{"id":14103,"date":"2012-09-10T06:00:01","date_gmt":"2012-09-10T04:00:01","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/09\/10\/kako-je-dubravko-grgic-postao-kralj-osiguranja\/"},"modified":"2012-09-10T06:00:01","modified_gmt":"2012-09-10T04:00:01","slug":"kako-je-dubravko-grgic-postao-kralj-osiguranja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/kako-je-dubravko-grgic-postao-kralj-osiguranja\/","title":{"rendered":"Kako je Dubravko Grgi\u0107 postao kralj osiguranja"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/>On je \u010dovjek bez prijatelja, onih pravih, bliskih prijatelja. Njegov su svijet direktori koji upravljaju njegovim tvrtkama. Isklju\u010divo se s njima dru\u017ei na zajedni\u010dkim ru\u010dkovima, ve\u010derama. Tada kuhaju chefovi koje je doveo da rade kod njega iz najboljih zagreba\u010dkih restorana.   <!--more-->  <\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Ru\u010dkove i ve\u010dere organizira u centrali Euroherca u Vukovarskoj ulici u Zagrebu, najve\u0107oj tvrtki unutar koncerna Agram. On pu\u0161i cigarilose i baca fore. Svi se smiju i kad nije smije\u0161no. A ne mo\u017ee se re\u0107i da nije duhovit \u010dovjek. Naporno je to kad se \u010dovjek po\u0161to-poto mora smijati. Jer osje\u0107a da mora. A misli da mora jer mu pla\u0107a kao Boga. Njegovi direktori imaju voza\u010de, voze ih u mercedesima, imaju zlatne kreditne kartice, dobivaju velike provizije i velike pla\u0107e. Imaju sve, ali, re\u0107i \u0107e neki, uzme im on du\u0161u. Nemaju ni oni drugih prijatelja. Sve se vrti oko Agrama.<\/p>\n<p>Uvijek me\u0111u direktore ubaci zrno razdora. Tek toliko da ih ima pod kontrolom. Jednom pri\u0161apne \u0161to drugi o njemu govori. Ipak, ugodno je na tim ru\u010dkovima koje organizira Dubravko Grgi\u0107, za bliske suradnike Grga. Vode\u0107i dioni\u010dar koncerna Agram pobrine se za dobru atmosferu. Ali on mora biti u centru pa\u017enje. A kao gazda, za\u0161to i ne bi bio. On na posao prvi dolazi. I zadnji odlazi. Minimalno je na poslu 15 sati dnevno. Opisat \u0107e ga kao pronicljivog, inteligentnog, sposobnog. Ali i beskrupuloznog, bezosje\u0107ajnog, nemilosrdnog prevaranta. On je i srda\u010dan, drag, bri\u017ean. Ali dok je to u funkciji nekog drugog cilja&#8230;<\/p>\n<p>Tako Dubravka Grgi\u0107a opisuju ljudi koji su mu bili bliski, koji su nekada radili s njim i koji su imali vrlo dobar uvid u stil \u017eivota \u010dovjeka koji je posljednjih dana u sredi\u0161tu pozornosti zbog USKOK-ove istrage poslovanja Euroherca i Jadranskog osiguranja. Godinama je bio i u medijskom i u svakom drugom hladu dok je koncern Agram, posebice na osiguranjima, zgrtao golem novac.<\/p>\n<p>Istra\u017eitelji sumnjaju da su Grgi\u0107eva osiguravaju\u0107a dru\u0161tva od 1993. godine do danas poreznim prijevarama utajila i do milijardu kuna. Sporni su nedopu\u0161teni bonusi od pedeset posto na automobilskim policama, police bez pokri\u0107a koje se nisu unosile u informacijski sustav, nego je gotovina sklanjana u &#8220;crne fondove&#8221; te muljanje s pri\u010duvama za isplatu velikih \u0161teta sa smrtnim posljedicama ili invaliditetom.