Za svoje biskupsko geslo uzeli ste svetopisamsku misao: Kroz mnoge nam je nevolje u kraljevstvo Bo\u017eje (Dj 14,22). Gledano unatrag, je li to bila proro\u010dka vizija, ili je to, teolo\u0161ki uzeto, izraz optimizma i nade naspram stvarnosti patnje na koju nailazi svaki \u010dovjek?<\/strong><\/p>\n Nije to proro\u0161tvo. To je jednostavno Kristovo na\u010delo, pa onda i Pavlovo i Barnabino \u017eivotno pravilo. Da se do\u0111e do spasenja, nema drugoga puta osim Kri\u017enoga puta. Kri\u017e ili nevolje jednako su me pratile i u Trebinju i u Sarajevu i u Rimu i u Mostaru. Kri\u017e je providnosno pomagalo da se \u010dovjek u \u201edobru ne ponese a u zlu ne poni\u0161ti\u201c. Kri\u017e je Bo\u017eje odgojno sredstvo ljudske ranjene i grje\u0161ne naravi da je ozdravi. Kri\u017e je jednostavno volja Bo\u017eja! Krist je s pomo\u0107u Kri\u017ea \u2013 muke, smrti i ustajanja od mrtvih \u2013 otkupio \u010dovje\u010danstvo. Nama je subjektivno sudjelovati na tom njegovu objektivnom Otkupljenju: sada u patnji i smrti, a u uskrsnu\u0107u o Sudnjem danu. Sve po njegovoj milosti. Biskupski je ordinarijat objavio knjigu Za pravedan mir (1995.), a nekoliko godina kasnije CNAK knjigu Kroz mnoge nam je nevolje (2004.), pro\u0161ireno izdanje (2006.), ne\u0161to skra\u0107eno tre\u0107e izdanje u Australiji s engleskim prijevodom Many problems lie ahead (2007.). Tu se nalaze mnoga Va\u0161a razmi\u0161ljanja, stavovi, govori, razgovori, osvrti, pisma, pozivi, upozorenja… u vrijeme ratne drame i poratnih tragikomedija. Tu je o\u010dita Va\u0161a zauzetost i za dijalog. Kako stvari stoje danas?<\/strong><\/p>\n U objema knjigama sa svake se stranice oda\u0161ilju refreni s Bo\u017ejim zapovijedima kao normama ljudskoga djelovanja, i pojedina\u010dnoga i dru\u0161tvenoga. Ne mo\u017ee nas nitko optu\u017eiti da smo \u0161utjeli u ta mu\u010dna vremena a nitko nas, s obzirom na te knjige, nije kritizirao da nismo poduzimali \u0161to je u na\u0161oj mo\u0107i i za pravedan mir i za razuman dijalog. Za to se ho\u0107e i danas i uvijek: biti otvoren, iskren i dosljedan. Otvoren za ozbiljne susrete, iskren u predmetnu razgovoru, dosljedan u vjerskim i ljudskim stavovima. To je jedna od “nevolja”. I valjalo se boriti i ne dati da s nama svijet okre\u0107e kako ho\u0107e. Imali smo jasna na\u010dela kojih smo se dr\u017eali: tu\u0111e po\u0161tovali, svojim se di\u010dili. Strasti su se sti\u0161avale i razum je pobijedio. Kada razum i istina pobijede, nitko se ne smije osje\u0107ati pora\u017eenim. Objavljivanje knjiga, pa i o takvim u\u017earenim temama (Stolac mjesto spora umjesto razgovora 2002., Stari mostovi u Mostaru 2004., brojni \u010dlanci o Kri\u017eu na Humu u raznim listovima) nije bijeg od dijaloga nego direktan ulazak na dijalo\u0161ki poligon.<\/p>\n Koji su uvjeti, po Va\u0161em mi\u0161ljenju, za dobar ekumenizam i iskren dijalog?<\/strong><\/p>\n Upravo ovo \u0161to je re\u010deno: istina i razum. Za normalna \u010dovjeka nije nikakvo poni\u017eenje pred istinu kleknuti i pokoriti se razumnu djelovanju. Crkva je stup i upori\u0161te istine. Bog je Istina. I sve \u0161to je u slu\u017ebi Boga i Crkve slu\u017ei istini, istinskom ekumenizmu i pravom dijalogu. A da ima pote\u0161ko\u0107a, ima. Osje\u0107a ih i Sveta Stolica kojoj su na raspolaganju svi mehanizmi, \u010dak i oni diplomatski. Pa ipak ne te\u010de te\u010dno. Za dijalog se ho\u0107e dvoje. Ako druga strana ne odgovara, ako se dvozna\u010dno pona\u0161a, valja raditi i \u010dekati da nado\u0111e prikladan \u010das, kairos. I opet na posao. Trebamo biti ne skr\u0161tenih, nego sklopljenih ruku na molitvu. Bog je glavni voditelj i ekumenizma i dijaloga. A mi slu\u017ebenici njegovi.