010dkog pokreta. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":13994,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[136,13651,146,52,126,44,163,2808,2945,4587,4589,4576,134,102,426,185,1201,1886],"class_list":["post-13995","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti","tag-kao","tag-karizmatskim","tag-koja","tag-koje","tag-koji","tag-nam","tag-nije","tag-obiteljskog","tag-osoba","tag-pokret","tag-pokreta","tag-rijeci","tag-sto","tag-sve","tag-svoje","tag-tako","tag-treba","tag-znaci"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13995"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13995\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13994"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}