<\/p>\n<p><strong>A u gruntovnici \u2013 nula<br \/><\/strong><br \/>A tko je zapravo Dubravko Grgi\u0107 i kako je postao prvi \u010dovjek Agrama? Sve je krenulo iz Ljubu\u0161kog, srca Hercegovine. Pedeset\u010detverogodi\u0161nji Grgi\u0107 potje\u010de iz ugledne i imu\u0107ne odvjetni\u010dke obitelji. Odvjetni\u010dki ured Grgi\u0107evih bavio se auto\u0161tetama i u tada\u0161njoj Jugoslaviji, ka\u017eu na\u0161i sugovornici, bio je najpoznatiji ba\u0161 po toj djelatnosti.<\/p>\n<p>Grgi\u0107 je zavr\u0161io Pravni fakultet, a nakon studija zaposlio se kod oca. Upravo iz odvjetni\u010dkog ureda potekla je ideja o osiguravaju\u0107em dru\u0161tvu. Euroherc je osnovan 1993. godine sa sjedi\u0161tem u Makarskoj. Naziv je spoj rije\u010di Europa i Hercegovina. No, pri\u010da o njegovu osnivanju sasvim je posebna, duga, komplicirana, nalikuje trileru. Dru\u0161tvo je osnovalo 13 dioni\u010dara i, prema tvrdnjama ljudi iz Udruge dioni\u010dara osniva\u010da Euroherca, vo\u0111enje pravnih poslova povjerili su svom odvjetniku i dioni\u010daru Dubravku Grgi\u0107u. Vjerovali su u njegove odvjetni\u010dke i pravne sposobnosti. No, pri\u010da je krenula u suprotnom smjeru.<\/p>\n<p>Ekipa okupljena oko poduzetnika Milana Lu\u010di\u0107a, jednog od dioni\u010dara, optu\u017euje Grgi\u0107a za manipulaciju, krivotvorenje dokumentacije, krivo tuma\u010denje zakona i statuta te za nezakonito preuzimanje tvrtke. Dioni\u010dari su 1999. godine kazneno prijavili Dubravka Grgi\u0107a i njegova kompanjona Radoslava Pavlovi\u0107a, ali kako DORH \u0161est godina nije mogao do\u0107i do Grgi\u0107a, nastupila je zastara. Uslijedile su druge prijave, \u0161to policije, \u0161to dioni\u010dara, ali ti procesi i dalje traju.<\/p>\n<p>Grgi\u0107 je, pak, vi\u0161e puta opovrgavao bilo kakve nezakonitosti u preuzimanju Euroherca. Iako se u medijima provukla pri\u010da kako tvrtka ne bi mogla biti osnovana bez odobrenja pokojnog Gojka \u0160u\u0161ka, na\u0161i izvori tvrde da je to sve bilo, navodno, pod pokroviteljstvom sasvim drugih politi\u010dara. Spominju imena Luke Bebi\u0107a, Vladimira \u0160eksa i Mate Bobana.<\/p>\n<p>\u2013 Grgi\u0107u je tehni\u010dki \u010dovjek broj jedan u Eurohercu bio Perica Jur\u010di\u0107. On je bio alfa i omega. S Grgi\u0107em je taj Jur\u010di\u0107 bio osmerostruki kum, ali i s njim se razi\u0161ao i sada se sude \u2013 tvrdi na\u0161 izvor koji je dobro upoznat s poslovima prvoga \u010dovjeka Agrama. Time je \u017eelio opisati njegove odnose s ljudima. Taj isti izvor tvrdi da je Grgi\u0107eva poslovna deviza &#8220;uzmi im sve, a ne daj im ni\u0161ta.&#8221;<\/p>\n<p>\u2013 On se tako \u0161ali pred direktorima. Ali nije to daleko od istine. Euroherc je osiguravaju\u0107e dru\u0161tvo poznato po tome da najmanje ispla\u0107uje velike od\u0161tete. Oni sve guraju na sud, stranka se iscrpljuje u postupku i pristaje na nagodbe, \u0161to za Euroherc zna\u010di manju isplatu od\u0161tete \u2013 tvrdi na\u0161 izvor, koji se prisje\u0107a i kako je Grgi\u0107 \u0161irio svoje poslovno carstvo te kupovao tvrtke od vlasnika ba\u0161 onda kada su bili u nezavidnim situacijama.<\/p>\n<p>Tako je od Miroslava Kutle, privatizacijskog tajkuna, kupio Mediteran osiguranje dok je on bio u zatvoru. Od Hrvoja Petra\u010da, koji je slu\u017eio zatvorsku kaznu zbog otmice sina Vladimira Zagorca, kupio je Atlas osiguranje, a od Antuna Novali\u0107a, dok je bio u zatvoru, Veritas osiguranje. Navodno su sva trojica, a Novali\u0107 je pokojni, ostala nezadovoljna jer nisu bili ispunjeni svi dogovoreni uvjeti tih preuzimanja.