{"id":14000,"date":"2012-09-01T11:18:37","date_gmt":"2012-09-01T09:18:37","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/09\/01\/medu-najzaduzenijima-opcine-ljubuski-travnik\/"},"modified":"2012-09-01T11:18:37","modified_gmt":"2012-09-01T09:18:37","slug":"medu-najzaduzenijima-opcine-ljubuski-travnik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/medu-najzaduzenijima-opcine-ljubuski-travnik\/","title":{"rendered":"Me\u0111u najzadu\u017eenijima op\u0107ine Ljubu\u0161ki, Travnik…"},"content":{"rendered":"
\"siromastvo\"Unutarnji dug op\u0107ina, gradova i \u017eupanija u Bosni i Hercegovini prema\u0161uje 363,7 milijuna maraka, ali on niti izbliza nije ravnomjerno raspore\u0111en na sve lokalne zajednice u zemlji. Slu\u017ebeni podaci resornog dr\u017eavnog ministarstva pokazuju da na kraju pro\u0161le godine 61 op\u0107ina i dva grada nisu imali niti jednu marku unutarnjeg duga koji obuhva\u0107a zadu\u017eivanja kod komercijalnih banaka u zemlji i dug nastao po osnovi emisije obveznica.

Komercijalne banke<\/strong><\/p>\n

Unutarnji dug \u017eupanija u Federaciji iznosi 71,78 milijuna maraka i rije\u010d je isklju\u010divo o kreditnim zadu\u017eenjima u BiH. Tri \u017eupanije, a to su Unsko-sanska, Tuzlanska i Srednjobosanska, nemaju dugova. Najve\u0107a su, pak, dugovanja Sarajevske \u017eupanije i iznose 32,67 milijuna KM. Slijede Hercegova\u010dko-neretvanska s 26,56 i Zapadnohercegova\u010dka \u017eupanija sa 6,71 milijun maraka. Posavska \u017eupanija ima unutarnji dug od 5,07 milijuna maraka i na ove \u010detiri \u017eupanije otpada 98,93 posto cjelokupnog duga \u017eupanija u Federaciji BiH. Zeni\u010dko-dobojska, Hercegbosanska i Bosanskopodrinjska \u017eupanija imaju unutarnje zadu\u017eenje koje je pojedina\u010dno manje od pola milijuna maraka. Gradovi Sarajevo i Mostar nemaju unutarnjih dugovanja, dok Grad Banja Luka duguje 63,18, a Grad Isto\u010dno Sarajevo 0,21 milijun maraka. Op\u0107ine u Federaciji BiH duguju ukupno 36,04 milijuna KM i uglavnom su u pitanju kreditna zadu\u017eenja. Najve\u0107u zadu\u017eenost bilje\u017ee op\u0107ine Travnik 6,52, Biha\u0107 5,61, Ljubu\u0161ki 3,34, Grada\u010dac 2,33 i Bosanska Krupa dva milijuna maraka. Ovih pet op\u0107ina \u010dine 55 posto svih kreditnih zadu\u017eenja op\u0107ina u Federaciji. Prema slu\u017ebenim podacima Federalnog ministarstva financija, od 78 op\u0107ina u ovom entitetu njih 47 na kraju pro\u0161le godine nije imalo unutarnjih zadu\u017eenja. Naravno, postoji mogu\u0107nost da neke op\u0107ine nisu dostavile podatke o zadu\u017eenosti pa sve ove podatke treba uzeti s odre\u0111enom dozom rezerve.<\/p>\n

Velika zadu\u017eenost<\/strong><\/p>\n

Zadu\u017eenost op\u0107ina u Republici Srpskoj znatno je ve\u0107a, barem ako je suditi prema dostupnim podacima. Op\u0107ine u ovom entitetu imaju ukupan unutarnji dug od 192,5 milijuna maraka, od \u010dega je 146,14 milijuna dug za kredite podignute kod doma\u0107ih banaka, a 46,36 milijuna maraka dug po osnovi izdanih vrijednosnih papira. Najzadu\u017eenije su op\u0107ine Bijeljina s 29,74 i Prijedor s 20,49 milijuna KM. Iza njih slijede Doboj, Gradi\u0161ka, Prnjavor, Srbac i Lakta\u0161i. Na ovih sedam op\u0107ina otpada vi\u0161e od 56 posto dugovanja svih op\u0107ina u RS-u. Od 61 op\u0107ine u RS-u njih 14 na kraju pro\u0161le godine nije imalo nikakvih unutarnjih dugovanja.<\/div>\n

<\/p>\n

Eldina Medunjanin | vecernji.ba
<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"siromastvo\"Unutarnji dug op\u0107ina, gradova i \u017eupanija u Bosni i Hercegovini prema\u0161uje 363,7 milijuna maraka, ali on niti izbliza nije ravnomjerno raspore\u0111en na sve lokalne zajednice u zemlji. Slu\u017ebeni podaci resornog dr\u017eavnog ministarstva pokazuju da na kraju pro\u0161le godine 61 op\u0107ina i dva grada nisu imali niti jednu marku unutarnjeg duga <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7823,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[425,712,840,163,897,1294,244,904,135,841,13657,4426,13656,2044,1742],"class_list":["post-14000","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo","tag-kraju","tag-maraka","tag-milijuna","tag-nije","tag-njih","tag-opcina","tag-opcine","tag-posto","tag-prema","tag-prosle","tag-unutarnji","tag-unutarnjih","tag-zaduzenja","tag-zupanija","tag-zupanije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14000","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14000"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14000\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14000"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14000"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14000"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}