Na samom po\u010detku ovogodi\u0161njih Susreta nazo\u010dnima se obratio \u010derinski \u017eupnik fra Dario Dodig. Govore\u0107i o pjesnicima koji su djelovali ili ro\u0111eni na \u010cerinu \u2013 fra Umbertu Lon\u010daru, fra Stanku Vasilju, fra Ratimiru Kordi\u0107u i Bo\u017eidaru Ka\u0107unku, Dodig je posebno istakao dva imena \u2013 fra Janka Bubala, jednog od najsna\u017enijih hrvatskih knji\u017eevnika druge polovice 20. stolje\u0107a, i fra Miljenka Stoji\u0107a.<\/p>\n
Biranim rije\u010dima o Stoji\u0107evom knji\u017eevnom djelu govorili su i ostali predstavlja\u010di, isti\u010du\u0107i kako su hrvatski narod i vjera u Boga dva temeljna na\u010dela na kojima po\u010diva ukupna Stoji\u0107eva pisana rije\u010d.<\/p>\n
Dr. \u0160imun Musa je tako nazo\u010dnima prezentirao stru\u010dnu elaboraciju ukupnog Stoji\u0107evog pjesni\u010dkog knji\u017eevnog opusa, dok su Zdravko Kordi\u0107, Marina Kljajo Radi\u0107 i Kre\u0161imir \u0160ego govorili o ostalim pojedinim segmentima njegovog iznimno \u0161irokog knji\u017eevnog opusa, uklju\u010duju\u0107i religijsku i pisanu rije\u010d za najmanje uzraste. Na samom kraju nazo\u010dnima se obratio i fra Miljenko Stoji\u0107 isti\u010du\u0107i kako je upravo fra Janko Bubalo na njega imao presudan utjecaj. \u00bbStvarala\u0161tvo fra Janka Bubala bilo mi je sna\u017ean poticaj u poku\u0161aju knji\u017eevnog rada. \u010citao sam ga kao srednjo\u0161kolac, ure\u0111ivao srednjo\u0161kolske novine i sanjao da jednoga dana i ja izdam svoju prvu knjigu pjesama\u00ab, kazao je fra Miljenko Stoji\u0107. Zahvaljuju\u0107i organizatorima, gostima, predstavlja\u010dima i predstavnicima medija, fra Miljenko se osvrnuo i na temeljne razloge svoga pisanja. \u00bbNa ovim na\u0161im prostorima obitava hrvatski \u010dovjek, govori svoj hrvatski jezik i stvara svoju hrvatsku povijest. To nije prijetnja drugome, nego kamen\u010di\u0107 za mozaik zajedni\u010dkoga \u017eivljenja. Ovakve i sli\u010dne misli ugra\u0111ivao sam i ugra\u0111ujem u svoje pisanje. Mislim da ne grije\u0161im i \u017eelio bih da svi zajedno doprinesemo da \u017eivimo u miru znaju\u0107i tko smo\u00ab, zaklju\u010dio je Stoji\u0107.<\/p>\n U \u00bbSusretima pod hrastom\u00ab sudjelovali su i u\u010denici Glazbene osnovne \u0161kole \u00bbBrotnjo\u00ab, a odabrane Stoji\u0107eve pjesme \u010ditala je Tina Laco, koja je i vodila program.<\/p>\n Me\u0111u nazo\u010dnima je bio i ve\u0107i broj uzvanika iz javnog \u017eivota kao \u0161to su: zamjenik predsjednika HDZ-a BiH Nikola Lovrinovi\u0107, predsjednik Vlade \u017dupanije Zapadnohercegova\u010dke Zdenko \u0106osi\u0107, op\u0107inski na\u010delnik \u010citluka Ivo Jerki\u0107 te predsjednik Op\u0107inskog vije\u0107a Marin Radi\u0161i\u0107.<\/p>\n Prije knji\u017eevne ve\u010deri odr\u017eana je i suslavljena sv. misa koju je predvodio fra Dario Dodig, \u017eupnik \u017eupe Sv. Stjepana na \u010cerinu s desetak nazo\u010dnih sve\u0107enika.