<\/p>\n<p>Grgi\u0107 je oko sebe o\u010dito stvorio \u0161iroki krug neprijatelja pa je 1999. godine do\u017eivio atentat. Pucano je na njega iz snajpera s napu\u0161tena objekta dok je bio u dvori\u0161tu svoje ku\u0107e u Ljubu\u0161kom. Ranjen je u desnu nadlakticu i u stijenku prsnog ko\u0161a. Osim policijske, krug bliskih ljudi oko Grgi\u0107a zapo\u010deo je i vlastitu istragu.<\/p>\n<p>\u2013 Istraga se pribli\u017eila jednoj vojnoj osobi koja je tada rekla: &#8220;Ja nemam veze s atentatom, ali znam tisu\u0107u ljudi u Ljubu\u0161kom koji bi mogli imati motiva pucati na Grgi\u0107a,&#8221; \u2013 prenosi na\u0161 izvor. Grgi\u0107 se nakon atentata preselio u Zagreb. Kupio je u metropoli luksuzni sedmerosobni stan u Importanne Galeriji, a poslije se preselio u vilu na Tu\u0161kancu. No, zanimljivo, pod imenom Dubravka Grgi\u0107a u zagreba\u010dkoj gruntovnici ne vodi se nijedna jedina nekretnina.<\/p>\n<p>Iako se ne pojavljuje na mondenim mjestima, ipak ga se ljeti mo\u017ee vidjeti kako krstari Jadranom na jednoj od dviju jahti u vlasni\u0161tvu Agrama. Korporacija je prvo kupila jahtu Klobuk, nazvanu po rodnom selu Grgi\u0107eve obitelji, a zatim je stigla 6,5 milijuna eura vrijedna jahta Agram na kojoj Grgi\u0107 ugo\u0161\u0107uje svoje direktore. On sam na jahti ljeti provede samo dva tjedna. Jednako toliko vremena potro\u0161i i na zimovanje. Ukupno \u010detiri tjedna godi\u0161nje. Ostalo vrijeme posve\u0107en je poslu.<\/p>\n<p><strong>Svaku kunu \u010detiri puta okrene<\/strong><\/p>\n<p>Koncern Agram okuplja 20-ak dru\u0161tava, a osiguranja su im glavni biznis. Najja\u010di su u autoosiguranju, i tu pokrivaju otprilike 40 posto tr\u017ei\u0161ta. I ostala osiguranja, poput \u017eivotnog zdravstvenog, imaju udio od otprilike 30-ak posto tr\u017ei\u0161ta. A da bi uspje\u0161no granao svoj biznis, Grgi\u0107 je morao vje\u0161to balansirati i s politi\u010darima. Poznat je kao dugogodi\u0161nji donator SDP-a, a sam je u svom iskazu USKOK-u priznao da ga je novac tra\u017eio i biv\u0161i \u0161ef HDZ-a Ivo Sanader. Prema Grgi\u0107evim rije\u010dima, Sanader je tra\u017eio milijun maraka za HDZ i 100.000 maraka za sebe. Grgi\u0107 ga je odbio rekav\u0161i da Euroherc nema obi\u010daj donirati tolike svote. Ipak je dogovoreno da \u0107e ne\u0161to novca donirati HDZ-u te 2003. godine.<\/p>\n<p>Udruga dioni\u010dara osniva\u010da Euroherca u svojoj je bro\u0161uri objavila mail koji Grgi\u0107u \u0161alje Darko Toli\u0107, direktor osje\u010dke podru\u017enice Euroherca koji je organizirao sastanak sa Sanaderom, i obavje\u0161tava ga da &#8220;gradona\u010delnik Osijeka Kramari\u0107 moli da se uklju\u010de u akciju te da i Glava\u0161 tra\u017ei kavu s Grgi\u0107em koja \u0107e ih, prema Toli\u0107evoj procjeni, stajati 100.000 kuna&#8221;. Grgi\u0107 Toli\u0107u odgovara neka on rije\u0161i prvog (Kramari\u0107a), a on \u0107e drugoga (Glava\u0161a). Stje\u010de se dojam da je Grgi\u0107 donirao sve one za koje je smatrao da mu mogu pomo\u0107i u \u0161irenju biznisa.<\/p>\n<p>Na\u0161i sugovornici ka\u017eu da je, iako Hercegovac, ljevi\u010dar po svojim uvjerenjima, ali uvijek blizak vladaju\u0107ima.