Pad standarda gra\u0111ana Propao tender<\/strong><\/p>\n Sasvim je izvjesno kako \u0107e u sljede\u0107em periodu drasti\u010dno poskupjeti ulje i bra\u0161no, a potom kruh, tjestenina kao i ve\u0107ina mlije\u010dnih proizvoda, od kojih su pojedini ve\u0107 dostigli astronomske cijene poput maslaca. Lako bi se prosje\u010dan gra\u0111anin izborio s poskupljenjima luksuzne robe, jer bez nje se mo\u017ee. Ali, klju\u010dni je problem kako pre\u017eivjeti poskupljenje kruha ili, na primjer, tjestenine kad su u mnogim ku\u0107anstvima to osnovne \u017eivotne namirnice. Tko mo\u017ee u ovom trenutku pomisliti na meso ili povr\u0107e, kao zdravu prehranu, kad \u0107e se pla\u0107ati skupo. Naime, povr\u0107e je spr\u017eila su\u0161a, u vrtovima ga nema ni za po\u0161tenu zimnicu. \u010cak i vje\u010diti optimisti kojima je \u010da\u0161a uvijek napola puna nemaju zamjerke na konstataciju da nam se crna jesen pi\u0161e. S druge strane, nimalo ne ohrabruju podaci da u robnim rezervama u RS-u na zalihama ima oko 5000 tona p\u0161enice, kao i 300.000 konzervi. Ni\u0161ta bolje nije ni u ve\u0107em bh. entitetu. Podsjetimo, Direkcija robnih rezervi FBiH, koja je pro\u0161le godine pokrenula program sufinanciranja jesenje sjetve p\u0161enice na podru\u010dju \u0161est \u017eupanija u Federaciji BiH, obavijestila je resorna ministarstva da zbog nedovoljne zainteresiranosti poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da ovaj program nije mogu\u0107e realizirati.<\/div>\n <\/p>\n
<\/strong>
Iz Raiffeisen banke BiH navode da u drugoj polovini godine o\u010dekuju stabilizaciju ekonomskih prilika u eurozoni \u0161to \u0107e posljedi\u010dno dovesti i do ponovnog rasta bh. izvoza i industrijske proizvodnje, koji su bili klju\u010dni pokreta\u010di ekonomskog oporavka u periodu 2010.-2011. godina. Tako\u0111er se o\u010dekuje i ja\u010da kreditna aktivnost bh. banaka kako prema sektoru gospodarstva tako i prema sektoru stanovni\u0161tva, \u0161to \u0107e dovesti do blagog rasta investicija i privatne potro\u0161nje. Ovogodi\u0161nja stopa inflacije, mjerena kroz rast potro\u0161a\u010dkih cijena, trebala bi iznositi oko 2,4 posto \u0161to je smanjenje u odnosu na pro\u0161logodi\u0161njih 3,7 posto. Na \u017ealost i o\u010dekivano smanjenje inflacije prvenstveno je rezultat drasti\u010dnog pada standarda gra\u0111ana i smanjenja njihove kupovne mo\u0107i, \u010demu se htjeli to ili ne, prilago\u0111avaju i trgovci koji sve te\u017ee nalaze kupce za svoju robu. Uz zadr\u017eavanje rekordno visoke stope nezaposlenosti i u sljede\u0107oj godini, najporazniji podatak za BiH je da \u0107e, u najboljem slu\u010daju, tijekom ove i idu\u0107e godine, privu\u0107i stranih investicija ukupne vrijednosti od oko 250 milijuna eura. Istodobno, i u Srbiju i Hrvatsku, strani investitori \u0107e ulo\u017eiti po 2,5 milijarde eura, odnosno 10 puta vi\u0161e nego u BiH. Krivnje jedino nema u onome \u0161to je njihov posao, stvaranje poslovnog okru\u017eenja u kome svaki investitor, doma\u0107i ili strani, veliki ili mali, mo\u017ee normalno poslovati, a da ne izdahne pod teretom razli\u010ditih nameta i neumoljivog birokratskog pritiska.<\/p>\n