Prema podacima Agencije za statistiku BiH, svako od nas proizvede oko jedan kilogram otpada svaki dan i svaki stanovnik ove zemlje proizvede 27.557,5 kilograma otpada tijekom svog \u017eivota.<\/p>\n
Ambala\u017ea \u010dini oko 30 posto svog na\u0161eg sme\u0107a. Svaki put kad odemo u prodavaonicu, kupimo gotovo istu koli\u010dinu otpada kao i proizvoda. Ako se ne reciklira, predstavlja ozbiljan ekolo\u0161ki problem, ali je i industrija vrijedna milijarde eura.<\/p>\n
U Belgiji, zemlji po mnogo \u010demu sli\u010dnoj BiH, organizacija Fost Plus nalazi se na \u010delu sustava za upravljanje ambala\u017eom i ambala\u017enim otpadom. Samo u 2011. godini je ostvarila prihod od 128 milijuna eura. A pola ovoga iznosa potje\u010de od prodaje materijala za recikla\u017eu.<\/p>\n
Ponovnom upotrebom i recikliranjem ostvaruju se ogromne u\u0161tede energije: 95 posto kod aluminija, 90 posto kod plastike, 60 posto kod papira i kartona, 33 posto kod stakla…<\/p>\n
– Imamo li na umu da je energija vjerojatno najskuplji deficitarni strate\u0161ki resurs, postaje nam jasna vrijednost otpada.<\/p>\n
Usporedbe radi, Nijemci recikliraju oko 73 posto svog ambala\u017enog otpada, \u0161to je me\u0111u najvi\u0161im stopama u Europi, a prema podacima Evropske agencije za okoli\u0161, samo pet posto ukupne koli\u010dine otpada u Bosni i Hercegovini se reciklira, dok se ostatak odla\u017ee na deponije, navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n
U Europskoj uniji otpad se sve vi\u0161e tretira kao mobilni proizvod sa odre\u0111enom tr\u017ei\u0161nom vrijedno\u0161\u0107u, dakle roba.<\/p>\n
U usporedbi s ostatkom regije, bh. podaci o ponovnoj upotrebi otpada izgledaju smije\u0161no. Grad Zagreb reciklira 40 posto otpada, i namjerava pove\u0107ati postotak na 70 posto u narednom periodu, jer se smatra da su trenutne cifre preniske. Beograd je nedavno uveo sustav odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u sklopu Nacionalne strategije upravljanja otpadom, kojom se predvi\u0111a puno uvo\u0111enje europskih standarda u recikliranju do 2019.<\/p>\n
S druge strane, Sarajevo reciklira ne\u0161to malo vi\u0161e od 10% otpada koji proizvode njegovi stanovnici.<\/p>\n
– Klju\u010dni problem u BiH su skromne ambicije. Na\u010din na koji su postavljene izuzetno niske recikla\u017ene kvote, puno ni\u017ee nego u susjednim zemljama promovira neefikasnost i obesmi\u0161ljava uspostavljanje sustava upravljanja ambala\u017enim otpadom po EU standardima. Ciljevi i kvote se stalno pove\u0107avaju, i trenutno iznose 55-60 posto, mada ih zemlje kao \u0161to su Njema\u010dka i Danska znatno prebacuju, pokazuje izvje\u0161taj.<\/p>\n
U BiH, me\u0111utim, ciljevi su znatno ni\u017ei, trenutno osam posto, a planirano je da se pove\u0107aju na 35 posto do 2016.<\/p>\n
Dok BiH dosegne 35 posto, druge zemlje \u0107e razviti nove tehnologije i di\u0107i kvote na maksimum. Uz jasno uo\u010dljiv nedostatak koordinacije izme\u0111u entiteta u implementaciji doma\u0107eg zakonodavstva vezanog za ambala\u017eni otpad, kao i asimetrija zakonskih rje\u0161enja u entitetima, BiH nema strate\u0161ki pristup koji pravi novac.<\/p>\n
– Bude li nastavila ovim tempom, uz zakonska rje\u0161enja koja su trenutno na snazi, BiH ne\u0107e i\u0107i dalje, zaklju\u010duje se u izvje\u0161taju Istra\u017eiva\u010dkog centra Populari.<\/div>\n
<\/p>\n