<\/p>\n<p>\u2013 Poznat je po tome da otkva\u010di ljude kada mu vi\u0161e ne trebaju. Poslije atentata bio se povezao s Ivi\u0107em Pa\u0161ali\u0107em, koji je tada bio jedan od najmo\u0107nijih ljudi u Hrvatskoj. Pa\u0161ali\u0107 mu je i pomogao, ali \u010dim je &#8220;pao&#8221;, ovaj je javno po\u010deo trubiti \u0161to je Pa\u0161ali\u0107 od njega sve tra\u017eio. Istu je pri\u010du ponovio i s Glava\u0161em i sa Sanaderom \u2013 tvrdi na\u0161 izvor.<\/p>\n<p>Uz pomo\u0107 Glava\u0161a, isti\u010du na\u0161i sugovornici, Grgi\u0107eva osiguravaju\u0107a dru\u0161tva dobila su svojedobno osiguranja gradskih tvrtki u Osijeku, ali kada je Glava\u0161 zatvoren, on se odmah ogradio od njega. Sugovornici koji su nekada radili u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga za Grgi\u0107a ka\u017eu kako je &#8220;\u010dudo od \u010dovjeka&#8221;.<\/p>\n<p>\u2013 On upada, vi\u010de, poziva se na Lini\u0107a, Milanovi\u0107a. Naredimo mu da dio pri\u010duva za velike \u0161tete mora imati u vrijednosnim papirima i \u0161to on napravi? Jedna od njegovih stanica za tehni\u010dki pregled izda vrijednosni papir koji onda kupi jedno od dru\u0161tava unutar koncerna. Pa, to nema nigdje. On svaku kunu \u010detiri puta okrene \u2013 ispri\u010dao je biv\u0161i djelatnik Hanfe.<\/p>\n<p>Iako naprasit, Grgi\u0107 je, po njegovoj pri\u010di, \u010dak i \u0161armantan u svom sirovom nastupu i nije \u010dovjek bez duha i osje\u0107aja za zafrkanciju.<\/p>\n<p>\u2013 Jednom je bio kod tada\u0161njeg predsjednika Stjepana Mesi\u0107a, a Hanfa je u to doba imala ispisanih stotinjak prekr\u0161ajnih prijava protiv Agrama, i nazvao nas je neka ga pomilujemo. Ma, to je bilo i smije\u0161no, ali te\u0161ko je s njim iza\u0107i na kraj \u2013 prisjetio se na\u0161 sugovornik.<\/p>\n<p><strong>Dozvola za 4 kata, zgrada na 6<br \/><\/strong><br \/>Grgi\u0107 je sada pod optu\u017ebama jer je Agramova aktuarka Gordana Letica u\u0161la u Upravno vije\u0107e Hanfe, \u0161to se tuma\u010di kao sukob interesa jer je zadu\u017eena ba\u0161 za osiguravatelje. Sporan je i novi Zakon o osiguranju koji bi, bude li usvojen, mogao i\u0107i na ruku Eurohercu. U slu\u010daju tvrtkinih muljanja s porezima i policama za autoosiguranja veliku ulogu odigrala je i Hanfa koja je morala nadzirati i sankcionirati takvo poslovanje, ali je o\u010dito godinama Grgi\u0107u gledala kroz prste.<\/p>\n<p>Prvi \u010dovjek koncerna nije, izgleda, previ\u0161e mario ni za uvjete iz gra\u0111evinskih dozvola za Agramove objekte.<\/p>\n<p>\u2013 Karikirat \u0107u, ako je dobio dozvolu za zgradu od \u010detiri kata, on ih je napravio \u0161est \u2013 tvrdi na\u0161 izvor.<\/p>\n<p>Da su i u Agramu svjesni svojih propusta pri gradnji, svjedo\u010di i mail koji imamo, a koji je iz koncerna poslan djelatnicima njihovih tvrtki da prate &#8220;Latinicu&#8221; na temu gra\u0111evinske mafije te da kao &#8220;neutralni&#8221; gledatelji glasaju i daju komentare kako bi se stvorila \u0161to pozitivnija slika o slu\u010daju bespravne Agramove zgrade u Zadru.<\/p>\n<p>U koncernu radi i Grgi\u0107evo troje djece, dvije k\u0107eri Mateja i Renata te sin Mirko. Ali i supruga Mladenka. Zanimljivo je da su se svi Grgi\u0107i dali u pravnike. Osim Dubravka, pravo studira ili je studiralo i njegovo troje djece, a pravnica je i supruga. Grgi\u0107 \u010dak \u017eeli i doktorirati, a prema na\u0161im informacijama, Pravni fakultet u Zagrebu odbio mu je temu za doktorski rad &#8220;Popravljanje neimovinske \u0161tete u obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti&#8221;. No, on nije odustao pa je doktorat prijavio na sveu\u010dili\u0161tu u Zenici, koji mu odobrava doktorsku disertaciju &#8220;Uspostavljanje novog modela naknade neimovinske \u0161tete iz osnova automobilske odgovornosti&#8221;. Sam se, pak, pohvalio u jednom intervjuu da je, \u0161to je prili\u010dno nevjerojatno, Pravni fakultet zavr\u0161io za dvije godine i 10 mjeseci.