{"id":14510,"date":"2012-10-12T08:58:28","date_gmt":"2012-10-12T06:58:28","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/10\/12\/agresivno-se-igre-na-srecu-nude-mladima\/"},"modified":"2012-10-12T08:58:28","modified_gmt":"2012-10-12T06:58:28","slug":"agresivno-se-igre-na-srecu-nude-mladima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/agresivno-se-igre-na-srecu-nude-mladima\/","title":{"rendered":"Agresivno se igre na sre\u0107u nude mladima"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/>Franjeva\u010dki institut za kulturu mira organizira seminar pod naslovom \u201eOvisnost o igrama na sre\u0107u: izme\u0111u bolesti i osobne \u2013 dru\u0161tvene odgovornosti\u201c koji \u0107e se odr\u017eati u Maj\u010dinu selu &#8211; Me\u0111ugorje od 12. do 14. listopada 2012. Razgovarali smo s voditeljem Instituta fra Mijom D\u017eolanom.  <!--more-->  <br \/><strong><br \/>Za\u0161to jedan ovakav seminar o temi \u201eovisnost o igrama na sre\u0107u\u201c?<\/strong><br \/>Evo dva dostatna razloga. To je ponajprije zanimanje za dobro patolo\u0161kih ovisnika, s obzirom na \u010dinjenicu da kod njih ova ovisnost uzrokuje osobnu patnju, poreme\u0107aj osobnosti, unosi u njihov \u017eivot \u0161iroku lepezu psihosocijalne patologije, prisilne neuroze, gubitak kontrole poriva, ru\u0161enje obiteljskih, dru\u0161tvenih veza, uvodi ih u svijet kriminala, ekonomskog rasula i \u010desto usljed gubitka horizonata nudi izlaz u suicidu. Isto tako ne mo\u017eemo po naravi svoga poziva i posla biti nezainteresirani za op\u0107e dobro. Ako je po definiciji mentalno zdravlje pojedinca glavni resurs uspje\u0161ne zajednice, dru\u0161tva i naroda, a patolo\u0161ka ovisnost po svojoj klini\u010dkoj slici, po opipljivim posljedicama nedvojbeno naru\u0161ava mentalno zdravlje ovisnika, onda je jedino razumno poraditi na razobli\u010davanju neodgovorne liberalizacije industrije igara na sre\u0107u, izvu\u0107i za naj\u0161iru javnost skoro anonimne entuzijaste koji rade na prevenciji, pru\u017eanju podr\u0161ke u procesu rehabilitacije u okviru bolni\u010dkog i izvanbolni\u010dkog lije\u010denja i rehabilitacije putem raznih klubova i stru\u010dnim pra\u0107enjem procesa odvikavanja. Opravdano je \u017eurno pozvati sve da se uklju\u010de i sudjeluju u dru\u0161tvenim pritiscima prema odgovornima za epidemiju igara na sre\u0107u, kako glede koli\u010dine ponude, tako i glede neselektivnog agresivnog nu\u0111enja igara na sre\u0107u rizi\u010dnim dru\u0161tvenim skupinama kao \u0161to su mladi, adolescenti, kako bi pojam prevencije prestao biti ne\u0161to apstraktno, \u0161to nas se ne ti\u010de.<\/p>\n<p><strong>\u0160to je sadr\u017eaj seminara?