Reakcije javnosti na dosada\u0161nja de\u0161avanja u svezi s lokalnim Izborima 2012. u BiH pokazuju da kampanje, iako \u010desto besmislene i neukusne, prolaze zapa\u017eeno. Gra\u0111ani su do sada mogli vidjeti pravopisno nekorektne slogane, pornografske sadr\u017eaje i uzurpiranje javnih povr\u0161ina, slu\u0161ati glasne patriotske pjesme, rodnogrudne sevdalinke i nerealna obe\u0107anja, te morali trpjeti bjesomu\u010dno plakatiranje, svud, sveg, sva\u0161ta i svagda. U\u010dinak ovih \u0161arolikih ataka na volju bira\u010dkog tijela mo\u0107i \u0107e se preciznije ocijeniti tek nakon Izbora. Za sada se mo\u017ee konstatirati da su \u010desto uznemiruju\u0107i i osvrnuti se na pokoju postoje\u0107u statistiku. Padaju li mladi pod njihov utjecaj?<\/p>\n
Mladi, jednako kao i stariji i stari, glasaju<\/strong><\/p>\n Iako je uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje da mladi ne izlaze na izbore, prikupljeni podaci pokazuju da je procent njihove izlaznosti na posljednjim op\u0107im Izborima 2010. jednak op\u0107em procentu izlaznosti. Dakle, mladi glasuju, a prema podacima SIP-a u 2010. g. \u010dinili su 22% ukupnog bira\u010dkog tijela u BiH, gotovo cijelu \u010detvrtinu, ili brojem: 688.459 glasova.<\/p>\n Prema posljednjim istra\u017eivanjima KULTA o socijalnoj is\/uklju\u010denosti mladih (cijelo istra\u017eivanje uskoro \u0107e biti dostupno na stranici www.mladi.org), koja su obuhvatila i pitanje njihovog opredjeljivanja prilikom glasovanja na izborima, plakati, u kontekstu njihovog utjecaja na mlade ljude, nisu u\u010dinkovito sredstvo predizborne kampanje. Manje od 7% mladih glasa vo\u0111eni predizbornim plakatima. Daleko od toga da su mladi politi\u010dki i izborno zreli i da ne potpadaju pod utjecaj drugih vrsta marketinga \u2013 32% mladih za svoj se izbor informiraju iz medija, a 29% na temelju prezentiranih politi\u010dkih platformi \u2013 ali plakatima prosto ne vjeruju. Ili ih ne primje\u0107uju. Neki od njih se prilikom odabira svojih predstavnika\/ca u vlasti konzultiraju s roditeljima ili prijateljima, a u manjim sredinama uobi\u010dajeno je da glasuju za rodbinu, ili prijatelje, ili poznanike, koji su kandidirani ili su se kandidirali na izborima. Ta \u010dinjenica da marketing ili tu\u0111e mi\u0161ljenje oblikuju njihovu odluku i izbor, \u010dini da njihov glas naj\u010de\u0161\u0107e ne donosi rezultate koje su o\u010dekivali. Grubo re\u010deno, mladi bivaju prvo izmanipulirani, a potom razo\u010darani. Otud i njihovo nepovjerenje u politiku i politi\u010dare. Iz istra\u017eivanja se jasno mo\u017ee vidjeti da se mladi, pripremaju\u0107i se za odluku na izborima, nikako ne informiraju putem izvje\u0161\u0107a o ranijem radu, financijskom poslovanju i u\u010dinku institucija i zastupnika\/ca, koje objavljuju vladine (uredi za reviziju, npr.) i nevladine organizacije, \u0161to bi trebalo biti primaran izvor informacija za dono\u0161enje objektivnog suda o potencijalnim izabranicima. Tako\u0111er, rijetko tko, ili gotovo nitko od mladih ljudi, provjerava uspjeh svoje lokalne uprave kroz rast odnosno pad njenih prihoda, tj. pove\u0107anje odnosno smanjenje njenog prora\u010duna. A \u010delnim ljudima jedne lokalne zajednice to bi trebala biti primarna zada\u0107a: pove\u0107anje prihoda i pravilno usmjeravanje rashoda.<\/p>\n \u010cudo u In\u0111iji<\/p>\n Ove godine ve\u0107ina kandidata za op\u0107inski vrh obe\u0107ava sve i sva\u0161ta. Iz manjka ideja nastaju i neprovodiva obe\u0107anja. Oni koji \u017eele reizbor, koji su u prethodnom periodu obna\u0161ali najvi\u0161e lokalne funkcije, prave\u0107i alibi za ranije propuste ali i iz opreza zbog narednog anga\u017emana, \u010desto se ogra\u0111uju\u00a0 nedostatkom nadle\u017enosti: nisu nadle\u017eni za javni prijevoz, za sigurnost na ulici, za zapo\u0161ljavanje, za obrazovanje, za turizam. Jesu li im ruke zaista vezane? \u0160to uop\u0107e op\u0107inska vlast mo\u017ee u\u010diniti za gra\u0111ane?<\/p>\n Ne \u017eele\u0107i nabrajati brojne mogu\u0107nosti lokalnih vlasti, od moderniziranja administracije, stvaranja ugodnog poslovnog ambijenta za strane investitore, obra\u010dunavanja s internom korupcijom, poticaja malim biznisima, preko razvoja neformalnog obrazovanja, stipendiranja deficitarnih kadrova, do kapitalnih investicija i mogu\u0107nosti pokretanja inicijativa prema vi\u0161im razinama vlasti za rje\u0161avanje problema koji trenuta\u010dno nisu u njihovoj nadle\u017enosti \u2013 preporu\u010dujemo emisiju \u201e\u010cudo u In\u0111iji\u201c, koja se mo\u017ee pogledati na novoj online televiziji Centara civilnih inicijativa inicijativa.tv. Rije\u010d je o intervjuu s na\u010delnikom koji je upravu nad svojom op\u0107inom In\u0111ija preuzeo 2000. g., sa svojih 26 godina starosti, bolje re\u0107i mladosti. Nije se ogra\u0111ivao nadle\u017enostima i nije \u010dekao pomo\u0107 vi\u0161ih razina vlasti. Te 2000. godine zatekao je 12.000 nezaposlenih. Nakon tri svoja mandata, 2012. g., broj nezaposlenih u In\u0111iji spustio se na 3.500. Zatekao je prora\u010dun\u00a0 od ne\u0161to vi\u0161e od 600.000 (\u0161esto tisu\u0107a) eura.<\/p>\n Nakon 12 godina prora\u010dun je 30 puta ve\u0107i i iznosi vi\u0161e od 20 milijuna eura. On uspje\u0161nim studentima In\u0111ije nikada nije \u010destitao, ve\u0107 im je zahvaljivao i obilato nagra\u0111ivao. U In\u0111iji svako selo ima vrti\u0107. I gradski prijevoz koji s najudaljenijeg mjesta u op\u0107ini do sredi\u0161ta grada mo\u017ee sti\u0107i za manje od pola sata, to\u010dnije 26 minuta, jer kako na\u010delnik ka\u017ee \u201emora se osigurati mobilnost radne snage\u201c. U In\u0111iji se i ove godine otvara 800 novih radnih mjesta.<\/p>\n Napomene radi, In\u0111ija nije na Zapadu, ve\u0107 tu, u susjedstvu. U Srbiji. Otvorena za razmjenu iskustava.<\/p>\n I tko bi poslije ovoga vjerovao plakatima i njihovim vlasnicima!? Od papira i ljepila se mogu napraviti i korisne stvari. Ne, ne kod nas. U In\u0111iji.<\/p>\n