<\/p>\n<p>Posebno je zanimljiva Grgi\u0107eva supruga Mladenka, koja tako\u0111er radi u koncernu Agram. Oni koji ih poznaju ka\u017eu da na svog supruga ima izniman utjecaj. Njih dvoje formalno dr\u017ee 15, odnosno 12 posto dionica Agrama. Ukupno, dakle, 27. U \u0161ali zaposlenici Agramovih tvrtki Mladenku zovu Jovanka (po Titovoj Jovanki, op. a.) jer voli supruga i sve oko njega imati pod kontrolom. Ona je izvr\u0161na direktorica i predsjednica NO-a Euroherca, a kao odvjetnica po\u010dela je raditi u odvjetni\u010dkom uredu Grgi\u0107eva oca. Bra\u010dni par Grgi\u0107 koncern Agram nastoji prikazati kao obiteljsku tvrtku jer u njemu rade mnogi bra\u010dni parovi. No, idilu im je naru\u0161ila USKOK-ova istraga zbog koje je Dubravko Grgi\u0107 ljetos i prekinuo kratkotrajni godi\u0161nji odmor.<\/p>\n<p><strong>Lu\u010di\u0107 vodi sudsku bitku s Grgi\u0107em oko vlasni\u0161tva Euroherca<\/strong><\/p>\n<p>Milan Lu\u010di\u0107 vodi bitku protiv Dubravka Grgi\u0107a preko Udruge dioni\u010dara osniva\u010da Euroherca jer tvrdi da ih je prevario i oduzeo im dionice. Grgi\u0107 je vi\u0161e puta po medijima opovrgavao bilo kakve nezakonitosti u preuzimanju. Pri\u010da o osnivanju Euroherca duga je, komplicirana i nalikuje trileru. Neki sudski procesi i dalje se vode pa se trakavici ne nazire kraj.<\/p>\n<p><strong>Osiguravaju\u0107a dru\u0161tva kupio od Petra\u010da, Kutle i Novali\u0107a<\/strong><\/p>\n<p>Dubravko Grgi\u0107 svoje je poslovno carstvo \u0161irio i tako da je kupovao osiguravaju\u0107a dru\u0161tva od vlasnika koji su poznati sa stupaca crne kronike. Tako je kupio osiguravaju\u0107a dru\u0161tva od Hrvoja Petra\u010da, Miroslava Kutle i Antuna Novali\u0107a&#8230; Navodno nitko od trojice nije bio zadovoljan jer nisu po\u0161tovani svi dogovori pri kupnji.<\/div>\n<p>{gallery}dubravko_grgic{\/gallery}<\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><strong><span style=\"font-size: 8pt;\">Iva Pulji\u0107-\u0160ego | vecernji.hr<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>On je \u010dovjek bez prijatelja, onih pravih, bliskih prijatelja. Njegov su svijet direktori koji upravljaju njegovim tvrtkama. Isklju\u010divo se s <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/kako-je-dubravko-grgic-postao-kralj-osiguranja\/\" title=\"Kako je Dubravko Grgi\u0107 postao kralj osiguranja\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":14102,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-14103","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14103","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14103"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14103\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14102"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14103"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14103"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14103"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}