<br \/><\/strong>Program seminara predvi\u0111a 16 predavanja i potom rasprava, po dvije radionice, nekoliko osobnih svjedo\u010denja ljudi koji su sudionici klubova lije\u010denih ovisnika o kocki. Nismo slu\u010dajno izabrali multidisciplinarni pristup, budu\u0107i da je patologija ovisnosti o igrama na sre\u0107u, izgleda, zbroj niza \u010dimbenika, koje treba uva\u017eiti kako u fazi dijagnostike, tako i lije\u010denja i rehabilitacije. Najnovije uspje\u0161ne metode obiteljske terapije govore kako ova ovisnost nije samo stvar psihi\u010dkih poreme\u0107aja, neurobiolo\u0161kih procesa, igra dopamina i adrenalina, ve\u0107 je ona refleks dru\u0161tvene, civilizacijske patologije, paralelno s drugim mentalnim problemima. Zato \u0107e za znanost, razumijevanje i kvalitetnije opho\u0111enje s ovim fenomenom od velike koristi biti izlaganja vrsnih stru\u010dnjaka na seminaru, koji problem patolo\u0161ke ovisnosti o igrama na sre\u0107u promatraju iz svojih disciplina: psihologije, psihijatrije, pedagogije, sociologije, ekonomije, filozofije, teologije. Sliku \u0107e upotpuniti svjedo\u010denja lije\u010denih ovisnika u Zajednici KLA HN\u017d \u201eDr. Vladimir Hudolin\u201c, Mostar i Terapijske zajednice Milosrdni otac, Me\u0111ugorje.<\/p>\n<p><strong>Tko su predava\u010di na seminaru?<\/strong><br \/>Predava\u010di na skupu su: dr. fra Mile Babi\u0107, mr. sc. Ivana Brstilo, prof. Dora Dodig, prof.dr.sc. Goran Dodig, dr.sc. Neven Hrvati\u0107, prof, dr. Sylvia Hoskins, prof. Aleksandra Hui\u0107, prim.mr.sc. Elvira Koi\u0107, mr.sc. Boris Kozjak; doc. dr. sc. Valentina Kran\u017eeli\u0107, dipl. soc.rad. Nada Matovi\u0107, prof. Damir Mravunac, prof. Edita Paji\u0107, dipl. soc. rad. Nikolina Palameta, doc. dr. sc. Neven Ricija\u0161, prof.dr.fra Iko Skoko, mr. Elharun Selimovi\u0107, dipl. oecc. Dragan Vranki\u0107, doc.dr.sc. Zoran Zori\u010di\u0107.<\/p>\n<p><strong>Tko mo\u017ee sudjelovati na seminaru?<br \/><\/strong>Na\u010delno, svima je pru\u017eena mogu\u0107nost besplatnog sudjelovanja na ovom seminaru. Profil od stotinjak prijavljenih sudionika najbolje pokazuje da iz svih struka dolaze ljudi koji su profesionalno ili egzistencijalno pogo\u0111eni i zainteresirani za upoznavanje nastanka ove ovisnosti, raznih stupnjeva prevencije, provo\u0111enja metoda sustavne obiteljske terapije, koji ovu patologiju ne vide tek kao neurobiolo\u0161ki problem ve\u0107 i kao rezultat dru\u0161tvene, civilizacijske patologije na\u0161eg vremena. Predvi\u0111eni prostorni kapaciteti u Maj\u010dinu selu u Me\u0111ugorju mogli bi eventualno primiti jo\u0161 dvadesetak sudionika. No, oni koji ne uspiju sudjelovati, mogu pratiti znanstvene i iskustvene spoznaje o ovoj problematici na na\u0161oj web-stranici (www.franjevacki-institut.hr) i kasnije u zborniku radova i planiranom popularnom priru\u010dniku za orijentaciju na ovom osjetljivom podru\u010dju ljudskih lutanja.<\/p>\n<p><strong>Osobito zanimanje sudionika zacijelo je pitanje uspje\u0161nih metoda lije\u010denja i rehabilitacije patolo\u0161kih ovisnika o igrama na sre\u0107u? Ima li tu novih spoznaja, iskustava i ideja?<\/strong><br \/>Seminar \u0107e zaista biti prigoda za razmjenu iskustva glede lije\u010denja i rehabilitacije. Smatram da je ovaj proces daleko od metafore Arijadnine niti, po kojoj bi izlazak iz labirinta ovisnosti bio puki i jednostavni povratak, slijede\u0107i spasonosnu nit istim putem nazad. Bit \u0107e od velike koristi ako ovu zabludu znanstveno i iskustveno dovedemo u pitanje. U tu svrhu bit \u0107e predstavljene razli\u010dite metode rehabilitacije kao i razli\u010dita