Nikad ne\u0107emo saznati za\u0161to je Page odabrao upravo sikhski hram u Oak Creeku za svoj pokolj. Pucnjava je okarakterizirana kao doma\u0107i terorizam, iako su pravi motivi malo nejasni. Mo\u017eda ovo \u201eza\u0161to\u201c i ne postoji. Ovdje je, jednostavno re\u010deno, rije\u010d o frustriranom \u010dovjeku koji je prezirao sve one \u010dija boja ko\u017ee nije bila njemu prihvatljive boje \u2013 bijele. <\/p>\n
Moram priznati, nisam se do sad zamarao sikhima. Evo upravo sam provjerio jesam li uop\u0107e dobro napisao ovu meni do neki dan nepoznatu rije\u010d: je li prvo\u00a0 \u201ek\u201c ili \u201eh\u201c. Znao sam ih \u010desto sresti u Londonu, ali bili su mi nepoznati, daleki i, ruku na srce, nebitni. <\/p>\n
Sikhizam je monoteisti\u010dka religija koju je u petnaestom stolje\u0107u osnovao guru Nanak, neprakti\u010dni hinduist koji je bio protivnik molitve upu\u0107ene idolima i ispraznih obreda. Pripadnici ove religije zovu se sikhi. Rije\u010d \u201esikh\u201c na punjabi jeziku zna\u010di \u201eu\u010denik\u201c. Sveta knjiga Sikha zove se Guru Granth Sahiba. Najva\u017enija obilje\u017eja sikhizma su nagla\u0161avanje individualnosti, okretanje od \u201epraznovjerja\u201c tradicionalnih hinduisti\u010dkih obreda te socijalne hijerarhije. Sikhizam nije orijentiran na pridr\u017eavanje dogmi nego je njihov cilj kori\u0161tenje religijske mudrosti u svakodnevnom \u017eivotu. U sikhizmu se mo\u017ee primijetiti kombinacija monoteisti\u010dkih elemenata iz islama s hinduisti\u010dkom tradicijom. Sikhi smatraju da su svi ljudi isti, vjeruju u slobodu religije, zajedni\u010dko dobro i slu\u017eenje drugima. Dr\u017ee da je va\u017eno \u010diniti dobra djela kako bi bili s Bogom i poslije smrt te da osoba koja ne pro\u017eivi svoj \u017eivot \u010dine\u0107i dobra djela, ponavlja svoj ciklus \u017eivota i smrti. Zanimljiva je njihova poruka: \u201eAko si hinduist, budi dobar hinduist; ako si musliman, budi dobar musliman; ako si kr\u0161\u0107anin, budi dobar kr\u0161\u0107anin.\u201c<\/p>\n
Broj sikha u svijetu se trenutno procjenjuje na otprilike 25 miliona, po \u010demu je sikhizam peta najmnogoljudnija religija na svijetu. Oko 19 miliona sikha \u017eivi u Indiji, prije svega u sjevernoj provinciji Punjab. 700 000 tisu\u0107a sikha \u017eivi u SAD-u. <\/p>\n
Sikhi se mole u hramu koji se zove gurdvara. Sikhi manifestiraju svoju religijsku pripadnost s pet obilje\u017eja, koja se zovu 5 K’s: neo\u0161i\u0161ana njegovana kosa (pod turbanom Keski, kojeg naj\u010de\u0161\u0107e nose mu\u0161karci), mali drveni \u010de\u0161alj kojim se kupi kosa, mali bode\u017e Kirpan koji simbolizira snagu i slobodu duha, samopo\u0161tovanje, te stalnu borbu dobra i morala protiv nepravde,\u00a0 metalna narukvica i pamu\u010dno donje rublje. Od svih ovih obilje\u017eja, turban je najva\u017eniji i najsporniji znak. Sikhi nose dugu kosu koju njeguju i pokrivaju turbanom, koji je postao distinkcijsko obilje\u017eje njegova identiteta. Turban je jedan od na\u010dina prepoznavanja i razlikovanja sikha. Mu\u0161karci nose turbane od 1699., kada je posljednji \u017eivu\u0107i guru ustanovio jedinstveni sikhski identitet utemeljen na pet gore spomenutih vidljivih \u010dlanaka vjere. <\/p>\n
Ali ovaj je turban odjednom postao predmet javne rasprave. <\/p>\n
Nedavno sam pogledao intervju s Hairkiratom Soinom, mladim sikhom, koji je skinuo turban i o\u0161i\u0161ao svoju duga\u010dku kosu nakon \u0161to je upisao fakultet. Rekao je: \u201eUmorio sam se od neprihva\u0107anja i zadirkivanja. Par su me puta u osnovnoj \u0161koli \u010dak i pretukli. Nisam im se svi\u0111ao zato \u0161to sam bio druga\u010diji, ali to je jednostavno bio dio mene i tako sam bio odgojen.