<\/p>\n Organizatori ove knji\u017eevne ve\u010deri su \u017dupa sv. Stjepana na \u010cerinu, Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnika Herceg Bosne i Matica Hrvatska \u010citluk, a medijski pokrovitelji su portali hrsvijet.net, miljenko.info te Radiopostaja \u00bbMir\u00ab Me\u0111ugorje.<\/p>\n Slijede\u0107e godine na \u010cerinu \u0107e se odr\u017eati tematska ve\u010der posve\u0107ena pisanoj rije\u010di fra Janka Bubala, u \u010diju su \u010dast \u00bbSusreti pod hrastom\u00ab i utemeljeni, a izravni povod \u0107e biti stota obljetnica njegova ro\u0111enja.<\/div>\n <\/p>\n
Kroni\u010dar i kritik dru\u0161tvenih gibanja
<\/strong>
Ovom prigodom bilo je rije\u010di i o Stoji\u0107evoj novoj knjizi. Rije\u010d je o knjizi \u00bbHalo, ovdje Herceg Bosna\u00ab, koja je u biti zbir Stoji\u0107evih kolumni objavljenih na portalu hrsvijet.net, o kojoj je govorio Ivan Zlopa\u0161a, \u010dlan Uredni\u010dkog vije\u0107a ovog portala i urednik knjige. \u00bbKolumne Miljenka Stoji\u0107a, objavljene na portalu hrsvijet.net, svojevrstan su ljetopis jednoga vremena. Sugeriraju\u0107i kroz sam naslov podru\u010dje temeljnog zanimanja autor ne staje na tome, nego se bavi ra\u0161\u010dlambom unutarnjih i vanjskih silnica koje ugro\u017eavaju samu bit, ali i fizi\u010dki opstanak sredi\u0161ta oko koga se njegove misli vrte\u00ab, kazao je Zlopa\u0161a. Nagla\u0161avaju\u0107i, pak, posebnosti Stoji\u0107evih (p)ogleda Zlopa\u0161a je istakao sljede\u0107e. \u00bbNe robuju\u0107i kli\u0161ejima i me\u0111ama nametnutim raznim otomansko-venecijansko-austrijskim mirovnim ugovorima, kao niti odlukama AVNOJ-a i Daytona, autor nam poku\u0161ava pojasniti ve\u0107inu procesa kojima smo izlo\u017eeni. Pri tome, njegov stil nije analiti\u010dki hladan, niti je novinarski opor. Unose\u0107i u svaku iznesenu misao odre\u0111enu dozu svog nemalog pjesni\u010dkog dara, autor nas navodi na \u010ditanje izme\u0111u redova, kako vlastitih misli, tako i procesa kojima nas odre\u0111ena sredi\u0161ta mo\u0107i svakodnevno izla\u017eu\u2026\u00ab, zaklju\u010dio je Zlopa\u0161a. Tijekom svog izlaganja osvrnuo se i na Stoji\u0107ev istra\u017eiva\u010dki rad, odnosno njegovo djelovanje kao vicepostulatora postupka mu\u010deni\u0161tva \u00bbFra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e\u00ab. \u00bbPrikupljaju\u0107i dokaze o brutalnim zlo\u010dinima Titove KPJ i njezinih oru\u017eanih formacija kakve su partizanske postrojbe OZN-a i KNOJ, fra Miljenko zapravo prikuplja dokaze o zlo\u010dinima po\u010dinjenim iz mr\u017enje prema vjeri, \u0161to je temeljni preduvjet da bi netko od pobijenih hercegova\u010dkih franjevaca u dogledno vrijeme bio progla\u0161en bla\u017eenikom\u00ab, kazao je Zlopa\u0161a.
Fra Janko Bubalo kao uzor i poticaj<\/strong><\/p>\n