iskustva ovisnika. Suvremena filozofsko-teolo\u0161ka misao, pak, sve jasnije pravi razliku izme\u0111u igre za\u0161ti\u0107enog djeteta pred Bogom, svemirom, transcendencijom i igre kao infantilnog bijega od odgovornosti, odnosno slobode. Patologija \u010dovjekova pona\u0161anja mo\u017ee se gledati najprije kao nezrelost, koja krivnju za zarobljenost nikada ne de\u0161ifrira kao poraz vlastite odgovornosti i slobode ve\u0107 kao posljedicu hereditarnih ili dru\u0161tvenih odrednica. Zato smatram da prave temelje rehabilitacije treba tra\u017eiti i u na\u010delima logoterapije: rehabilitacija nije mogu\u0107a kao povratak na staro, ve\u0107 samo kao izlazak na novo, \u010desto radikalno novo mjesto slobode i novog anga\u017eiranja. Najdublja tajna prevladavanja svih ovisnosti ima dva elementa: povjerenje u smisao kojega se mo\u017ee ponovno na\u0107i uz podr\u0161ku obitelji, zajednice stru\u010dnjaka i prihva\u0107anje svih nelagoda i kriza apstinencije.<\/p>\n<p><strong>Postoje li primjeri izlaska iz ropstva ovisnosti u slobodu?<\/strong><br \/>Dr. Hoskins \u0107e nam predstaviti upravo jedan mnogima poznat i neobi\u010dno potresan primjer. Budu\u0107i da primjeri ne trebaju dodatnih argumenta, bit \u0107e korisno \u010duti za \u201eslu\u010daj Arthur McCluskey\u201c. Citiram njegovu sestru Pat: \u201eOsje\u0107am da je Arthuru njegovo duhovno iskustvo i obra\u0107enje u Me\u0111ugorju dalo snage da pobjedi svoju ovisnost o kocki. No, on nije \u010dudesno ozdravljen, budu\u0107i da je bio u velikoj ku\u0161nji da nastavi kockati 2\/3 godine nakon 1999. godine obra\u0107enja. \u0160apat Duha Svetoga u njegovo uho: \u201ezapo\u010dni karitativno djelovati\u201c dao mu je ne\u0161to prema \u010demu vrijedi te\u017eiti, novi fokus, novi vrijedan cilj u \u017eivotu\u201c. Arthur se od strastvenog kockara obratio u strastvenog humanitarno-karitativnog djelatnika.<br \/><strong><br \/>Mnogi na\u0161i \u010ditatelji su \u010duli za Franjeva\u010dki institut za kulturu mira, ipak kratko nam ga predstavite!<\/strong><br \/>Organizacijski Franjeva\u010dki institut za kulturu mira, sa sjedi\u0161tem u Splitu je znanstveno-istra\u017eiva\u010dka, odgojno-obrazovna i dru\u0161tveno anga\u017eirana ustanova Vije\u0107a franjeva\u010dkih zajednica. Vije\u0107e, pak, \u010dine sve zajednice franjevaca i franjevki u RH i BiH. Njih je ukupno 18. Sam naslov Instituta ukazuje da je na\u0161a sredi\u0161nja tema rad na kultiviranju mira i to na Franjin na\u010din, na na\u010din Evan\u0111elja: na na\u010din nepotkupljive te\u017enje za mirom i pravdom ovdje i sada. Institut od po\u010detka djelovanja 1996. godine na \u010delu sa fra Bo\u017eom Vuletom, te nizom izvrsnih suradnika (da spomenem vrsnog katoli\u010dkog sociologa \u017deljka Marde\u0161i\u0107a) nastoji svojim publikacijama i drugim oblicima nazo\u010dnosti na javnoj sceni u RH i BiH svjedo\u010diti stav sv. Franje i etos socijalnog nauka Crkve i 2. vatikanskog koncila glede osjetljivih dru\u0161tvenih, ekolo\u0161kih, religijskih i bioeti\u010dkih pitanja mira, pravde, integriteta stvorenja, dostojanstva ljudske osobe, op\u0107eg dobra, solidarnosti, demokracije i supsidijarnosti, odr\u017eivog razvoja\u2026<\/p>\n<p><strong>\u0160to od publikacija Instituta mo\u017eete preporu\u010diti onima koji se \u017eele kao suvremeni kr\u0161\u0107ani ili kao iskreni tra\u017eitelji smisla formirati \/informirati o svojoj osobnoj ulozi u promicanju i \u017eivljenju ovih vrijednosti?