Broj gra\u0111ana u Njema\u010dkoj s useljeni\u010dkom pozadinom, odnosno onih koji su se doselili u Njema\u010dku nakon 1950. ili \u010diji je barem jedan od roditelja useljenik, je 360.000. Ako se tome broju pribroji broj od 228.000 gra\u0111ana podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i ako se pritom uzme u obzir \u010dinjenica da su me\u0111u njima brojni Hrvati, onda bi broj gra\u0111ana u Njema\u010dkoj s hrvatskim korijenima mogao biti oko 400.000.<\/p>\n
Podaci su rezultat istra\u017eivanja Saveznog ureda za statistiku provedenog u 2011. u Njema\u010dkoj. Od 360.000 gra\u0111ana podrijetlom iz Hrvatske, 177.000 je mu\u0161karaca a 183.000 \u017eena, dok je me\u0111u hrvatskim dr\u017eavljanima u Njema\u010dkoj 97.000 mu\u0161karaca i 107.000 \u017eena.<\/p>\n
Hrvati su se u Njema\u010dku doseljavali u prosjeku u dobi od 22,7 godina, a prosje\u010dna duljina boravka u toj zemlji iznosi 30,6 godina.
Me\u0111u mu\u0161karcima podrijetlom iz Hrvatske, o\u017eenjenih je 86.000, a neo\u017eenjeno je ili pak \u017eivi u izvanbra\u010dnim zajednicama njih 79.000. Udanih \u017eena ima 91.000 a neudanih ili \u017eive\u0107ih u izvanbra\u010dnim zajednicama 62.000. Oko dvije tre\u0107ine ih je u braku s osobama koje nisu Nijemci. Rastavljeno je 10.000 mu\u0161karaca i 15.000 \u017eena, a 16.000 \u017eena su udovice.<\/p>\n
Gotovo svi Hrvati u Njema\u010dkoj \u017eive u zapadnom dijelu zemlje, biv\u0161oj Zapadnoj Njema\u010dkoj uklju\u010duju\u0107i Zapadni Berlin. Najvi\u0161e ih \u017eivi u Baden-Wuerttembergu, oko 107.000 gra\u0111ana s useljeni\u010dkom pozadinom odnosno 55.000 hrvatskih dr\u017eavljana, zatim u Bavarskoj (84.000 osoba podrijetlom iz Hrvatska odnosno 53.000 hrvatskih dr\u017eavljana), Sjevernoj Rajni-Westfaliji (61.000 osoba podrijetlom iz Hrvatske odnosno 35.000 hrvatskih dr\u017eavljana) i Hessenu (52.000 osoba podrijetlom iz Hrvatske odnosno 29.000 hrvatskih dr\u017eavljana). Ve\u0107e skupine Hrvata \u017eive i u Berlinu, Hamburgu, Donjoj Saskoj i Rajnskoj-Fala\u010dkoj.<\/p>\n
Oko 16.000 osoba s podrijetlom iz Hrvatske ili 4,4 posto njih ima dva dr\u017eavljanstva, a me\u0111u izravnim useljenicima iz Hrvatske takvih je 6.000 ili 2,5 posto. Osobe podrijetlom iz Hrvatske me\u0111u skupinama su stranaca u Njema\u010dkoj koje imaju najmanji postotak dvostrukih dr\u017eavljanstava. Me\u0111u osobama podrijetlom iz Hrvatske 70.000 ih je u \u0161kolskoj i pret\u0161kolskoj dobi, \u0161kolu je zavr\u0161ilo 158.000 (125.000 mu\u0161karaca i 133.000 \u017eena), a bez \u0161kolske diplome ih je 33.000.<\/p>\n
Stru\u010dne kvalifikacije ima 55,3 posto mu\u0161karaca i 47,8 posto \u017eena hrvatskog podrijetla u Njema\u010dkoj, a me\u0111u hrvatskim dr\u017eavljanima u Njema\u010dkoj 68,7 posto mu\u0161karaca i 49,6 posto \u017eena posjeduje stru\u010dnu kvalifikaciju. Me\u0111u gra\u0111anima podrijetlom iz Hrvatske, 3 posto mu\u0161karaca i 3,5 posto \u017eena ima sveu\u010dili\u0161nu diplomu.<\/p>\n
U Njema\u010dkoj ima 160.000 ku\u0107anstava u kojima je glavni nositelj izvora prihoda osoba podrijetlom iz Hrvatske. Me\u0111u njima, 19.000 ku\u0107anstava ima netto prihode po ku\u0107anstvu izme\u0111u 500 i 900 eura mjese\u010dno, 19.000 ih ima prihode izme\u0111u 900 i 1.300 eura, 13.000 ima prihode izme\u0111u 1.300 i 1.500 eura, 29.000 ima prihode izme\u0111u 1.500 i 2.000 eura, 27.000 prihoduje izme\u0111u 2.000 i 2.600, 19.000 izme\u0111u 2.600 i 3.200, 18.000 izme\u0111u 3.200 i 4.500 eura a 7.000 ima mjese\u010dne prihode ve\u0107e od 4.500 eura mjese\u010dno netto.<\/p>\n
Kad je rije\u010d o socijalnoj ugro\u017eenosti, 15,5 posto osoba s hrvatskim podrijetlom \u017eivi ispod razine siroma\u0161tva, a me\u0111u hrvatskim gra\u0111anima u Njema\u010dkoj takvih je 18,6 posto. Granica siroma\u0161tva iznosi 60 posto prosje\u010dnih primanja u Njema\u010dkoj. Prema ovome pokazatelju, Hrvati su osim Amerikanaca najmanje ugro\u017eeni siroma\u0161tvom u stranci u Njema\u010dkoj.<\/p>\n
Najve\u0107i broj Hrvata u Njema\u010dkoj prihode dobiva od pla\u0107e odnosno vlastite zarade ili mirovine, manji dio \u017eivi ih od potpore ro\u0111aka, a broj onih koji primaju naknadu za nezaposlene toliko je mali da nije obuhva\u0107en statistikom. Broj onih koji primaju socijalnu pomo\u0107 iznosi 5.000 mu\u0161karaca i 7.000 \u017eena, dok je me\u0111u hrvatskim dr\u017eavljanima taj broj jo\u0161 ni\u017ei.<\/p>\n
Me\u0111u gra\u0111anima podrijetlom iz Hrvatske najvi\u0161e je namje\u0161tenika, 95.000, te radnika, 68.000. Kod hrvatskih gra\u0111ana u Njema\u010dkoj taj je odnos obrnut, \u0161to zna\u010di da ima 52.000 radnika i 50.000 namje\u0161tenika. Od svih zaposlenih, najvi\u0161e ih radi u proizvodnji i uslu\u017enim djelatnostima.<\/p>\n
Pojedina\u010dno, 28.000 gra\u0111ana podrijetlom iz Hrvatske radi na poslovima proizvodnje, instalacije i monta\u017ee, 18.000 njih radi u ugostiteljstvu, isti broj njih zaposleno je u zdravstvu a 16.000 njih radi poslove koje karakterizira autorski rad. Oko 16.000 njih zaposleno je u poslovima vezanima za \u010di\u0161\u0107enje i otpad, po 15.000 ih radi sa strojevima i u trgovinama a 13.000 ih je zaposleno u prijevozu.<\/div>\n
<\/strong> <\/p>\n