<\/p>\n U posljednjih 20 godina puno se toga dogodilo na prostorima Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, nastale su mnoge promjene u svakom pogledu. \u0160to biste izdvojili kao dobro, vrijedno, radosno?<\/strong><\/p>\n Vrijedno je da katolici primaju i poha\u0111aju sv. sakramente: kr\u0161tenje, krizmu, ispovijed, Misu, \u017eenidbu, bolesni\u010dko. Pribli\u017eavamo se gotovo stopostotnoj praksi sakramenata. Imali smo u Hercegovini zna\u010dajan broj sve\u0107eni\u010dkih re\u0111enja. Dobro je \u0161to se puno toga materijalno obnovilo \u0161to je bilo u ratu sru\u0161eno. Mi smo u crkvenom pogledu gledali obnoviti sve \u0161to se dalo obnoviti i gdje vidimo potrebe i perspektive. I Katedrala, i Sve\u0107eni\u010dki dom, i Biskupska zgrada, i Biskupijski caritas, i Rehabilitacijski centar, i Emaus, da spomenem samo ove biskupijske ustanove. Osnovano je pet \u017eupa u Mostaru. Nastojali smo oko duhovnih zvanja. Crkva na kamenu sustavno i neizostavno djeluje od 1980. Isto tako i Biskupijski caritas. A najte\u017ee, naj\u017ealosnije?<\/strong><\/p>\n Crkva je organizam, \u017eivo tijelo. I kao \u0161to u tijelu uvijek ima odre\u0111enih problema, tako i u Crkvi ima i problema i grijeha. Najdublje me poga\u0111a psovka u narodu. Mi smo na ovome svijetu, pa prema tomu i u Crkvi, zato da Boga spoznamo, slavimo i tako u nebo do\u0111emo. Kako Boga \u010dastimo i slavimo ako ga pogr\u0111ujemo i psujemo?! Svatko je od nas beskrajno osjetljiv na svoju ljudsku \u010dast, koju nam uostalom Bog daje. Kako onda mislimo i vladamo se da Bogu nije stalo do njegove bo\u017eanske \u010dasti i dostojanstva, da mo\u017eemo bogohuliti?! Dva velika problema ili fenomena \u2013 hercegova\u010dki i me\u0111ugorski – nisu samo mjesnoga karaktera, nego ih je svojski rje\u0161avala i rje\u0161ava i sama Sveta Stolica.<\/p>\n Vjernici se nerijetko pitaju: Kada \u0107e se to kona\u010dno rije\u0161iti?<\/strong><\/p>\n Kada bi upravo vjernici \u017eeljeli prihvatiti zakonite odluke Crkve, dakle zakonite sve\u0107enike, taj bi se hercegova\u010dki problem \u017eupa rije\u0161io sutra. Na\u010delno su \u017eupe rije\u0161ene izme\u0111u Franjeva\u010dkoga generalata i Ordinarijata, pod vodstvom Svete Stolice 1999. i 2005. godine. Franjeva\u010dki se red odrekao neposlu\u0161nih \u010dlanova sve\u0107enika i kaznio ih izbacivanjem iz reda i suspenzijom od crkvene slu\u017ebe. Ka\u017enjeni sve\u0107enici, isklju\u010deni iz pastoralnoga djelovanja, odlu\u010dili su sa svojim prista\u0161ama u pobunu protiv crkvenih odluka. Sve je poku\u0161ano sa same redovni\u010dke strane da ovu devetoricu suspendiranih uvjere da rade krivo, protucrkveno, protukatoli\u010dki, protufranjeva\u010dki. Oni se vladaju kao da su iznad Pape i iznad Crkve i da \u0107e im Bog blagosloviti crkveni nered i neposluh. Ve\u0107 dvije godine djeluje “Papinska komisija za me\u0111ugorski fenomen”. Neki tuma\u010de da je na taj na\u010din to pitanje uzeto iz Va\u0161ih ruku.