<\/strong><br \/>Mogu svakome preporu\u010diti publikacije: S podru\u010dja o\u010duvanja stvorenja: \u017de\u0111 na izvoru- moja odgovornost za vodu, Taj divni Bo\u017eji svijet-vjernik i ekologija, Zrak na\u0161 svagdanji, Zemlja, kruh i duh. S podru\u010dja dostojanstva ljudske osobe: Nasilje nad \u017eenama: teolo\u0161ko-pastoralni izazov, Mu\u0161ko i \u017eensko stvori ih, Vi\u0161e od zadanoga. \u017dene u crkvi u Hrvatskoj u 20. stolje\u0107u, Humanitarno \u2013 karitativni projekt Hrvatska bo\u017ei\u0107na mapa. S podru\u010dja kreativnog sudjelovanja u dru\u0161tvenim procesima, pomirenju, opra\u0161tanju u duhu Evan\u0111elja: Dijalogom do mira, Pra\u0161tanje, U slu\u017ebi mira, Na putu mira, Oprost i pomirenje, Mir u Hrvatskoj, razgovori o opra\u0161tanju, Oprost i pomirenje-utopija ili izazov, Kr\u0161\u0107anstvo i pam\u0107enje.<\/p>\n<p><strong>\u0160to je sada pored seminara o patolo\u0161koj ovisnosti o igrama na sre\u0107u aktualno u Institutu?<\/strong><br \/>Pripremamo nekoliko zanimljivih naslova koje \u0107emo uskoro mo\u0107i predstaviti javnosti u RH, BiH i Europi: Zbornik radova s me\u0111unarodnog simpozija u organizaciji na\u0161eg Instituta: BiH- europska zemlja bez ustava; Studija u suradnji s Hrvatskim katoli\u010dkim sveu\u010dili\u0161tem u Zagrebu: Moderno izrabljivanje radnika u trgova\u010dkim lancima u RH; Zbornik radova seminara: O fenomenu nasilja. U suradnji s Hrvatskim Areopagom, Hrvatske provincije franjevaca konventualaca promoviramo ideje \u201eDuha Asiza\u201c. Za svibanj 2013. pripremamo Europsku konferenciju o budu\u0107nosti evan\u0111eoske vizije \u201epravde, mira i integriteta stvorenja\u201c u suvremenom sekularnom europskom kontekstu.<\/div>\n<p> <\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><strong><span style=\"font-size: 8pt;\">fra Iko Skoko | vecernji.ba<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Franjeva\u010dki institut za kulturu mira organizira seminar pod naslovom \u201eOvisnost o igrama na sre\u0107u: izme\u0111u bolesti i osobne \u2013 dru\u0161tvene <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/agresivno-se-igre-na-srecu-nude-mladima\/\" title=\"Agresivno se igre na sre\u0107u nude mladima\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":8719,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-14510","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14510","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14510"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14510\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8719"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14510"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14510"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14510"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}