\u201c Soin je sada 32-godi\u0161nji lije\u010dnik u Illinoisu, SAD. Soin je jedan od tisu\u0107u sikha koji su bili primorani napustiti svoje obi\u010daje samo da bi izbjegli diskriminaciju ili nemile incidente kao \u0161to je nedavna pucnjava u sikhskom hramu u predgra\u0111u Milwaukeeja. Sikhi su masovno po\u010deli skidati turbane tijekom anti-sikhski nemira nakon \u0161to su tjelesni \u010duvari, koji su, usput re\u010deno, bili sikhi, ubili indijsku premijerku Indiru Gandhi 1984. Jo\u0161 ve\u0107i val skidanja turbana uslijedio je nakon teroristi\u010dkih napada na SAD 11. rujna 2001. Mnogi su, zahvaljuju\u0107i svom neznanju, zamijenili sikhe s muslimanima i zelotski se osve\u0107ivali. Mladi Harmeet Soin tako\u0111er je htio o\u0161i\u0161ati svoju kosu i skinuti turban za vrijeme srednje \u0161kole, ali njegov ga je otac sjeo i upitao: \u201eSine, je li to rje\u0161enje svih tvojih problema? Zar smatra\u0161 da opet ne\u0107e\u0161 biti druga\u010diji?\u201c Tada je shvatio da je turban dio njegovog identiteta kao i boja njegove ko\u017ee. \u201ePonosan sam zato \u0161to sam druga\u010diji\u201c \u2013 ka\u017ee Harmeet. \u201ePonosan sam na svoj identitet.\u201c Sada kada razmi\u0161lja o svom \u0161i\u0161anju, smatra da je bio povr\u0161an i da se samo \u017eelio uklopiti. \u201eAli za\u0161to bih se sramio svojih uvjerenja koja nikome ne \u0161tete?\u201c<\/p>\n
U svom ludom pohodu na sikhski hram u Oak Creeku, predgra\u0111u Milwaukeeja, pomahnitali ubojica Wade Michael Page pucao je samo na one koji su nosili turbane. <\/p>\n
Ako malo bolje pogledamo, svako se malo pojavi nekakav manijak koji zbog svojih hereti\u010dnih i bolesnih ideala poubija masu ljudi. O ubojici ne znamo mnogo. Na njegovom lijevom ramenu dominira tetova\u017ea keltskog kri\u017ea, oznaka bijelog ponosa i vjerojatno jedan od najpopularnijih simbola dana\u0161njih neonacista i bijelih supremacista. Page je bio neprimjetna, neva\u017ena i prolazna osoba koja je, \u010dini se, \u017eeljela jednu stvar: svoje mjesto u povijesti i nezaboravan epitaf. \u017delio je da ljudi, nakon njegova pokolja \u0161estero nevinih ljudi i samoubojstva, pri\u010daju o njemu. Istra\u017eitelji koji su radili na slu\u010daju ka\u017eu da nikad ne\u0107emo saznati za\u0161to ih je ubio. Znamo samo da je Page napao prvo ono \u0161to je vidio da je druga\u010dije od njega. <\/p>\n
Ako malo bolje pogledamo, korijeni rasizma, diskriminacije i nesno\u0161ljivosti nalaze se u predrasudama i neznanju. Rasizam se hrani predrasudama i neznanjem i redovito dovodi do isklju\u010divosti. Sve ove dramati\u010dne stvarnosti vrije\u0111aju i Stvoritelja i \u010dovje\u010danstvo. <\/p>\n
\u0160to su uop\u0107e predrasude? Predrasude su osobna uvjerenja utemeljena na neznanju i vlastitim strahovima koja nas spre\u010davaju da vidimo stvarnost onakvu kakva zapravo jest. Predrasude se razvijaju jo\u0161 u djetinjstvu, prate nas cijeli \u017eivot i te\u0161ko ih se osloba\u0111amo. Stvaramo ih prema drugim ljudima, jer gledamo druge onakvima kakvi smo mi pa stoga o\u010dekujemo da i drugi razmi\u0161ljaju poput nas, a kada se to ne dogodi spremni smo ih automatski osuditi i diskreditirati. Predrasude \u010desto nastaju prema ljudima ili grupama ljudi koje vrlo malo poznajemo, a naro\u010dito prema onima koji pripadaju razli\u010ditoj skupini. Iz predrasuda se razvijaju netolerancija, isklju\u010divost i mr\u017enja.<\/p>\n
Ljepota slobode je u njezinom nali\u010dju koje se sastoji od voljne neslobode u \u010dinjenju ili suzdr\u017eavanju od \u010dinjenja svega onoga \u0161to je na \u0161tetu drugoga i druga\u010dijeg. Jer moja vlastita sloboda ne postoji bez slobode drugoga, ma koliko god on bio druga\u010diji ili, u ovom slu\u010daju, koliko god bi neki htjeli da je on druga\u010diji.<\/p><\/div>\n
Na\u0161u noviju povijest obilje\u017eili su tragi\u010dni doga\u0111aji \u010dovjekova ugro\u017eavanja samog sebe i vlastite sigurnosti. Nakon ru\u0161enja WTC-a u New Yorku, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":14143,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-14144","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14144\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14143"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}