<\/strong><\/p>\n Postoji postupak Svete Stolice iz 1978. objavljen tek ove godine, a i mi smo ga objavili u hrvatskom prijevodu na na\u0161em biskupijskom portalu (23. V. 2012.). Kada se radi o sli\u010dnim fenomenima \u201eukazanja\u201c, najprije rje\u0161ava biskupijska komisija, zatim ona na razini BK i kona\u010dno Sveta Stolica. To rje\u0161avanje nema veze s pastoralnom slu\u017ebom i jurisdikcijom koju je uvijek i redovito obavljao mostarski biskup, i pokojni i \u017eivi. Kroz ovih 20 godina bio sam gotovo svake godine u Me\u0111ugorju. Obavljao \u0161to sam bio du\u017ean \u010diniti i govorio sam \u0161to sam bio du\u017ean govoriti. I pisao sam u \u0161to sam bio uvjeren da je istina.<\/p>\n Prate\u0107i Va\u0161u Kroniku u Slu\u017ebenom vjesniku hercegova\u010dkih biskupija primje\u0107uju se brojni susreti, razgovori, propovijedi, predavanja, duhovni vje\u017ebi… Uz to svake godine iza\u0111e po jedna knjiga duhovnih razmi\u0161ljanja namijenjena za sve\u0107enike. Dobro na\u0111ete vremena…<\/strong><\/p>\n Crkva je po evan\u0111elju postavila biskupske i sve\u0107eni\u010dke slu\u017ebe ovim redom: propovijedanje, posve\u0107ivanje, upravljanje. Ono \u0161to je na prvom mjestu tomu se najvi\u0161e vremena i posve\u0107uje. Propovijedanje, i usmeno i pisano. Knjige nisu rezultat jednoga mjeseca ili godine. One su plod svega sve\u0107eni\u010dkog djelovanja. Danas su – Bogu hvala – mogu\u0107nosti objavljivanja knjiga kudikamo ve\u0107e nego prije 20 ili 30 godina: i materijalno i kompjutorski i suradni\u010dki. Pokazuje to i Crkva na kamenu koja je, kao izdava\u010dka ku\u0107a, u ovih 30 godina objavila preko 120 naslova. I Teolo\u0161ki institut sa 7 znanstvenih knjiga.<\/p>\n Pred nama je Godina vjere. Crkva poziva na Novu evangelizaciju. Temeljni stavovi prema \u017eivotu su poljuljani ili sru\u0161eni. Kako Europu ponovno u\u010diniti prostorom koji jam\u010di budu\u0107nost?<\/strong><\/p>\n Sve potje\u010de najvi\u0161e od klera. I dobro i zlo. Ako budemo imali vjerne i vrijedne sve\u0107enike, biskupijske i redovni\u010dke, kojima je stalo najprije do vlastite du\u0161e, brinut \u0107e se oni i za du\u0161e svojih vjernika; sve \u0107e te\u0107i uredno i skladno. Ako sve\u0107enik bude od \u0161kandala, ako roditelji ka\u017eu svojim sinovima koji bi htjeli u sjemeni\u0161te: “Ne \u0107e\u0161, pa da bude\u0161 kao onaj i onaj”, onda smo na zelenoj grani, zeleni, a ne zreli! Neevangelizirani ne mogu evangelizirati. Neobra\u0107eni ne mogu obra\u0107ati. A uzoran sve\u0107enik privla\u010di nova zvanja. Na nama je prvima red da budemo svjedoci u vjeri i ljubavi, a tek onda na vjernicima!<\/p>\n Na kraju jo\u0161 jednom \u010destitke u ime \u010ditatelja Crkve na kamenu i svih vjernika. Imate li kakvu poruku za kraj? Intervju s biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim, dr. Ratkom Peri\u0107em objavila je ‘Crkva na kamenu’ povodom 20 godina njegova …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":14133,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-14134","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14134","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14134"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14134\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Neposredno nakon re\u0111enja objavljena je Va\u0161a knjiga: Ekumenske nade i tjeskobe (1993.). \u010cini se da ekumenizam na ovim na\u0161im prostorima prolazi \u201ekroz iglene u\u0161i\u201c. Ima li nade da po\u0111e \u0161irim putem?
<\/strong>
Ekumenizam kao kr\u0161\u0107anski pokret za jedinstvom svih sljedbenika Kristovih, jedinstvom u jednom vjerovanju, u jednom posve\u0107enju s pomo\u0107u sakramenata i u jednoj upravi Crkvom Kristovom tako\u0111er je volja Bo\u017eja. Isus je za to molio na Posljednjoj ve\u010deri (Iv 17,22). Njegova molitva ne mo\u017ee biti isprazna, neusli\u0161ana. Zada\u0107a je Crkve stalno objedinjavanje samih katolika: obi\u010dnih vjernika, sve\u0107enika i biskupa; njezina je du\u017enost ujedinjavati sve kr\u0161\u0107ane procesom ekumenizma, kao i sve ljude na svijetu metodom evangelizacije. Papa je toga savr\u0161eno svjestan i o tome nas stalno pou\u010dava. Nama je jednostavno prolaziti kroz iglene u\u0161i, jer \u0161irok, lagan i gladak put ne jam\u010di da vodi u Kraljevstvo Bo\u017eje. Isusove su to rije\u010di!<\/p>\n
Bilo je raznih kritika na Va\u0161u adresu kada je u pitanju dijalog. Na neka ste pitanja kroz razne razgovore dali svoje mi\u0161ljenje: Stari most u Mostaru, Kri\u017e na Humu, Spor oko kr\u0161\u0107anske bogomolje u Stocu… Jesu li to vi\u0161e znakovi poraza ili pobjede demokracije?<\/strong><\/p>\n
Teolo\u0161ki institut, ustanovljen jo\u0161 1987. kao \u201eVjeronauk za odrasle\u201c, ove godine obilje\u017euje 25 godina, s ratnim prekidom 1991.-1993. Iza\u0161le su studijske monografije o biskupima (P. \u010culi, P. \u017dani\u0107u, M. Peri\u0107u) i istaknutim sve\u0107enicima (A. Maji\u0107u, M. Nui\u0107u, A. Romi\u0107u, P. Vuleti\u0107u \u0160joru), o \u010detrnaestorici Svjedoka vjere i rodoljublja. Objavljeno je oko 40 monografija o \u017eupama u Hercegovini od raznih auktora, velik prilog prou\u010davanju povijesti Crkve u Hercegovini. Sveta je Stolica pozvala nekoliko na\u0161ih sve\u0107enika u biskupsku slu\u017ebu \u2013 \u017d. Pulji\u0107a iz Dubrovnika premjestila za nadbiskupa u Zadar 2010., P. Raji\u010da poslala za nadbiskupa nuncija u arapski svijet 2010., T. Vuk\u0161i\u0107a za vojnoga ordinarija u BiH 2011., D. Kutle\u0161u za biskupa u Pore\u010d-Pulu 2011., i neke druge sve\u0107enike na druge slu\u017ebe.<\/p>\n
Crkva ne mo\u017ee popustiti pred zlom, odakle god ono dolazilo. Imaju\u0107i iskustvo predhodnih biskupa, Petra i Pavla, i njihova rje\u0161avanja problema \u017eupa, gledali smo nastaviti i od po\u010detka staviti naglasak na rad, ne zaboravljaju\u0107i i teorijsko opravdanje prava koje je potvr\u0111eno prije 130 godina (dokumentarna knjiga Hercegova\u010dka afera, 2002.). Pravo valja provesti postavljaju\u0107i sve\u0107enike na odgovorna mjesta. Preuzeli smo sporne \u017eupe: Jablanica funkcionira uredno. Nevesinje tako\u0111er. Blagaj-Buna ima svoga \u017eupnika i najve\u0107i dio \u017eupljana prianja uza zakonita du\u0161obri\u017enika. Plo\u010de-Tep\u010di\u0107i u ve\u0107ini pristaju uz dekretirana \u017eupnika, podignuta je i crkvica i stan za sve\u0107enika dok se ne prije\u0111e u \u017eupnu crkvu i ku\u0107u. \u010capljina se tako\u0111er sve vi\u0161e opredjeljuje za zakonito djelovanje: s jeseni bit \u0107e, ako Bog da, \u017eupnik u samome gradu.
Vjernici Mostarskoga Graca mogu se u svemu obra\u0107ati na susjednoga \u017eupnika u Pologu, koji je njihov upravitelj. Ostale su \u017eupe Grude i Crna\u010d, koje imaju nominalne upravitelje, ali ne na terenu. Vje\u017ebamo se u strpljivosti i nadamo se da \u0107e se sve rije\u0161iti na slavu Bo\u017eju i na \u010dast Crkve. Bo\u017eji blagoslovi idu na duge staze i ne zastarjevaju, a neposluh se nikada ne isplati, nego se vi\u0161estruko ka\u017enjava i u sebe uru\u0161ava! <\/p>\n
<\/strong>
Nisu nevolje da nas prije\u010de, nego da nam poka\u017eu koliko smo pametni i po\u0161teni. One otkrivaju namisli ljudskih srdaca. Ostati vjerni Bogu, Evan\u0111elju, Crkvi – to je smisao na\u0161ega \u017eivota!<\/div>\n